sjeverac

1) S obzirom da je način odjave koliko sam shvatio proglašen neustavnim kako to da odjavnica i dalje sadrži te neustavne dijelove.

To je jako zanimljivo pitanje.

#4:

Ako želiš sigurnu potvrdu da je zaprimljeno ono što si predao, donesi dva istovjetna primjerka u urudžbeni HRT, jedan predaš, na drugi ti lupe žig s datumom primitka.

Bobo, vidi članak 87. Zakona o upravnim sporovima. Osim toga, odluka HRT čije su odredbe ukinute nije važila 2010. godine, iako je izjava na obrascu za odjavu tada, po sjećanju, bila ista ili vrlo slična onoj koju je Visoki upravni sud kasnije ukinuo. Međutim, ako svoj postupak (o kojem ništa ne znam) dovedeš do ustavne tužbe, Ustavni sud bi mogao uzeti u obzir da nisi mogao odjaviti prijamnik jer se nisi htio odreći prava na nepovredivost doma. Ne znam. Piši ustavnu tužbu.

Btw. ima još nekih novosti o temi ove teme, ali otompotom...

"Draganecov cuko otjerao kontrolore u povijest!"

Hvala ti, no dobro bi došla pomoć - pisati na pristojba@hrt.hr i pitati jesu li kontrolori ovlašteni ulaziti u dom i na što točno pristaješ kada pri odjavi prijamnika dopuštaš kontrolu posjeda prijamnika; nagovoriti rodbinu i (facebook) prijatelje da učine isto, a odgovore poslati ovdje. Tako bi se vidjelo s kakvom će se argumentacijom HRT pojaviti pred Visokim upravnim sudom kad se zatraži ocjenu zakonitosti novih pravilnika.

Spitfire, mjerač nije vjerodostojan, valjalo bi pored svakog prijamnika postaviti kontrolora sa šeširom i štopericom.

ne vidim svrhe u odjavljivanju pokvarenog prijamnika i prijavljivanju novog, nije vrijeme RTZ-a, danas svatko ima 5,6,7 prijamnika u stanu

Slažem se. Prijava/odjava prijamnika zapravo je prijava/odjava osobe u Evidenciji obveznika plaćanja mjesečne pristojbe. Draganec, ako je imao namjeru nastaviti plaćati pristojbu, nije morao odjavljivati pokvareni TV. No baš to što prijava prijamnika predstavlja prijavu obveznika jedna je od nepotrebnih nelogičnosti trenutnog zapletenog, zastarjelog (RTZ) modela. Može se to i bolje urediti.

Također vidim da ste svi jako protiv plaćanja pristojbe i protiv načina na koji kontrolori vrebaju neplatiše.

Polako, nisu svi ovdje protiv plaćanja pristojbe. Neki imaju problem s idejom da moraju financirati HRT, često iz opravdanih razloga, a nekima se ne sviđa kako je uređen model financiranja javnih medija i kako ga HRT provodi. Tamo gdje je provedba modela nezakonita (npr. vidi presude VUS) tvoja napomena da je zakon zakon ne stoji - nema opravdanja podnositi postupke koji su neuredno uređeni. Poželjno je preispitivati način kako su stvari postavljene, biti nezadovoljan čak i kad je sve po zakonu, jer kad je model loš otvara se prostor za zloupotrebe.

S jedne strane, građani sada mogu izbjegavati obavezu ne puštajući kontrolore da uđu u stan. S druge strane, postupanje kontrolora kad vrebaju neplatiše i postupanje njihovih šefova koji im stvaraju okvir za rad prepuno je zloupotreba. Na primjer, iako nisu ovlašteni, kontrolori uvjeravaju ljude da ih puste u stan pozivajući se na pravilnike u kojima stoje nejasne formulacije poput "dužnosti omogućavanja uvida u činjenicu vlasništva" ili "dopuštanja provođenja kontrole posjeda prijamnika", što je IMHO brutalno pravno silovanje neupućenih stranaka. Pozivaš na poštivanje pravnog poretka? Neka HRT pruži dobar primjer! Ali vidiš kako stoje stvari, oni ne žele informirati javnost da kontrolori nemaju ovlast ulaziti u domove, ne žele odustati od loših i namjerno nejasnih propisa, itd.

Posjedovanje prijamnika loša je osnova za određivanje obaveze plaćanja pristojbe i većina problema odatle dolazi. No nisu svi koji takvu osnovu dovode u pitanje automatski protiv plaćanja pristojbe i poštivanja zakona.

