Jump to content

virtalni

Korisnik
  • Broj objava

    1583
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

  • Osvojio dana

    22

Objave koje je virtalni objavio

  1. na ugovore dozivotno/dosmrtno - roditelji-djeca nema placanja poreza.

     

    danas je bilo price o tome na forumu:

     

    http://www.legalis.hr/forum/showthread.php/91658-Ugovor-o-dosmrtnom-uzdrzavanju

     

    na darovnanje od strane roditelja nema porez.

    ugovor o dosmrnom uzdržavanju i između djece i roditelja plaća se porez.

    ugovor o doživotnom uzdržavanju nema poreza ali vlasnik nekretnine/a postaješ smrću primatelja uzdržavanja.

  2. nazalost tuzno je kako svi to olako shvacate da nije moguce...

     

    građanin kako pojedinac teško...

     

    ali građani kao masa, kolektiv, itekako mogu napraviti čuda...

    prosvjedima prvenstveno ako ne i jedino!

    -

    upornošću!, zivkanjem, slanjem emailova, svima živima, od novinara, vlade, gradonačelnika, župana, crkve...

     

    samo nazalost polazim od sebe, meni se prvome ne da, pa cekam da netko drugi nesto napravi... promjeni... a on isto tako ceka, da ja nesto promjenim, zacarani krug...

  3. a moguce da je od 1.1.2017. u paketu sa ostalim promjenama proslo i ovo... :bjezi:

     

    Kad su u pitanju ugovori o dosmrtnom uzdržavanju, izmjenama Zakona o porezu na promet nekretnina iz 2011. godine utvrđena je izričita obveza davatelja uzdržavanja da snosi porez na promet nekretnina, bez obzira na rodbinske odnose, a oslobođenja nisu propisana.

    I pouzdano znam da se to tako tada provodilo. Moj susjed je napravio takav ugovor s majkom pred dvije godine zbog legalizacije, i upozorio sam ga da napravi darovni da to ne plati, a upozorili su ga i na sudu kad je tamo odnio.

     

    Čitam sada zakon - u njemu piše u čl. 13. st. 7. da se ne plaća.

    Zar su opet napravili neke izmjene?

     

    ps.

    Zovem poznanika koji radi u poreznoj - baš na naplati poreza na nekretnine. Kaže da nije čuo za te izmjene.:bang:

     

     

    Pa to je da poludiš od tih izmjena. Još malo pa ću svaki puta kad trebam dati neko mišljenje morati pažljivo čitati zakone.

    Stvarno smo čudo od države.

  4. ne plaćate.

     

    Zakon o porezu na promet nekretnina (NN 115/16)

    Članak 13. - stavak 7.

     

     

    Porez na promet nekretnina ne plaćaju:

     

     

    7. bračni drug, potomci i preci koji čine uspravnu liniju te posvojenici i posvojitelji koji su u tom odnosu s primateljem uzdržavanja te od njega stječu nekretnine na temelju ugovora o doživotnom uzdržavanju ili na temelju ugovora o dosmrtnom uzdržavanju

    8. osobe koje razvrgnućem suvlasništva ili diobom zajedničkog vlasništva stječu posebne dijelove te ili tih nekretnina, neovisno o omjerima prije i nakon razvrgnuća suvlasništva ili diobe zajedničkog vlasništva.

  5. uvidom u nadzorni sustav banke, od kamera pa do računala lako se utvrdi dani trenutak kada je došlo do manjka.

     

    članak 1111.:

     

    Članak

    (1) Kad dio imovine neke osobe na bilo koji način prijede u imovinu druge osobe, a taj prijelaz nema osnove u nekom pravnom poslu, odluci suda, odnosno druge nadležne vlasti ili zakonu, stjecatelj je dužan vratiti ga, odnosno, ako to nije moguće, naknaditi vrijednost postignute koristi.

    (2) Pod prijelazom imovine razumijeva se i stjecanje koristi izvršenom radnjom.

