Jump to content

Slyder

Korisnik
  • Broj objava

    379
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

  • Osvojio dana

    4

Objave koje je Slyder objavio

  1. Prije 2 minuta, G-man je napisao:

    @ Anonimniy

    Pretpostavljam da ne radite svih 7 dana u tjednu, jer vam je potreban tjedni odmor, pa bi onda ispalo da ste dosad iskoristili 1 tjedan GO, a ostala su još 4 tjedna. Točan broj dana, kao što je u ranijem postu Potočnica navela ovisi o tjednom radnom vremenu.

    GO za 2018. morali biste iskoristiti do 30/06 ove godine. Tu se poslodavca ništa ne pita, on to mora omogućiti, u protivnom odgovara za prekršaj sukladno Zakonu o radu.

    Za 2019. godinu ostvarit ćete GO ovisno o tome hoćete li raditi cijelu godinu odnosno barem do 16/12 (puni GO) ili će vam radni odnos prestati negdje tijekom godine (razmjerni GO).

    Hvala G-man, radim 6 dana u tjednu cca, odnosno 24 dana u mjesecu, znaci po tome ispada da ostaje 4×7=28 dana GO? Pokusat cu razgovarati sa poslodavcem iduci tjedan u srihedu te ga uputiti na moja prava i moguce posljedice. Javim u srijedz kako je proslo da vidimo hoce li biti potrebe za dalnjim postupanjem.

    Hvala jos jednom na svemu!

     

  2. Prije 30 minuta, NutCoco je napisao:

    U srijedu 22. 5. počinje nam u firmi raditi nova zaposlenica kojoj će 21. 5. biti zadnji dan kod prijašnjeg poslodavca. Dakle, nema prekida. Možemo li mi njoj nakon 6 mjeseci dati puni godišnji odmor za ovu godinu?

    Pozdrav, u situaciji koju navodite djelatnica ima pravo na puni GO i ranije, ukoliko je ispunjen preduvijet da je napunila 6 mj staža još kod prošlog poslodavca a obzirom da prekid između završetka starog i početka novog radnog odnosa nije duži od 8 dana.

    Sukladno ZOR-u djelatnik koji napuni 6 mjeseci staža kod istog poslodavca svakako ima pravo na puni GO za kalendarsku godinu bez obzira na to koliko je dugo radio kod bivšeg poslodavca.

    Lp

  3. Sorry što se ubacujem ali također pitanje u svezi GO. Kao osoba s invaliditetom, sukladno propisima ostvarujem pravo na minimalno 5 tjedana GO, što je 35 dana. Radim i vikendima i praznicima. GO mi je pisan 6 dana ove godine(prava na GO stecena 2018.) To onda znaci da imam pravo na još 29 dana neovisno o slobodnim danima?

    Btw. Nisam bas siguran da ce mi to poslodavac odobriti, a još manje da je upucen u to 

    Hvala

  4. Pozdrav,

    Podnio bih zahtjev za OI, ima li po novom takonu veze dali radim, odnosno mogu li imati istu uz palcu? Ima li veze koliki je cenzus cjelokupnog kucanstva? Koliko dugo traje postupak i isplati li se(cuo sam da odbijaju zahtjeve)? Koje ave papire priloziti? I isplati li se uopce uloziti vrijeme i novac?

  5. Pozdrav, poslodavac mi "obracunava" pravo na 4 tjedna GO iako sam osoba s invaliditetom.

    S obzirom da za OSI Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju istih propisuje kako OSI ima pravo na najmanje 5 tjedana GO a i poslodavac ima dokaz o invaliditetu, kako mu pristupiti i ostvariti pravo bez straha od otkaza? P. S. Vikendi se nemogu racunati pod GO? Hvala!

  6. prije 19 sati , G-man je napisao:

    Čl. 119/1 Zakona o radu -

    " Prije redovitog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem radnika, poslodavac je dužan radnika pisano upozoriti na obvezu iz radnog odnosa i ukazati mu na mogućnost otkaza u slučaju nastavka povrede te obveze, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to učini. "

    Još jedan zakon koji bi se mogao tumaciti i na ovaj i na onaj način. A koje su okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati da poslodavac izda 0isanu opomenu prije otkaza radi ponašanja radnika?

  7. , G-man je napisao:

    Ukratko -

    Radnik ne ispunjava svoje obveze iz radnog odnosa - duže vrijeme nekvalitetno radi, ne ispunjava normu, pravi štetu poslodavcu, ne dolazi na posao na vrijeme ili odlazi ranije s posla, neopravdano izostaje s posla i sl.

    Radnik je počinio osobito tešku povredu obveze iz radnog odnosa - počinio kazneno djelo pronevjere, uzrokovao požar, koji je progutao čitav poslovni prostor, fizički se sukobio i ubio ili teško tjelesno ozlijedio drugog radnika ili više njih i sl.

    Poslodavac je pogođen određenim razlozima gospodarske, tehnološke ili organizacijske naravi uslijed kojih više ne može zadržati radnika, pa je primoran otpustiti ga, jer je prestala potreba za obavljanjem poslova koje je radnik obavljao - poslodavca je pogodila recesija i primoran je raditi rezove da opstane, uveo je robotiziran rad, koji zamjenjuje rad nekoliko radnika, ukida ili spaja poslovnice i sl.

    Jos jedno pitanje, moze li poslodavac uruciti otkaz skrivljen ponašanjem radnika bez predhodne pisane opomene?

  8. Prije 1 minutu, Ruby_Danderfluff je napisao:

    Nakon što je ovršna isprava u cijelosti naplaćena, FINA šalje obavijest o tome ovrhovoditelju, ako se ne varam, i to je to. Ako nije sudska ovrha, već po javnom bilježniku, onda nema sudskog rješenja o obustavi, odnosno bolje rečeno, o dovršetku ovrhe.

    Ovrha je bila po Javnom biljažniku iz Zagreba. Sve jasno. Hvala Vam od srca na pomoći.

  9. Prije 2 minuta, Ruby_Danderfluff je napisao:

    FINA to ne radi sama, već Vi morate podnijeti pisani zahtjev FINI da se nakon deblokade zatvori zaštićeni račun, i onda FINA na Vaš zatjev daje nalog banci da zatvori taj račun. No pošto se na navedeni račun, koliko mi je poznato, ne plaćaju naknade, možda bi Vam bio koristan savjet da ostavite taj račun neka stoji, za slučaj neke nove blokade računa.

    Dakle, ako sam dobro shvatio mogu ali nisam dužan zatvoriti taj račun? Ako je tako neka stoji za nedaj bože. Moram li primanja (plaću) preusmjeriti na regularni tekući?

  10. Prije 4 minuta, Ruby_Danderfluff je napisao:

    To nije valjan razlog za izvanredni otkaz, moralo bi se raditi o povredi tako teškoj da nastavak radnog odnosa više nije moguć.

    Hvala ;) a kako uopce sudska praksa definira kada nastavak radnog odnosa nije moguć? Obzirom da propisi nisu precizno definirani, pretpostavljam da u praksi ima raznih primjera sa razlicitim ishodima?

  11. prije 1 sat , gala385 je napisao:

    Zakon ne propisuje detaljno, već sudska praksa, a trebali bi i interni pravilnici poslodavca. Radi se o teškim povredama..

    Ovdje ima nešto..

    https://www.radniodnosi.hr/33/razliciti-razlozi-izvanrednog-otkaza-prema-aktualnom-zakonu-o-radu-i-pretezitoj-praksi-uniqueidmRRWSbk196FxrPUATdrQkIwYDiCmfY-rvfJsqU2OkfRuj8kYACWkhA/

    https://lider.media/arhiva/7986/

    Pročitah informacije na linku no nije mi kristalno jasno.

    Konkretna situacija:xy osoba radi u dispečerskom centru jedne taxi kompanije iz Zagreba, te je upisala točno polazište stranke dok je odredište uneseno krivo. Tvrtka tu zapravo nije oštečena, može li poslodavac uručiti izvanredni otkaz zbog učinjene pogreške?

  12. Prije 1 minutu, Željac047 je napisao:

    U ostavinskom postupku, raspravi, se može prigovarati oporuci (ne složiti se sa oporukom, ne priznati je, protiviti joj se..), tada JB prekida postupak i upućuje prigovaratelja u pokretanje sudskog parničnog postupka..

    A ako su dvije, JB ili sud uzimaju noviju u obzor? Ako je novija primjerice u upisniku ili kod druge pravne ili fizicke osobe?

  13. , Spitfire je napisao:

    Oporučitelj je može povjeriti navedenima na čuvanje, kao i kojoj drugoj fizičkoj ili pravnoj osobi a može je čuvati i sam.

    Što se događa ukoliko postoje dvije oporuke? Koja je u navedenom slučaju važeća? Naime saznao sam da xy osoba ima oporuku koja je kako kaze prva, pa shodno tomu pretpostavljam da postoji i druga, samo je pitanje gdje se druga nalazi? Xy osoba je u razgovoru navela da "on ima oporuku i da je važi ta što je kod njega obzirom da je prva, pisana rukom pred 2 svjedoka" ,vec vidim da bi tu moglo biti komplikacija vjerojatno.. sto dalje?

  14. Prije 10 minuta, Borbena7 je napisao:

    Saznat ćete na ostavinskoj raspravi za koju pak nema pravila za koliko će biti zakazana, ovisi o mjestu gdje se provodi, opterećenosti sustava za njenu provedbu i slično. Otpilike par mjeseci do pola godine. 

    Vezano za oporuke. Postoji Hrvatski upisnik oporuka u kojemu se evidentira činjenica o sastavljanju i pohrani oporuke, kao što i služi za davanje obavijesti za potrebe ostavinskog postupka, da li se negdje čuva oporuka i kod koga je pohranjena. Ovaj upisnik je javan i iz njega se podaci ne mogu prije oporučiteljeve smrti nikome staviti na raspolaganje, osim oporučitelju ili osobi koju je on ovlastio. Znači, u njega se ne upisuje sadržaj oporuke, niti se u njega oporuka pohranjuje, već se samo evidentira činjenica da je oporuka sastavljena i pohranjena kod neke osobe.

    Također, može bit u pitanju i oporuka koja nikada nije evidentirana u Hrvatskom upisniku oporuka, ali to ne umanjuje njen pravni učinak. 

    Može li oporuka biti pri sudu, javnom biljezniku ili odvjetnickom uredu?

×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija