NutCoco

Da si smanjite dobit, možete si povećati troškove tako što ćete iskoristiti neoporezive stvari: - isplatiti prigodne nagrade (božićnica, naknada za godišnji odmor i sl.) - sveukupno godišnje do 2500 kuna - isplatiti nagradu za radne rezultate i druge oblike nagrađivanja radnika - sveukupno godišnje do 5000 kuna - isplatiti dar djetetu - do 600 kuna (mislim da za svako dijete može po 600 kuna) - do 15 godina starosti (koje je do 31. prosinca tekuće godine navršilo 15 godina) - darovi radniku u naravi - do 600,00 kn godišnje s PDV-om (npr. kupite na firmu poklon bonove za 600 kuna u bilo kojem dućanu) - isplatite troškove prijevoza na posao i s posla u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne karte javnog prijevoza ako ne živite i radite na istoj adresi

Svi kao da su previdjeli ovaj dio. Zanima me kada se to može tražiti, ako nije postignut sporazum o podjeli bračne stečevine? Tek nakon otplate kredita?

Ako si temeljni kapital "povratite" kao pozajmicu, na nju će se morati obračunavati kamata dok god pozajmicu ne vratite. Firma vama može pozajmiti samo uz kamatu, vi firmi možete pozajmiti bez kamate.

S obzirom na to da nitko ne daje stručan odgovor, napisat ću svoje laičko mišljenje. Mislim da se pri slanju predmeta na servis u SAD trebao na odgovarajući način napraviti izvoz kako se pri povratku sa servisa ne bi ponovo carinio. Ne znam što je točno odgovarajući način. Sigurno znaju kurirske službe (DHL, FedEX i sl.). Kada su prvi put plaćeni carina i porez, je li na bilo kojem dokumentu zapisan serijski broj predmeta? Možda se tako može dokazati da su carina i porez već plaćeni, ako ne postoji dokaz o izvozu.

Da odgovorim sam sebi. Ne trebam reviziju. Članak 515., koji se odnosi na dionička društva, piše o reviziji pripajanja takvih društava. (I može se dati izjava o odricanja od te revizije.) Članak 540., koji se odnosi na društva s ograničenom odgovornošću, piše o reviziji financijskih izvještaja, ne o reviziji pripajanja. Kako nije potrebna revizija pripajanja, nema ni odricanja od nje. A revizija financijskih izvješća se mora priložiti samo ako je društvo s ograničenom odgovornošću obveznik revizije financijskih izvješća. Pripajanjem ostaje jedno od postojećih društava, a spajanjem nastaje novo društvo. Ako sam dobro shvatio.

A d.o.o. - uredno posluje godinama, ja sam 100 % vlasnik. B d.o.o. - otvoreno i aktivno poslovalo 2014. Brat je otvorio društvo i poslovao preko njega, ali zbog raznih razloga ja sam završio s vlasništvom na pairu od 75%, a on 25%. Ne živi više u Hrvatskoj, ne posluje s njim od 2014. i želi ga se "riješiti. Kada dođe krajem godine u Zagreb, prepustio bi meni preostalih 25% kako bih ja dalje mogao sve sam obavljati. Likvidacija bi bila u potpunosti njegov trošak. Ja za svoje društvo A trebam dodati neke djelatnosti i promijeniti adresu sjedišta. To bi bio moj trošak. Mislili smo da bi "pripajanje" društava A i B bio brži i jednostavnije način da obojica dobijemo što želimo. On se riješi društva B i svih obaveza uz njega. Ja dobijem djelatnosti koje mi trebaju, a ima ih društvo B, promjenu sjedišta plus gubitak društva B kojim bih mogao smanjiti dobit društva A. Nadali smo se da bi podjela ukupnih troškova na kraju bila povoljnija za obojicu. No, ako nam je potrebna revizija, mislim da nam se to ne isplati. Ne znam želimo li spajanje ili pripajanje. Nije mi jasna razlika. Statusne promjene? Je li to ovaj dio iz društvenog ugovora B d.o.o.? Izmjene Društvenog ugovora Članak 21. Ovaj Društveni ugovor može se izmijeniti samo odlukom Skupštine. Odluka iz prethodnog stavka ovoga članka mora biti potvrđena od strane javnog bilježnika. Članak 22. Na sva pitanja koja nisu uređena ovim Društvenim ugovorom primjenjuju se važeće odredbe Zakona o trgovačkim društvima. U izjavi o osnivanju A d.o.o. je ovo: Članak 16. Izmjene i dopune ove izjave valjane su ako su načinjene u pisanom obliku i potpisane po osnivaču.

Želim pripojiti jedan d.o.o. drugom d.o.o. uz minimalne troškove - izbjeći troškove revizije. Neki mi tvrde da je revizija obavezna kod pripajanja doo-a, drugi da nije ako se odreknem revizije, odnosno mislim da su mi neki rekli da ako se odreknem temeljnog kapitala jednog doo-a. Društva inače nisu obveznici revizije. Nalazim da se kod kod pripajanja dioničkih društava može odreći revizije - članak 515. (5) Revizija pripajanja nije potrebna, ako svi imatelji dionica koje daju pravo glasa svih društava koja sudjeluju u pripajanju dadu izričitu izjavu o tome da se odriču revizije pripajanja. Može li se i kod pripajanja dva društva s ograničenom odgovornošću dati takva izjava? Ili nešto slično i izbjeći reviziju. Ja sam, tj. bit ću, 100% vlasnik oba društva.