Otpor plaćanju pristojbe bio bi manji da se HRT drugačije postavlja. Na primjer, energiju utrošenu u ovršivanje građana mogli su usmjeriti u izradu boljeg i socijalno osjetljivog modela financiranja. Na žalost, tom javnom ustanovom upravlja isljedničko-udbaški mentalitet u simbiozi s moćnim odvjetničkim tvrtkama, a cilj je maksimizirati prihod zastrašivanjem i zloupotrebom prava. Formula "zakon je zakon" zvuči naivno u tom kontekstu, zar ne?

Draganec, ako si odjavio stari prijamnik (preko interneta?!) našao si se na listi odjavljenih, a takve kontrolori ciljano posjećuju. Jesi li istovremeno prijavio novi TV? Vjerojatno jesi jer pristojbu i dalje plaćaš, a kontrolor je bezveze trošio vrijeme na tebe jer je imao pogrešan ili zastarjeli popis odjavljenih. Možda su 2010. slali kontrolore da potvrde internetske odjave, pa te nisu ni odjavili do kraja, ne znam, no danas se odjavljuje onako kako je propisano odlukama o kojima se ovdje raspreda. Tada one još nisu bile donesene.

Vjerujem da HRT nema veze s Pevecom, ali je zanimljivo kakve popise slažu s nekim drugim tvrtkama: uvjetovali su Pay-TV operaterima niže cijene prenošenja hrtovskog programa dostavom osobnih podataka njihovih korisnika kako bi izdvojili one koji ne plaćaju pristojbu: http://www.portalnovosti.com/marko-ugarkovic-zamp-ovi-ugovori-s-ht-om-i-vipnetom-su-stetni-za-hrt

Nego, u nastavku mog dopisivanja s HRT pojavila se zanimljiva tvrdnja koju ne želim odmah odbaciti kao bisernu. Naime, gđa. Miličević, službenica za informiranje i pravnica, izjavila je da "HRT ne donosi propise pa ih ne može niti tumačiti" . I doista, pojmovi "propis", "odluka", "opći akt", "pravilnik" i slični nisu baš istoznačni, o čemu bi nas mogao podučiti kakav pravni teoretičar koji čita ovu temu. Po mom shvaćanju tzv. odluke HRT jesu propisi, no hrtovcima je ponekad stalo smatrati ih internim aktima - kad se odnose na obaveze određene građanima onda su propisi, a kad se preispituje njihov sadržaj i način donošenja onda su interne odluke.

Ponovio sam upit voditelju RJ Pristojba i dobio Rješenje Službenice za informiranje HRT Janje Miličević kojim se odbija zahtjev za pristup informacijama temeljem toga što tražena informacija nije informacija. Kompletnosti radi prilažem ponovljeni upit:

Oblikovanje sporne izjave u dosad korištenim inačicama je istovjetno u bitnom jer upućuje da odjavitelj dopušta kontrolorima da pretragom doma utvrde (ne)posjedovanje prijamnika. Vjerojatnost moguće zabune vidljiva je iz medijskih objava kojima se popratilo nedavne presude Visokog upravnog suda donoseći vijest da "kontrolori više ne smiju ulaziti u domove". Ostavimo li po strani građansku savjest i službeničku etiku zaposlenika HRT, te praksu javnih RTV servisa u društvima s duljom tradicijom poštovanja građanskih prava, obaveza objavljivanja informacije da kontrolori nisu ovlašteni ulaziti u dom je propisana Hrvatskoj radioteleviziji Zakonom o pravu na pristup informacijama (čl. 10, st. 14.). Iz tog razloga u prepisku uključujem gđu. Miličević i ponavljam upit: kako HRT namjerava informirati javnost da izjava o dopuštanju provođenja kontrole ne predstavlja odricanje od prava na nepovredivost doma, odnosno da kontrolori HRT nisu ovlašteni ulaziti u domove?

 

Također ponavljam pitanje čemu ta izjava služi, zbog čega je nužna u pravnom prometu i na koje aspekte provođenja kontrole odjavitelj prijamnika pristaje dati svoje dopuštenje. Navodite da ona služi pri izradi statističkih i financijskih izvještaja, no za to je dovoljna izjava kojom osoba odjavljuje prijamnik. Izjava o dopuštanju kontrole je bezrazložna, osim ako razlog nije namjerno dovođenje u zabludu. Molim Vas za još malo strpljenja i odgovarajuće pojašnjenje ukoliko sam u krivu u pretpostavkama i zaključcima.

 

Odgovarajući na Vašu zaključnu napomenu ističem da nije opravdano pred građane ni HRT i njene zaposlenke stavljati obavezu da sudjeluju u provođenju zakonskog propisa na način koji podrazumijeva kršenje ljudskih prava i temeljnih sloboda jer se, prema Ustavu, takvo postupanje ne može opravdati višim nalogom.

Jesam li dosadan prenoseći ovo? Meni se čini zanimljivim i na temu. Dosad je odgovarao Ćutuk iz RJ Komunikacije, a sada slijedi Tus iz RJ Pristojba. Radi kompletnosti šaljem najprije upit na kojeg HRT odgovara.

Gosp. Ćutuk me uputio na Vašu adresu radi pružanja odgovora na upit kako će HRT informirati javnost da izjava o dopuštanju kontrole posjeda prijamnika na novom obrascu za odjavu prijamnika ne predstavlja odricanje od prava na nepovredivost doma, a kako bi se isključilo zabunu koja se očekivano može javiti kod građana s obzirom da je istovjetnu izjavu HRT donedavno tumačio upravo kao dobrovoljno odricanje od tog prava, te radi pojašnjenja čemu ta izjava služi, zbog čega je nužna u pravnom prometu i na koje aspekte provođenja kontrole odjavitelj prijamnika pristaje dati svoje dopuštenje.

Odgovor na upit:

Hrvatska radiotelevizija, a sukladno Zakonu o HRT-u, ima pravo odlukama regulirati način odjave prijamnika, pa i način kontrole plaćanja mjesečne pristojbe. Izjava koju spominjete prilagođena je stavu Visokog Upravnog suda Republike Hrvatske te ne predstavlja, a kao što niti ranija nije predstavljala, odricanje od prava na nepovredivost doma. Obveznik plaćanja mjesečne pristojbe nije dužan pustiti službenu osobu - kontrolora HRT-a u svoj dom već je ta odluka na njemu, a kao što je bila i prije stupanja na snagu Odluke o načinu odjave prijamnika od 27.08.2015.g.

 

Takva izjava nužna je iz razloga što predstavlja način i modalitet odjave prijamnika, kao i način kontrole mjerodavnim službama HRT-a koliko osoba plaća pristojbu, koliko se osoba odjavilo, prijavilo i sl., a što su sve podaci bitni za mnogobrojna statistička i financijska izvješća koje HRT ispunjava sukladno internim aktima te zakonskim obavezama.

 

Ponavljamo, HRT je zakonom ovlašten regulirati način odjave prijamnika, pa tako u navedenoj izjavi nema ništa sporno, a svi građani Republike Hrvatske, ukoliko imaju dvojbu oko bilo kojeg elementa te Odluke ili izjave mogu postaviti pitanja mjerodavnim službama koje će im pravovremeno odgovoriti na sva pitanja.

 

Zaključno, ističemo da je pitanje dopuštanja službenim osobama HRT-a odnosno kontrolorima da uđu u stan i na taj način provjere da osoba uistinu ne koristi uređaj koji podrazumjeva obvezu plaćanja mjesečne pristojbe odnosno da ne koristi odjavljeni prijamnik prvenstveno pitanje osvještenosti ljudi tj. postojanje građanske svijesti da je riječ o zakonom propisanoj obvezi, a ne obvezi koju propisuje HRT.

Šteta što se ovdje ne može prikačiti PDF dopisa u kojem Tus, odgovarajući Kudiću, tvrdi da izjava predstavlja dragovoljno odricanje od prava na nepovredivost doma.

Nije zadovoljavajuće odgovoreno, dakle nastavlja se...

Dok se čeka odgovor s HRT o tome kako će jasno informirati javnost da kontrolori nisu ovlašteni ulaziti u domove i pojašnjenje smisla izjave o dopuštanju kontrole posjeda prijamnika, od Ministarstva kulture je zatraženo da provede nadzor zakonitosti sukladno ovim člancima Zakona o ustanovama koji predviđaju čak i ukidanje HRT kao javne ustanove:

Članak 65. (...) Ako tijelo iz članka 64. ovoga Zakona smatra da je statut ili opći akt u suprotnosti s Ustavom, zakonom ili drugim propisom obustavit će ga od izvršenja i u roku od mjesec dana predložiti Vladi Republike Hrvatske da sporni akt poništi ili ukine. Protiv rješenja Vlade Republike Hrvatske kojim se poništava ili ukida statut ili opći akt ustanova ima pravo pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom Republike Hrvatske.

 

Članak 66. Ako ustanova učestalo donosi opće akte suprotne Ustavu, zakonu ili drugom propisu, ili učestalo čini teže povrede zakona ili drugog propisa u obavljanju djelatnosti radi koje je osnovana ili ostvaruje dobit a ne postupi prema odredbama članka 57. stavka 2. i 3. ovoga Zakona, tijelo iz članka 64. ovoga Zakona obavijestit će o tome osnivača ustanove i istodobno će predložiti sudu kod kojeg je ustanova upisana u registar ustanova da donese presudu o ukidanju ustanove. Sud u tom slučaju postupa sukladno propisima o ukidanju trgovačkog društva.

Treba reći da je ministarstvo svojedobno (2012. godine) provelo nadzor starih odluka HRT, utvrdilo nezakonitosti, zaprijetilo hrtovcima, ali nakon toga nije ništa poduzelo. Nemam potpune informacije o tome. Tu smo već na terenu politike, a ne prava, pa ako ovo čita neka od grupa za pritisak bilo bi lijepo da sada učini nešto iz svog repertoara.

Ako ministarstvo ništa ne poduzme u razumnom roku, dojavit će se sudbenoj vlasti.

Svaka pomoć je dobrodošla, odnosno djelujte po svojoj savjesti.

Obrtnici, kao fizičke osobe, dužni su plaćati pristojbu za prijamnike koji se nalaze u prostorijama obrta (ako su odvojene od stana, bez obzira što se radi o istoj zgradi), ali nisu dužni plaćati za računala ako im služe isključivo za obavljanje djelatnosti. Zakon o HRT članak 36.2 i točka 2.3 dolje linkane Odluke HRT jasni su, valjalo bi pisati prigovor u kojem se treba pozvati na navedeno i reći da je kontrolor toga dana jeo lude gljive.

Ne škodi priložiti obrtnicu ili drugi dokument iz kojeg se vidi da se djelatnost obrta odnosi na rad s računalima.

http://www.hrt.hr/media/uploads/odluka-o-nacinu-kontrole-placanja-mjesecne-pristojbe-.pdf

Lionking, kažeš "voditelj".. Postoji više njih, svaki kontrolor ima svog terenskog koordinatora, zatim postoji šef svih kontrolora, a iznad njega je voditelj RJ Pristojba. Prigovor pišeš na adresu HRT, RJ Pristojba, Prisavlje 3, preporučeno s povratnicom ili (ako si u Zagrebu) uštedi na poštarini tako da prošećeš do zgrade televizije, istočni ulaz u kompleks, zatim na južni ulaz u zgradu, pa lijevo do urudžbenog (ponesi dva primjerka, jedan predaš, na drugi ti udare žig kojim potvrđuju primitak).

Telefoniranje je uzaludan trošak i kida živce.

-edit:

Traži poništenje prijave, a ne odjavu. To će ih zbuniti, ali svejedno traži jer prijamnik ne odjavljuješ. Cilj ti je da te brišu iz evidencije, a kod odjave to ne rade nego će ti kroz neko vrijeme opet poslati kontrolora.

I tako se mi dopisujemo...

Vjerujem da su pravni stručnjaci kvalificirani sročiti odluku, ali smatram da bi u odlučivanje o njenom sadržaju morala bi biti uključena javnost, posebno kad su u pitanju ustavno zajamčena ljudska prava i temeljne slobode. U tom smislu molim Vas pojašnjenje predstavlja li izjava o dopuštanju kontrole posjeda prijamnika sadržana u tekstu obrasca za odjavu prijamnika odricanje od prava na nepovredivost doma, tj. je li osoba dužna dopustiti kontrolorima ulazak u dom.

Hrvatska radiotelevizija, u skladu sa Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji (čl. 36., st. 1), način odjave prijamnika i kontrole plaćanja mjesečne pristojbe utvrđuje svojom odlukom, a donošenje takvih odluka ne podrazumjeva sudjelovanje javnosti u njihovoj izradi.

 

Ovime Vas također želimo izvijestiti kako naše kontrolore niste dužni pustiti u svoj dom, a potpisivanje izjave ne znači odricanje od bilo kakvoga prava, pa tako ni ustavnoga prava.

Konačno!

Ali nije gotovo, treba ih natjerati da ovo objave na webu, u krajnjoj liniji da maknu formulaciju koja se može tumačiti kao odricanje od ustavnog prava na nepovredivost doma. Sami su ju donedavno tako tumačili.

Odgovor s HRT i linkovi do novih odluka:

Ovime Vas obavješćujemo da je Hrvatska radiotelevizija 27. kolovoza donijela Odluku o načinu odjave prijamnika čiji je sadržaj usklađen s presudom Visokoga upravnog suda Republike Hrvatske.

