Jole

Rješenje je da pokrenete pojedinačni zemljišnoknjižni ispravni postupak kod zemljišnoknjižnog suda.

Bojim se da u Hrvatskoj takovog nema.

Koje odluke prethode odluci ustavnog suda

Kolege pogledajte Zakon o obrtu ako nišat drugo biti će vam dobar trening. Puno uspjeha.

Parnični trošak nije šteta, dakle, radi se o parnici radi isplate, sve ostalo je jasno. Pozdrav

Ukoliko je nekretnina označena sa točnim oznakama iz zemljišne knjige znači k.č.br---, z.k.ul.--- i k.o....., ta identifikacija je dovoljna i dostatna da sud po njoj postupi. Samo uzgredno Vam ukazujem da je za vođenje evidencije oblika, površine, izgrađenosti i kulture nekretnine nadležan isključivo katastar, dakle, ako u gruntu kao kultura piše gradilište a u katastru kuća i dvorište mjerodavno je ovo drugo ali zk sud ne može odbiti provedbu ugovora sako zato jer se ne slažu kulture iz katastra i grunta. U slučaju da imate problema sa gruntom OS Zagreb preporučam Vam da se obratite Min.pravosuđa, Uprava za građansko pravo, Sektor za zemljišnoknjižno pravo, Zagreb, Berislavićeva 11a, gospođi Ljiljani Antonić.

Birokracija će vašem dečku tražiti ugovor, zato preporučam da sačinite slijedeći ugovor: ____________________, kao vlasnica stana u ________, ulica_______________, i ______________________, iz_____________,ulica_________, dana ___________, zaključilii su slijedeći U G O V O R I. _________________, kao vlasnica stana u_________ daje isti na uporabu do opoziva, bez ikakove naknade __________________, iz__________, a radi obavljanja djelatnosti_________________ u istom. II. _________________, iz____________, kao nositelj obrta obvezuje se da će po otkazu ovoga ugovora od strane vlasnice stana isti napustiti u roku od 30 dana. III. U znak suglasnosti i prihvata prednjega stranke potpisuju ugovor i ovjeravaju potpise kog javnog bilježnika.

Molim da pojasnite pitanje: 1.temeljme čega ste izgubili kupljeni stan 2.lakav se postupak vodi kod Min.pravosuđa.

Evo traženog: ________________ , iz ________________ , po zastupniku ______________ i ________________ , iz ________________ , po zastupniku ______________ zaključili su UGOVOR O ORTAKLUKU I. Ugovorne strane uzajamno se obvezuju ovim ugovorom na zajedničko obavljanje __________ djelatnosti (npr. trgovačke, ugostiteljske itd.). Kao svoj ortački ulog obvezuje se __________ unijeti u ortakluk __________ (npr. distribuciju proizvoda __________ putem svojih trgovina u __________ te kompletnu uslugu u trgovačkoj mreži putem svoje tvrtke __________ . Kao svoj ortački ulog obvezuje se __________ na žiro račun __________ tvrtke __________ koji se vodi kod __________ položiti radi nabave __________ proizvoda iznos kunske protuvrijednosti od _________ eura (slovima: __________ ) prema prodajnom tečaju za efektivu Hrvatske narodne banke na dan zaključenja ovog ugovora. Ugovorne strane su suglasne da nijedan ortak ne može do prestanka ortakluka zahtijevati izdvajanje imovine unesene u ortakluk. II. Ortaci suglasno utvrđuju da je odnos vrijednosti njihove imovine uložene u ortakluk __________ % prema __________ % u korist __________ . Ortaci su također suglasni da će se prema omjeru iz prethodnog stavka dijeliti dobit ortakluka nakon odbitka svih nužnih troškova. III. Ortaci suglasno utvrđuju da je ovaj ugovor zaključen na rok od __________ godina koji počinje teći danom početka distribucije proizvoda iz točke I. stavka 3. ovog ugovora. Ortaci su suglasni da se ovaj ugovor o ortakluku iznimno može otkazati prije isteka ugovorenog vremena naročito zbog bitne povrede obveze preuzete ovim ugovorom koju namjerno ili iz krajnje nepažnje učini drugi ortak. IV. Ortaci suglasno utvrđuju da se ortak __________ ovlašćuje i obvezuje voditi poslovanje ortakluka te pri tome u svemu postupati sukladno važećim propisima. Ortaci su suglasni da ortak __________ ima pravo svakodnevnog uvida u poslovne knjige i druge isprave ortakluka. V. Ortaci su suglasni da je __________ dužan drugom ortaku na zahtjev položiti račun o stanju zajedničke imovine i o svim prihodima i rashodima ortakluka, te po završetku poslovne godine napraviti zaključni obračun o podjeli gubitka odnosno podjeli i isplati ostvarene dobiti. VI. Ortaci suglasno utvrđuju da u odnosu na dužnike ortakluka imaju status solidarnih vjerovnika, te da vjerovnicima ortakluka također odgovaraju solidarno (alt. isključiti solidarnu odgovornost). Ortaci bezuvjetno izjavljuju da solidarno odgovaraju i za štetu koja bi proistekla iz ovog ugovora trećim osobama izuzev ako jedan od ortaka dokaže da je ta šteta nastala isključivo krivnjom ili krajnjom nepažnjom drugog ortaka. VII. Ortaci suglasno utvrđuju da ortaci nemaju pravo potraživati jedan od drugog naknadu u slučaju propasti uloženih sredstava. VIII. Ortaci su suglasni da će po prestanku ovog ugovora svakom od ortaka vratiti uložena imovina, s tim da će se ortaku __________ uložena sredstva u iznosu _________ eura (slovima: __________ ) vratiti u kunama prema prodajnom tečaju za efektivu Hrvatske narodne banke na dan isplate. IX. Ortaci su suglasni da troškove sastavljanja ovog ugovora snosi __________ . X. Ortaci su suglasni da za sve odnose koji nisu uređeni ovim ugovorom vrijede odredbe relevantnih zakona. Eventualne sporove ugovorne će strane rješavati sporazumom, a u slučaju nemogućnosti postizanja sporazumnog rješenja ugovara se nadležnost stvarno nadležnog suda u __________ . XI. Ovaj ugovor zaključen je u četiri istovjetna i jednakovaljana primjerka, po dva za potrebe svakog ortaka. Eventualne izmjene i dopune ovog ugovora smatrati će se pravovaljanima samo ako su sačinjene u pisanom obliku i priznate potpisom ortaka. XII. Ortaci bezuvjetno izjavljuju da ovaj ugovor sadržava i predstavlja njihovu stvarnu volju te ga kao takvog vlastoručno potpisuju. U __________ , dana __________ g. ortaci:

U kaznenom postupku bitna je dobro postavljena taktika. Kada optuženi čuje sve dokaze na kraju dodatnom obranom uvijek može poboljšati svoj status.

Neću to reči ali je sud očito tako presudio a i nezakonita pravomoćna presuda proizvodi učinke.

U ovom slučaju rješenje je na glavnoj raspravi braniti se šutnjom a onda kada svi kažu svoje eventualno dopuniti svoj iskah pred istražnim sucem. Prema ZKP-u okrivljeni se može braniti na sve moguće načine.

Uzgred, okanite se grupne tužbe jer ste u ZASTARI, a odgovor na pitanje je NEMA!

Kolega Bobic ne smijete biti takav pesimist jer ako nitko ništa neće poduzimati pa naravno da neće biti bolje. Glede pisma ministrici, ona ionako ništa ne može sucima, predsjednika suda može smijeniti, ali.... Ako se masovnije počnu stranke rabiti svojim pravom tada niti više kaste neće moći štititi niže. Što prije krenemo to prije ćemo imati rezultat. No, uzgred, odvjetnik ne želi tražiti izuzeće suca jer će mu to on zamjeriti, odvjetnik ne želi pisati požurnice, jer i to će mu se uzeti za zlo, odvjetnik ne želi pisati ustavnu tužbu, jer... Međutim, ima odvjetnika koji i to rade. Da li ono probijaju led? Do kada tako! Za sadašnje stanje i sami smo krivi.

1. Slažem se suci ne bi trebali biti imenovani doživotno. 2. DSV se također nije pokazao na visini zadatka. Kolege bi trebale birati nove kolege ali da se to radilo dosta elastično dokazuje upravo slučaj sutkinje Puljar Matić na Rabu. Prvi puta je imenovana kada nije ispunjavala uvijete za suca, ta odluka DSV je poništena, a onda je ponovno ista osoba izabrana za suda ali sada s uvjetima. 3.Nije dobro da VSRH nema prilike odlučivati o predmetima čija je vps manja od 100.000,00 kn, no naš zakonodavac je iz ZPP-a izbrisao institut zaštite zakonitosti, smatram neporavdano. 4.Ministarstvo pravosuđa ne bi trebalo a niti smjelo imati nikakove ingerencije nad sudovima osim logističke. Međutim, pogledajte novi prijedlog Zakona o sudovima. 5.Uzgred pogledajte na stranicama Min.pravosuđa strategiju pravosuđa. Daleko je naše pravosuđe od EU pravosuđa. Dokle se politika neda iz i oko pravosuđa sreće neće biti.

Molio bih stručnu javnost za mnijenje: 1. da li je ruda na morskom dnu i podmorju vlasništvo Republike Hrvatske ili je opće dobro 2. da li se za izvođenje rudarskih radova na morskom dnu i podmorju plaća samo rudarska koncesija ili i koncesija za korištenje pomorskog dobra. Zanima me koje koncesije plaća INAGIP za vađenje plina iz Jadrana.

Pitanje nije koncizno, no, mnijenja sam da nije moguće zaustaviti ovršni postupak jer vi u nekoj parnici tvridte da je obračun kriv. Pretpostavljam da se radi o obračunu kamate, hit temi hrvatskog pravosuđa. Ukoliko uspijete s vašom parnicom imate pravo protuovrhe spram banke.

Idemo dalje: - preko mosta prolazi javna cesta, koja je isto opće dobro, - da li bi onda HAC trebao plaćati koncesiju za pomorsko dobro i javnu cestu? Ugodno mozganje.

1.Dobro čitate ZPP. Sud bi trebao rukovoditi radom vještaka, na u praksi često nije tako. 2. Vještak mora dati nalai i mišljenje te ako nema jednog od ta dva dijela vještačenja vještakov nalaz je manjkav. 3.Vi možete predlagati novog vještaka no sud je taj koji odlučuje dali će ili neće prihvatiti vaš prijedlog.

Očito da bi se tu radilo o tužbi presumiranog vlasnika čl.166.ZV-a: " 1) Onoga tko u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom dokaže pravni temelj i istinit način svoga stjecanja stvari smatrat će se vlasnikom te stvari (predmnjevani vlasnik) prema osobi koja stvar posjeduje bez pravnoga temelja ili na slabijem pravnom temelju. (2) Predmnjevanom će vlasniku na njegov zahtjev predati posjed stvari posjednik koji nema pravni temelj posjedovanja ili je slabiji time što mu je posjed nepošten ili nezakonit, ili što ne može označiti svojega prednika ili može samo sumnjivoga, ili što je stekao posjed stvari besplatno a onaj koji zahtijeva posjed bio ga je stekao naplatno; no neće mu trebati predati posjed stvari posjednik koji ima jednako jak pravni temelj kao on. (3) Predmnjeva vlasništva ne djeluje u korist osobe koja nije bila pošteni posjednik stvari. (4) Predmnjevani vlasnik treba, umjesto da dokazuje vlasništvo, dokazati činjenice na temelju kojih se predmnjeva njegovo vlasništvo i činjenice od kojih zavisi utemeljenost njegova zahtjeva prema posjedniku stvari iz stavka 1. i 2. ovoga članka; inače se na vlasničku tužbu predmnjevanoga vlasnika, na prigovore posjednika, kao i na pravni položaj koji ima pošteni odnosno nepošteni posjednik kad je dužan predati stvar vlasniku, na odgovarajući način primjenjuje ono što i za pravu vlasničku tužbu, ako nije drugo određeno zakonom niti je u suprotnosti s pravnom naravi tužbe predmnjevanogavlasnika."

Može li više podataka?

Molim da se stručna javnost uključi u raspravu da li je ili nije most iznad mora (npr.Maslenički, Krčki) pomorsko dobro ?

1. Ne miješajmo nekretninu i vlasnika. Hipoteka prati nekretninu a ne vlasnika i s aspekta zemljišnoknjižnog prava tu nema ništa sporno. Sama činjenica promjene osobe vlasnika u listu B nema nikakovog utjecaja na upise u listu C. 2. Naknada štete je zasebna priča. Ako je onaj koji je "izgubio" vlasništvo znao ili morao znati da nekretnina nije njegova on će odgovarati za štetu. 3. Pitanje naknade štete je kompleksno i trebalo bi ga obraditi podrobno za konkretan slučaj.

1.Čudno mi je da prilikom promjene jugoslavenske u hrvatsku radnu knjižicu nije prepisan i sporni staž. 2.U svakom slučaju ako je firma iz jugoslavije vama plaćala mirovinsko i zdravstveno očito je da o tome podatak ima nadležni mirovinski i zdravstveni fond, jer zašto biste vi tražili firmu koja možda niti ne postoji.

Strogo formalno, preslika nije ovjereni prijepis, ali u današnje doba ss mogućnošću skeniranja i sl. mnijenja sam da ne bi trebalo biti formalist, tim više jer je dozvolu ovjerilo tijelo koje ju je izdalo. Ukoliko Vam budu pravili probleme preporučam da se obratite na Ministarstvo pravosuđa-Uprava za građansko pravo-Sektor za zemljišnoknjižno pravo, Zagreb, Berislavićeva 11a. Pozdrav! Mala opaska: da li je objekt sagrađen pravno ili bespravnom nema veze s vlasništvom. Naime, i bespravno sagrađeni objekt je u vlasništvu sve dok se ne sruši. Građevinska dozvola nije uvijet za stjecanje vlasništva.