Pišem o nečemu što se događalo od 2011. do petog mjeseca 2014. Stranci bi nam poslali ovjerenu punomoć da naša firma u njihovo ime može zatražiti OIB, fotokopiju svog dokumenta (sve stranice pasoša ili osobne) te imena i prezimena roditelja. Mi bismo ispunili ZAHTJEV ZA ODREĐIVANJEM I DODJELJIVANJEM OSOBNOGA IDENTIFIKACIJSKOG BROJA i predali ga u Poreznu upravu s punomoći i kopijom dokumenta te izjavom na memorandumu firme da će zaposlenik (ime i prezime, broj osobne, izdana od..) preuzeti potvrdu o OIB-u. Njihovi OIB-i su nam trebali kod isplate honorara kako bismo mogli prijaviti plaćene poreze, doprinose... Desetke OIB-a smo tako tada dobili. Kasnije nam više nisu trebali pa ne znam je li se nešto promijenilo.

Nakon što u razgovorima s agentima telekoma nisam mogao riješiti problem, a informacije koje su mi davali bile su proturječne, pri sljedećem razgovoru, upozorio sam agenta da snimam naš razgovor, a on mi je odgovorio da ne smijem i da će prekinuti vezu. Oni sebi daju pravo snimati razgovore, ali ne bi da se njih snima

Možda mi zato blagajnice često ne vraćaju odmah karticu nego ju drže u ruci dok ne izađe slip i račun te onda sve zajedno daju. No, ovakav postupak nije moguć gdje kupci sami provlače karticu kroz POS.

Radi se o privatniku.

Poslodavac inače regres isplaćuje u šestom mjesecu svima koji su u tom trenutku zaposleni. Što s onima koji iz firme odu prije te isplate? I njima bi se trebao isplatiti regres? Tada, u šestom mjesecu, ili u trenutku odlaska iz firme (npr. u trećem). Ovisi li ta isplata o tome koji dani godišnjeg odmora su se koristili u tekućoj godini - stari godišnji odmor iz prethodne godine ili novi iz tekuće?

Mnogi uzgajivači u ugovore stavljaju razne odredbe kako bi zaštitili životinje i pasminu. Primjeri iz ugovora za pse koje sam vidio: - ako smatraju da štene nije vrhunsko, prodaju ga jeftinije kao kućnog ljubimca, a ne izložbenog psa pa ga onda vlasnik ne bi smio izlagati na izložbama - vezano uz to, često obvezuju na sterilizaciju - u slučaju nasljednih bolesti, kako se ne bi dalje prenosile, uvjetuju sterilizaciju - kada vlasnik iz nekog razloga više ne može ili ne želi brinuti o psu, traže da oni odobre kome će se pas dati ili traže da se njima pas vrati Je li takve stvari moguće nametnuti ugovorom? Ako ih se kupac ne bi pridržavao, bi li izgubio na sudu? Jasna mi je namjera i slažem se s njom, samo me zanima što bi se dogodilo u praksi.

Tako ćemo i učiniti. Ove godine još po starom. A sljedeće, tko do proljeća ne iskoristi ili ne da plan korištenja do 30. 6., uprava će mu odrediti kada ide. Hvala oboma.

Privatna firma. I dogovaralo se interno korištenje tih dana i dosta nakon 30. 6. Ali sve je više zaposlenika i takvih situacija pa je postalo nesnosno pratiti koliko tko ima dana na papiru, a koliko u stvarnosti, što je prijavljeno na plaći, što nije, a treba ili ne treba... Hvala, Potočnice.

Događa se da radnicima ostanu neiskorišteni dani godišnjeg odmora iz prethodne godine koje ne iskoriste do 30. 6. tekuće godine jer nisu tražili da ih koriste. Nije im poslodavac onemogućio korištenje. Što poslodavac može i smije učiniti? Isplatiti im neiskorištene dane? Poslati ih na godišnji svojom odlukom ako vidi da do 30. 6. ti dani neće biti iskorišteni?

Hvala, Matrix!

Imaju li i kakva prava nasljeđivanja biološka braća/sestre posvojčeta? Osoba je posvojena kao beba, posvojitelji se razveli kasnije. Kao odrasla osoba naslijedila posvojiteljicu. Nije bilo braće, sestara. Bake, djedovi pokojni. Posvojitelj je imao brata (stric posvojčetu), a on svoju obitelj ženu i djecu. Posvojče s njima nema nikakav kontakt nakon posvojiteljeve smrti. Posvojče živi u neregistriranom životnom partnerstvu preko deset godina. Pojavila su se biološka braća koja su odrasla s biološkim roditeljima. Imaju li pravo na nasljeđivanje posvojčeta? Što je s rodbinom posvojitelja? Navedeni stric, neka druga rodbina (bake i djedovi su imali braću i sestre, a oni svoje potomke). Imaju li oni neka prava? Ili sve nasljeđuje neregistrirani životni partner? S druge strane, tko nasljeđuje posvojčetovog partnera? Partneru je živa majka, a ima i brata, koji ima ženu i dijete. Za pretpostaviti je da će majka umrijeti prije partnera. Brat ima neka prava ili sve ide posvojčetu/partneru?

Sada sam shvatio, prvo je dio za zaustavljanje, a drugo za parkiranje. Brzopleto čitanje.

Zagreb, Krešimirov trg. Policija mi je ostavila ispod brisača obavijest o počinjenom prekršaju - vozilo parkirano na nogostupu - članak 82., stavka 1. točka 10. No, u istom članku imamo i stavku 2. Za pješake je ostavljeno 1,6 m širine koji nisu uz rub kolnika. Evo i fotografija - prva, druga. Jesam li u prekršaju?