 

Javnu raspravu o pravnim dokumentima na razini odluka nije uobičajeno provoditi, osobito kad je riječ o dokumentu koji zahtijeva stručnu definiciju pravnih stručnjaka, pa o njegovu sadržaju ne može odlučivati javnost.

http://www.hrt.hr/media/uploads/odluka-o-nacinu-odjave-prijamnika.pdf

http://www.hrt.hr/media/uploads/odluka-o-nacinu-kontrole-placanja-mjesecne-pristojbe-.pdf

Felixx, shvaćam što govoriš i dijelom se slažem, dijelom ne, no predlažem da ovu forumsku temu sačuvamo za problematiku zakonitosti spornih pravilnika, a šire prijedloge o poželjnim izmjenama Zakona o HRT bilo bi prikladno potrpati u drugu - zakonodavac se upravo vraća s godišnjeg odmora pun radnog elana, možda je trenutak da mu se obrati s prijedlozima? Odgovorit ću ovdje samo da sam mislio baš na "javni trošak", odnosno htio pokazati da vjerojatno postoji pravna osnova za uvođenje socijalnih kriterija u pravila o plaćanju pristojbe.

Raspitao sam se (telefonski) u ministarstvu, tamo kažu da HRT nema obavezu provoditi javnu raspravu o novim pravilnicima jer je riječ o "internim aktima". Obaveze nema, ali možda postoji dobra volja?

Pinokudo, nešto sam žvrljao pa editirao jer sam shvatio da je glupost: ustavno pravilo je jasno, pretragu doma može se provesti samo po sudskom nalogu, a kontrolu posjedovanja prijamnika samo pretragom doma, dakle kontrolu se može provesti samo sudskim nalogom. To hrtovcima baš i ne odgovara, a novi obrazac je nezakonit baš kao i stari.

Felixx, postoji Zakon o procjeni učinaka propisa koji određuje pojam "procjene socijalnih učinaka": to je "procjena očekivanih učinaka propisa na socijalno osjetljive i druge skupine s posebnim interesima i potrebama i učinaka na zdravstveni i socijalni status građana". Stavljeno u kontekst, iznos pristojbe od 80 kn čini gotovo 10% najnižih mirovina koje iznose oko 850 kn (za 15 godina staža), odnosno 5% prosječne najniže mirovine od 1400 kn (za 25 godina staža), a takvih "minimalnih" umirovljenika ima oko 160 tisuća. Iznos pristojbe zakonom se određuje kao 1,5% prosječne neto plaće... Ustav kaže u članku 51. da je "svatko je dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova, u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima". HRT je javni trošak, ne?

I da se vratim na temu, još jedan zgodan ustavni citat: "Članak 20. Tko se ogriješi o odredbe Ustava o ljudskim pravima i temeljnim slobodama, osobno je odgovoran i ne može se opravdati višim nalogom." Mah mah!

Zna li netko postoji li obaveza provođenja javne rasprave kod izmjene ovih pravilnika?

Zakon je, jednostavno, neprovediv sve dok je osnova obaveze plaćanja pristojbe posjed prijamnika. Istina je da nema mogućnosti provoditi kontrolu bez ovlasti odnosno dopuštenja da se ulazi u domove, ali to ne znači da takvu ovlast ikad ikome treba dati. Nakon presuda VUS HRT u svojim priopćenjima govori da će pronaći drugi način provedbe zakona, ostajući u okviru ograničenog načina razmišljanja po kojem je osnova zakona nepromijenjiva. Nije, i nije zakonito provediva, dakle treba ju mijenjati. Izmjena podrazumijeva uklanjanje okoštalog inkasatorskog gnijezda koje je relikt onog davnog sustava u kojem građanska prava nemaju značaj u odnosu prema samovolji državne vlasti. Podsjećam da je u Velikoj Britaniji zakonom IZRIČITO ZABRANJENO da kontrolori ulaze u dom, ali tamo osnova plaćanja nije posjedovanje već aktivno korištenje prijamnika i zato se pri kontroli mogu služiti detekcijom signala i slično. Da, moguće je zakonom propisati da je kontrolorima IZRIČITO DOZVOLJENO ulaziti u domove, takva bi odredba bila zanimljiv lakmus odnosa građanskih sloboda i državnih ovlasti u ovoj pomalo zaostaloj našoj.

Tko će pisati VUS oko novog obrasca? Imam u planu nešto drugo, pa da podijelimo zaduženja.

Jeste li obratili pažnju na novi obrazac za odjavu prijamnika? Sadrži sljedeću izjavu: "dopuštam ovlaštenoj osobi HRT-a provođenje kontrole posjeda prijamnika". Isprva se čini samo suvišna, osoba nema što dopuštati ili nedopuštati jer HRT je zakonom ovlašten provoditi kontrolu posjeda prijamnika*. Ali kada osoba izjavi tako nešto, vraćamo se na ono što sam spominjao ranije u ovoj temi - neposjedovanje prijamnika može se utvrditi tek pretragom prostora kućanstva, tj. stana, tj. doma. U čemu je onda razlika starog i novog obrasca?

(* Ako ćemo biti precizni, a moramo, Zakon o HRT ne daje hrtovcima ovlast kontrole posjeda prijamnika već samo ovlast da propišu kako će se to raditi - čl. 36/1. To nije ista stvar, naime HRT ne smije propisati nešto što je protuzakonito, na primjer da njegovi ovlaštenici ulaze u domove kad vrše kontrolu, kao što ne smije uvjetovati onima koji odjavljuju prijamnik da tako nešto dopuštaju - to je bit presude VUS koju HRT sada pokušava zaobići.)

Dodajem i link na drugu presudu VUS, bile su dvije, link na prvu je u prethodnom postu: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_08_87_1730.html

Sladoled za Josipa Kudića iz Labina i link na tekst presude objavljen u NN: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_08_87_1729.html

Stiglo je mišljenje iz Ministarstva kulture gdje potvrđuju postojeći postupak odjave prijamnika uz argumente za koje nisam siguran da stoje. Između ostalog kažu ovako:

"U Odluci o načinu odjave prijamnika navedeno je da kontrolori HRT-a imaju pravo, uz suglasnost vlasnika odnosno posjednika koji to potvrđuje izjavom, kontrole posjeda prijamnika koji može biti i u automobilu, sastavni dio opreme mobilnog uređaja, prijenosnog računala koji se primjerice mogu nalaziti i u poslovnoj prostoriji. Uz to, iako Hrvatska radiotelevizija formalno-pravno ne pruža uslugu koja se naplaćuje, pružatelji drugih usluga (primjerice oprksba strujom, plinom, vodom i sl.) imaju pravo pristupa uređaju odnosno brojilu koje se može nalaziti i unutar kuće ili stana što nitko ne dovodi u pitanje, prilikom pristupa radi očitovanja podataka. Naime, ustavna je i odredba da su se svi dužni pridržavati zakona što uključuje ispunjavanje zakonskih obaveza, od kojih je jedna i plaćanje pristojbe za prijamnik, kako je prethodno navedeno.

Također treba napomenuti da Hrvatska radiotelevizija može koristiti i druge instrumente radi dokazivanja da fizička ili pravna osoba ima prijamnik za koji je dužna plaćati pristojbu, to putem pravnog instituta osiguranja dokaza u parničnom ili prekršajnom postupku što može biti krajnja mjera."

Proizlazi da ministarstvo (zasad) ne nalazi išta sporno u činjenici da HRT uvjetuje osobama koje odjavljuju prijamnik da se odreknu prava na nepovredivost doma odnosno da ih se automatski tereti bez pribavljanja dokaza o posjedovanju prijamnika. Primjer kojeg daju, a odnosi se na spomenuta komunalna poduzeća, po mom mišljenju nije valjan. U slučaju priključaka za vodu, plin i struju građani sklapaju ugovor s poduzećem, pristup uređaju ili brojilu sastavni je dio ugovora, a u jednom slučaju u kojeg sam dosad zavirio čini se da je izravno uređen zakonom. Pristup stambenim prostorijama nije zakonski reguliran kad je riječ o RTV pristojbi (a kontrola (ne)posjedovanja može se izvršiti samo pretresom stana), niti se po mom mišljenju može tvrditi da postoji bilo kakav ugovor između obveznika plaćanja pristojbe i HRT.

Ili postoji, nakon ovjere obrasca za odjavu? Možda se radi o pokušaju nametanja tzv. upravnog/javnopravnog ugovora, ali HRT (neformalno, nemam na papiru) tvrdi da ne provode upravni postupak niti se njih tiče taj zakon, a čitam da se javnopravni ugovori mogu odnositi "samo na izvršavanje prava i obveza utvrđenih u rješenju kojim je riješena upravna stvar, i to kada je zakonom propisano sklapanje takvog ugovora." (odavde)

No kakav je to onda odnos kojeg sklapaju HRT kao tijelo javne vlasti i odjavitelj ovjeravanjem onog obrasca, ako nije ugovorni? Sve mi se više čini da HRT ozbiljno griješi kad samostalno, donošenjem podzakonskog akta, kao nedvojbeno jača "ugovorna strana", određuje osobama koje odjavljuju prijamnik da se moraju odreći prava na nepovredivost doma. Ako je to doista pokušaj nametanja upravnog ugovora, eto još jedne stavke u tekstu prijedloga za ocjenu ustavnosti. Snalazi li se netko u tome, može li pomoći?

Slijedi pokušaj da se izvuče još što od ministarstva...

Sivko, koliko znam neplaćanje pristojbe nije kazneno djelo već prekršaj. Zbog sumnje na prekršaj ni policija ne smije bez sudskog naloga ulaziti u dom, a kamoli kontrolori HRT (ako njih smatraš redarstvenim vlastima). Ponavljam, po svemu sudeći odluke ne daju takvu ovlast kontrolorima. Sporno je što odjaviteljima prijamnika uvjetuju da se odreknu ustavno zaštićenog prava. Odluči li odjavitelj pridržati to pravo odluke predviđaju ponovno terećenje radi plaćanja pristojbe bez pribavljanja dokaza da postoji osnova za takvu obavezu.

Članak 16. Ustava kaže da se "slobode i prava mogu ograničiti samo zakonom da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje. Svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju". Spomenuto uvjetovanje nije određeno zakonom već općim aktom tijela javne vlasti i to ga po mom mišljenju čini neustavnim.

Najprije, zakonitost odluka već razmatra Visoki upravni sud po prijedlogu za pokretanje postupka po službenoj dužnosti; detalje ne znam. Prijedlog za ocjenu ustavnosti pripremio je i Savez udruga za zaštitu potrošača, dostupno ovdje. Njegova slaba točka, po mom mišljenju, pretpostavka je da odluke izravno daju kontrolorima ovlast ulaziti u domove. Čini mi se da to nije slučaj i mnogo veću težinu ima uvjetovanje da se osoba koja odjavljuje prijamnik odrekne svojih ustavnih prava potpisujući i ovjeravajući izjavu na obrascu za odjavu.

U bitnome, HRT smatra da ".. svojim potpisom na predmetnoj izjavi, odjavitelj daje svoju suglast za poduzimanje svih radnji koje su u sadržaju Izjave navedene. Hrvatska radiotelevizija je tijelo javne vlasti, te ima pravo donositi opće akte, u kakve spada i predmetna odluka s pripadajućom Izjavom". Dodaju da ".. u sadržaju predmetne Odluke i pripadajuće joj Izjave HRT ne nalazi ništa sporno, a još manje dvojbeno, te će sukladno svojim ovlastima i dužnostima, istu nastaviti provoditi na način, kako je to predmetnim općim aktom određeno".

Ulazak u dom nisu ni spomenuli. Zatraženo je izravno očitovanje, ali ni riječi. Usporedno, britanski TV Licencing zakonom je izričito ograničen u pogledu ulaska u dom, a na njihovoj internetskoj stranici taj podatak nije samo naveden već je istaknut. Kod nas su propisi o pristojbi nedorečeni, a HRT zasad izbjegava dati jasno očitovanje. Zanimljivo.

Slično očitovanje zatraženo je od Ministarstva kulture, a možda još što kapne s HRT.

Interne propise i slične dokumente (npr. postupkovnike) HRT zasad nije izvolio dati na uvid jer tvrde da se sve od interesa za korisnike već nalazi na njihovim internetskim stranicama. Opet, koliko sam informiran, postupci kontaktiranja s korisnicima i obavljanja kontrole mnogo su jasnije određeni u britanskom slučaju nego u našem. Istovrsni dokumenti tamo su dostupni što dobrom voljom institucije koja prikuplja pristojbu, što temeljem zahtjeva za pristup informacijama (malo toga se uskraćuje, uvijek uz dobro obrazloženje).

Dobio sam neka očitovanja o ovome od HRT. Isplati li se prenositi ovdje?

.. a kontrolori dobiti veće ovlasti ili policijsku pratnju.

Palo mi je to na pamet.

Oduvijek postoje takve napetosti, a trend zavisi o tome koliko koja strana poduzima. U to ime još jednom molim za pomoć. Zanima me ima li smisla prethodno tražiti od nekih drugih tijela da daju svoje mišljenje koje bi se zatim priložilo uz prijedlog kada ga se šalje Ustavnom sudu. Također, hoće li USUD prihvatiti ovaj prijedlog i ako neće, zašto?

Može imat prijavljeno samo 1 boravište.