    (3) Obveza vraćanja, odnosno nadoknade vrijednosti nastaje i kad se nešto primi s obzirom na osnovu koja se nije ostvarila ili koja je kasnije otpala.

     

    neznam definiciju navedenog članka,slažem se s tim da bi novac vratio,sa gledišta kulture,jer ne želim taj novac koji mi ne pripada.Dali je upito to na koji način službenica banke može znati kome je dala više novca,ako na izvodu piše jedan iznos, a zabunom isplaćeno više ,zanimljivo

    1.jpg

  6. ako je sve kako kazete,

    prodajte istu,

    i "problem" istih roditelja ostavite kupcu...

     

     

    koji ih po kupnji iste nekretnine ne moze izbaciti na silu,

    ali uz podizanje tuzbe nazalost isti bi se morali prije ili poslije iseliti, uz troskove tuzbe koji bi isli na njihov racun...

  7. umanjuje li vrijednost ili ne, je relativan pojam,

    ali ono sto je bitno ako se ista kanalizacijska cijev postavi jest sljedece:

     

     

    a to je da vlasnik koji god bio,

    ne smije iznad nje graditi, ili onemoguciti pristup istoj u vidu popravljanja

    ili eventualnog odrzavanja.

     

     

     

     

    a sto se tice naknade,

    vidite da li vasi susjedi imaju pravo placanja spajanja na kanalizaciju besplatno

    ili uz odredjenu naknadu,

    pa izracunajte koliko vam se to "isplati"...

     

     

     

     

    naravno uvijek mozete i odbiti da se preko vaseg zemljista provodi kanalizacijska cijev...

  8. po ovome sto ste napisali, nemaju vam pravo uskratiti zadnju plaću.

    te vam istu moraju isplatiti sukladno ugovoru u radu, u protivnome ih slobodno mozete prijaviti.

    - nazalost i on vas moze tuziti odnosno potrazivati iznos u visini zadnje plaće od vas, s kamatama od dana prestanka vasega radnoga odnosa. i nazalost time vam samo nadodati daljne troskove.

  9. Sudska praksa smatra da rok za pobijanje dužnikovih pravnih radnji koje se odnose na raspolaganje nekretninom teče od dana sklapanja ugovora. To je vidljivo iz sljedeće odluke: „Kako je besteretno raspolaganje dužnika prema trećoj osobi (ovdje tuženiku) učinjeno darovnim ugovorom od 12. rujna 1996. temeljem kojeg je tuženik upisom u zemljišne knjige postao vlasnikom 25. rujna 1996. rok za podnošenje tužbe istekao je 13. rujna 1999. S obzirom na činjenicu da je tužba u ovom postupku podnesena 12. prosinca 2000. to su pravilnom primjenom gore citiranih odredbi sudovi nižeg stupnja odbili zahtjev tužitelja glede raspolaganja dužnika koji se tiče jedne polovice darovane nekretnine koja je darovana darovnim ugovorom od 12. rujna 1996.“ (Odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj Rev-82/2008-2 od 29. listopada 2008.).

  10. Sudska praksa izjašnjavala se i o pitanju otplaćivanja kredita: „Sudjelovanjem u otplati dijela kredita tijekom trajanja braka, kojim je prije zaključenja braka jedan od bračnih drugova kupio stan, drugi bračni drug ne stiče stvarno pravo na dijelu tog stana, već obveznopravni zahtjev razmjerno uloženim sredstvima u otplati kredita.“ – Odluka Vrhovnog suda RH, br. Rev 3024/90-2, od 30. prosinca 1991.; Novčana sredstva koje jedan bračni drug dobije kao kredit i otplaćuje ga, ne predstavlja njegovu vlastitu imovinu, a nakon razvoda braka dug tog bračnog druga s osnova kredita koji je utrošen za povećanje zajedničke imovine ili za druge zajedničke potrebe predstavlja dug koji tereti oba bivša bračna druga.“Odluka Županijskog suda u Varaždinu, br. Gž.3608/13-3, od 17. srpnja 2013.

×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija