poopsy

nasljednik odgovara za dugove ostavitelja do visine nasljeđene imovine. Stoga, ako automobil ima vrijednost koliko i kredit ili veću, vjerojatno ćete morati vraćati dug.

ono što trebate napraviti je ugovor o prodaji ili prijenosu poslovnog udjela, te tamo satviti da li taj svoj udio prenosite uz naknadu i koliku ili ne. A kolika je vrijednost to bi vec vi trebali znati kao suvlasnik

nasljednici odgovaraju za dugove samo do visine naslijeđene imovine. zakonski naslijednici su supružnici i djeca. treba vidjeti koliki je dug a kolika visina imovine koja bi se naslijedila (vasa majka i njena braca, te otac ukoliko je živ). Rješenje o ovrsi ako je postalo pravomoćno (a to vjerojatno je ako nije uložen prigovor), rok za zastaru je 10 godina. A kako je ovrha vjerojatno zabilježene na nekretnini, oni će se uvijek iz nje namiriti. samo ako je na 1/14, tko je na preostale 13/14, pa da taj netko u ovršnom postupku se pojavi i kao kupac.

kontaktirajte sa stečajnim upraviteljem jer napokon ce netko htjet nesto uciniti, a ako imate kakvo potraživanje prijavite tražbinu u stečajnom postupku.

ako ste bili zaposleni do otvaranja stečaja, onda ce vam za zadnj a3 mjeseca biti isplaćeni doprinosi i plaća ako nije plaćena i to ona minimalna preko fonda (vezano za stečajeve). To je nešto što sad rade sami stečajni upravitelji i šalju u fond. samo ako firma nije radila, onda to gore u zg odbijaju. a za ostalo ako bude firma u stečaju bude imala sredstava isplaćivat će se naravno, razmjerno...

Zakon o trgovačkim društvima (Narodne novine br. 111/93, 34/99, 52/00 i 118/03) govori člankom 252. o odgovornosti članova društva. S time, da bi trebali dokazati da se ne bi mogli naplatiti, znaći ovrha, al opet, ako znate da je u blokadi..., onda eventualno pokretanje stečaja, pa onda ogvo po ZTD. evo sudske prakse 252. st. 5. Zahtjev za naknadu štete prema članovima uprave mogu postaviti i vjerovnici društva, ako ne mogu svoja potraživanja namiriti od društva. Pretpostavka odgovornosti je da vjerovnici su proveli ovršni postupak, a da se ovrhovoditelji nisu mogli namiriti. Napomena: bezuspješan pokušaj namirenja vjerovnika u ovršnom postupku nije jedina pretpostavka za primjenu odredbe članka 252. stavak 5. Zakona o trgovačkim društvima, već vjerovnik i na druge načine može dokazati da svoje potraživanje ne može naplatiti od društva, na primjer saslušanjem drugih vjerovnika, podacima o insolventnosti trgovačkog društva i slično. "Članak 252. Zakona o trgovačkim društvima (Narodne novine br. 111/93 i 34/99) odnosi se na dužnu pozornost i odgovornost članova uprave dioničkog društva, a kako smo vidjeli, a na odgovarajući način se primjenjuju i na članove uprave d.. Stavak 2. odnosi se na dužnost člana uprave voditi poslove društva kao i u članku 430. ZTD-a. Stavci 2.-4. odnose se na odgovornost za naknadu štete članova uprave društvu ako povrijede svoje obveze. Stavak 5. tog članka odnosi se na predmet ovog spora, jer propisuje da zahtjev za naknadu štete mogu podnijeti i vjerovnici, a to je ovdje tužitelj. Taj propis da određuje dva uvjeta. Prvi je da vjerovnici ne mogu svoja potraživanja podmiriti od društva. Drugi uvjet je, osim u slučaju iz točke 3. stavka 3. tog članka da vjerovnici imaju to pravo samo onda ako član uprave grubo povrijedi dužnost da primijeni pozornost urednog i savjesnog gospodarstvenika. Prema stajalištu ovog drugostupanjskog suda prvi uvjet iz stavka 5. članka 255. ZTD-a znači da je vjerovnik ne samo pokrenuo ovršni postupak protiv dužnika, već dovršeni ovršni postupak na jedan od načina iz članka 68. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 57/96 i 29/99, nastavno: OZ), a da se ovršitelj nije naplatio u tom postupku. Kad pokrenuti ovršni postupak nije dovršen, prvostupanjski parnični sud može temeljem članka 12. stavak 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine (53/91, 91/92 i 112/99) sam odlučiti o tome može li se vjerovnik naplatiti u ovršnom postupku, ali samo kao o prethodnom pitanju. Iz navedenog je vidljivo da prvostupanjska presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, jer ni u jednom ni drugom uvjetu iz stavka 5. članka 252. ZTD-a o razlozima presude nema niti riječi o činjenici da su ti uvjeti ispunjeni i ne navode se odlučne činjenice iz ovršnog spisa, tj. o odlučnim činjenicama nema razloga, čime je počinjena apsolutno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 13. ZPP-a, pa je presudu valjalo ukinuti temeljem članka 369. stavak 1. ZPP-a." VTS RH, Pž-652/01 od 20. veljače 2001 PRAVO TRGOVAČKIH DRUŠTAVA - DUŽNA POZORNOST I ODGOVORNOST ČLANOVA UPRAVE Zakon o trgovačkim društvima (Narodne novine br. 111/93, 34/99, 121/99, 52/00 i 118/03) Članak 252. st. 5. Član uprave odgovoran je za naknadu štete vjerovniku kojemu je nanio štetu time jer nije mogao svoja potraživanja naplatiti od društva. Član uprave mora voditi poslove društva s pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika, a naručivanjem robe za tvrtku koja je bila insolventna, te koristeći se pri sklapanju bivšim, sada nevažećim imenom tvrtke član uprave je postupao očito nesavjesno. "Nadalje, savjesnom i brižljivom ocjenom rezultata provedenog postupka, prvostupanjski je sud sa sigurnošću utvrdio da je tuženik kao direktor i osnivatelj privatnog poduzeća T. s p.o. Dubrovnik, od tužitelja naručio i preuzeo predmetnu robu, iako je ta tvrtka u to vrijeme bila u blokadi, što više tuženi se pri tome koristio i imenom ranije tvrtke ., iako je ta tvrtka u to vrijeme promijenila ime u T. N., dakle koristio se pri sklapanju pravnog posla kupnje i prodaje imenom tvrtke koja ne može sudjelovati u pravnom prometu. Iz toga je prvostupanjski sud izveo pravilan zaključak da tuženik prema odredbi čl. 252. st. 5. Zakona o trgovačkim društvima (Narodne novine br. 111/93, 34/99, 121/99 i 52/00) odgovara za naknadu štete ovdje tužitelju i bez osnove su tvrdnje tuženika u kojima pokušava dovesti u osnovanu sumnju izneseni činjenični i pravni zaključak prvostupanjskog suda." VTS RH, Pž-5916/00 od 19. studenog 2002.

da ali pitanje je kako se prekida zastara, a prekida se svakom radnjom kojom pozivate na plaćanje, znači od opomena, pa do predaje ovrhe sudu ili javnom bilježniku.

ne možete tužiti javnog bilježnika jer on samo donosi rješenje i daje potvrdu pravomoćnosti. sve ostale radnje poduzima ovrhovoditelj, tako da zatražite od ovrhovoditelj ada vam uračuna i taj dio koji je plaćen. ukoliko vam skinu više, imate pravo na povrat više plaćenoga, pa ako ne budu isto dobrooljno učinili idete tužbom na stjecanje bez osnove.

ako ne želi da raspolažu onda niti darovanje ne dolazi u obzir jer nekon smrti imaju pravo tražiti nužni dio. Znači dosmrtno ili doživotno uzdržavanje.

Članak 77. (1) Za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnoga dopusta, koriš­te­nja prava na rad u skraćenom radnom vremenu roditelja, odnosno posvojitelja, korištenja posvojiteljskoga dopusta i dopusta za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju te petnaest dana nakon prestanka trudnoće, odnosno prestanka korištenja tih prava, poslodavac ne može otkazati trudnici, odnosno osobi koja se koristi nekim od spomenutih prava. (2) Otkaz je ništav ako je na dan davanja otkaza poslodavcu bilo poznato postojanje okolnosti iz stavka 1. ovoga članka ili ako radnik u roku od petnaest dana od dostave otkaza obavijesti poslodavca o postojanju okolnosti iz stavka 1. ovoga članka te o tome pridonese odgovarajuću potvrdu ovlaštenog liječnika ili drugoga ovlaštenog tijela. (3) Okolnosti iz stavka 1. ovoga članka ne sprječavaju prestanak ugovora o radu sklopljenog na određeno vrijeme, istekom vremena na koje je sklopljen taj ugovor. ako nakon 15 dana te ne obavijesti i ne donese nikakvu dokumentaciju onda joj možeš dati izvaredan otkaz

prvo jel se vodila ostavina iza pokojnog oca, drugo na taj broj O-___, i sudu kojem se vodila ostavina, jer pred 9 godina su sudovi vodili ostavinski postupak zatražite da se pokrene postupak radi naknadno pronađene ostavine, dostavite dokumentaciju fonda i sud će na temelju već donesenog rješenja rasporediti imovinu ili će vas pozvati nasljednike mislim da se prihvatite nasljedstva. Plaćaju se sudske pristojbe ovisno o visini imovine, ali negdje o d100-500 kn

http://sudskapraksa.vsrh.hr/supra/SearchCriteriaSimple.asp?ViewFilter=0&Menu=Pretrazivanje evo stranice pretraživača vrhovnog suda rh, gdje senalazi sudska praksa sva moguća, pa tako i za razvrgnuće

pa sudska praksa postoji da vrijede ugovori o doživotnm ia ako je trajalo vrlo kratko zbog smrti primatelja uzdržavanja. Znam jer sam je naveliko koristila. al, recimo da osoba nije bila prisebna.... nešto na duševne smetnje. iako nenako mi se čini da takvi ugovori rjetko padaju u vodu. prosurfaj malo po sudskoj praksi vsrh

pa kad se prigovori onda se ide u parnicu i zakon kaže da će se postupak voditi "kao u povodu prigovora protiv platnog naloga". na rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovršenik ima pravo prigovora i ona je to pravo iskoristila. apsolutno sve sukladno zakonu, ispravno i uobičajeno. Sada ćete u parničnom postupku dokazivati postojanje duga a dužnik će dokazivati da dug ne postoji i donijet će sudac presudu...

max 4.250,00 kn ili prosjek plaće: za vrijeme bolovanja; kada ode na porodiljni ima prosjek plaće zanči i preko ovog minimuma tj ako je imala plaću zadnjih 6mj-1g. oko 7000 imat će toliku rodiljnu naknadu. isto se uzima prosjek

imali ste nesreću na radu ali niste bili u radnom odnosu. onda to nije nesreća na radu nego samo nesreća. ne razumijem

jedino po meni kako je dug dospio ne bi smjeli više računati redovnu kamatu u ovršnom postupku, već samo zateznu. ili već zaračunati i redovnu kamatu na ukupan dug i onda zateznu. Probajte ponovno zvati banku i tražite i njihova pravnika jer bi ako ništa taj trebao poznavati zakone

razlika su redovne kamate koje banka obračunava sukladno svojim odlukama i ima na njih pravo (to vam je kad uzmete kredit za auto u iznosu od 10000 eura a paltite sveskupa 13000 eura), a zatezne kamate se naplaćuju i obračunavaju kada je dug dospio i računaju se sukladno uredbi o zakonskim zateznim kamatama. Ista se mjenjala te je iznosila i 24% i 18 % i 15% i sad od 1.1. 08. se mjenja ovisno o ekontnoj stopi HNB svakih 6 mjeseci, trenutno iznosi 14,5%

nikakva. kad tad će se naplatiti preko stana..., naravno ako uspiju s hipotekarnom tužbom

ono što je ugovorom o doživotnom uzdržavanju dano polunećakinji ne ulazi u ostavinu, a kako ona nije niti zakonska nasljednica tako nije niti pozana na ostavinu. pripada joj ono što je ugovorom dobila. Angažirajte odvjetnika obavezno

e i opet ja, vidim da je ušao 40 kuna u nedozvoljeni minus, a je li imao i koliki mu je bio dozvoljeni minus, jer po tome izračun banke bi mogao biti i ispravan. jer ako je ima 10000 kn dozvoljenog minus s kamatama po stopi od 18 odnosno 15 posto od 2000 godine iznos bi bio puno veći možda ne 100000 kn ali bi se popeo vrlo vrlo visoko

misli se na redovnu kamatu. zatezna nema anatocizma. Uostalom jednomkada vaš dug dospije, obračunava se kamata na cijelokupan dug glavnica + redovne kamate te zatezna na isto. Ali ja sam mišljenja da su vam ipak krivo obračunali kamatu. Obratite se službeno dopisom banci i zatražite ispravan obračun kamata. Odite na sud izvršiti uvid u spis ovršni da znate koliki vam je dug početni uopće bio, ako nemate ovrhu

vjerojatno je temeljem ove ovrhe od 2001 godine kada se je suprug zaposlio promjenjeno sredstvo na 1/3 plaće pa zato niste dobili nikakvo novo rješenje. Kažem vjerojatno. Što se tiče kamata, poznato je da banke zaračunavaju kamatau na kamatu a što je zabranjeno svim mogućim zakonima, tzv zabrana anatocizma. probajte od suda zatražiti da se obračuna kamata ili ako već imate to rješenje iz 2001 g dajte nekom da vam izračuna istu i onda sudu na znanje dostavljate. I da o ovakvim se stvarima pisalo i po novinama pred godinu dvije. I angažirajte odvjetnika.

e u tome je caka, jer kod suda se čeka i čeka. javni bilježnik j eskuplji ali ste gotovi u pola sata

možeš napraviti i raskid i ovjeriti ga kod javnog bilježnika