.. ali je slobodna usporedno boraviti na više adresa.

Ili nije?

(Naravno, ne mislim da istovremeni boravak jednog fizičkog tijela na dvije ili više lokacija.

Mislim na ostvarivanje svojih životnih interesa na više od jedne adrese.)

Pozdrav svima zainteresiranima*. Ovo je prvi draft prijedloga, svaka pomoć je dobrodošla, uključujući nemilosrdnu kritiku. Relevantne odluke HRT-a nalaze se ovdje: Odluka o kontroli plaćanja mjesečne pristojbe i Odluka o načinu odjave prijamnika + Zahtjev za odjavu prijamnika

Prijedlog za ocjenu suglasnosti Odluke o načinu odjave prijamnika s Ustavom RH

 

Oznaka odredbi koje se osporava

 

Članak 3. stavak 4. Odluke o načinu odjave prijamnika s obrascem Zahtjeva za odjavu prijamnika koji je sastavni dio Odluke.

 

Oznaka odredbi Ustava RH koje su povrijeđene

 

Članak 34. Ustava RH.

 

Obrazloženje zahtjeva

 

Obrazac Zahtjeva za odjavu prijamnika (dalje: Obrazac) sastavni je dio Odluke o načinu odjave prijamnika, a osoba koja odjavljuje prijamnik obavezna je koristiti službeni obrazac HRT-a (3.4).

 

Obrazac sadrži izjavu o dopuštanju “nesmetanog provođenja kontrole iznijetih činjenica”. Na ovaj način uvjetuje se osobi koja odjavljuje prijamnik da izjavom dopusti ovlaštenim predstavnicima HRT-a nesmetano provođenje kontrole.

 

Kada osoba odjavljuje prijamnik zbog neposjedovanja dužna je na Obrascu označiti “Podnosim iz razloga: neposjedovanje prijamnika”.

 

Odlukom o načinu kontrole plaćanja mjesečne pristojbe propisano je da činjenicu korištenja odjavljenog prijamnika ovlaštena osoba HRT-a utvrđuje “neposrednim uvidom” (4.8).

 

Kako se činjenicu neposjedovanja prijamnika može neposrednim uvidom vjerodostojno utvrditi jedino pretragom doma ili drugog prostora (osim u slučaju previđenom u 3.2), osoba koja koristi ustavno pravo o nepovredivosti doma zajamčeno člankom 34. Ustava RH ne dopušta nesmetano provođenje kontrole činjenica iznjetih u zahtjevu za odjavu prijamnika.

 

Obrazac također sadrži izjavu o upoznatosti s činjenicom “da će (…) HRT u slučaju odbijanja, odnosno onemogućivanja HRT-a u provođenju kontrole ponovno prijaviti (obveznika), odnosno teretiti za plaćanje mjesečne pristojbe.”

 

U slučaju kada osoba odbija dati dopuštenje za pretragu doma i drugih prostora koristeći se pravom zajamčenim člankom 34. Ustava RH ona onemogućava nesmetano provođenje kontrole činjenica iznjetih na Obrascu kojeg je dužna koristiti, a tada nužno dolazi do ponovne prijave prijamnika od strane HRT-a i terećenja za plaćanje mjesečne pristojbe, bez obzira što neposjedovanje nije vjerodostojno utvrđeno.

 

Iz navedenog je razvidno da Odluka o načinu odjave prijamnika pored toga što opisanim uvjetovanjem dovodi građane u nepovoljan položaj nije sukladna s člankom 34. Ustava RH koji određuje pravo nepovredivnosti doma.

 

Mišljenje

 

Akt treba poništiti, a Hrvatskoj radioteleviziji naložiti da od osoba koje su dosad odjavile prijamnik služeći se obrascem koji sadrži spornu izjavu o svom trošku pribavi izjavu koja nije sporna u vidu ovog prijedloga, uključujući trošak propisane javnobilježničke ovjere (3.3).

* .. pa i njima.

diplomatski su to napisali, tako da nije direktno, ali može se isčitati između redaka.

Nije mi baš poznata praksa Ustavnog suda, ali ako HRT-ovci nisu izravno naveli mogu lako sporiti da uopće nisu naveli. Može li se ukinuti akt temeljem sadržaja koji se nalazi između redaka? Jer, tamo piše da moraš omogućiti uvid u činjenicu vlasništva/posjeda/korištenja, a ne da moraš dopustiti ulazak u dom. Neposredni uvid ne moraš omogućiti, on je tek osnova po kojoj je kontroloru dopušteno prijaviti prijamnik - tako ih čitam.