NutCoco

Budući da zakon propisuje minimalna prava radnika, kažu mi da dajući radniku iznad tog zakonskog minimuma ne narušavamo prava radnika nego poboljšavamo njegove uvjete pa smo mirni, tj. ne bi nas netko zbog toga trebao kazniti.

Kada sam imao u ugovoru ugovornu zabranu natjecanja, osim same zabrane u ugovoru je bio i dio da mi je poslodavac dužan isplaćivati određeni postotak plaće u slučaju takve zabrane. Zapitao sam se tada jesam li stvarno na tako važnoj poziciji da je netko spreman, nakon što sam dao okaz, plaćati me da sjedim doma i ne radim za konkurenciju. Zaključio sam da nisam i potpisao ugovor.

U srijedu 22. 5. počinje nam u firmi raditi nova zaposlenica kojoj će 21. 5. biti zadnji dan kod prijašnjeg poslodavca. Dakle, nema prekida. Možemo li mi njoj nakon 6 mjeseci dati puni godišnji odmor za ovu godinu?

Za potrebe sjedišta društva, možete si iznajmiti poštanski sandučić i adresu. Cijena takvog najma je niža. Viđao sam cijene od 100 do 300 kuna mjesečno. I takav ugovor o najmu mora se prijaviti Poreznoj upravi. Na cijenu najma od 100 kuna, morat ćete, u najgorem slučaju, tj. s najvećim prirezom, platiti državi nešto malo manje od 10 kuna.

S tri različite firme nekoliko sam puta prolazio kroz promjenu adrese sjedišta i nikad prvo nisu rješavali ugovor o najmu i njegovu prijavu PU. Svaki put su prvo išli kod javnog bilježnika, a ugovor o najmu naknadno potpisivali i prijavljivali za porez. Edit: radilo se o d.o.o., ne j.d.o.o.

Zahtjev, s priloženim smrtnim listom, poslan u ponedjeljak ujutro, s povratnicom. Danas stigla potvrda o odjavi, primjenjuje se od 1. 5. 2019.

Hvala, Ruby. Ići ćemo na odjavu.

suprug (1) - suprugov roditelj (2) - roditeljeva majka, suprugova baka (3) - bakini roditelji (-) - bakina sestra (4) Četvrto koljeno su.

Majka želi odjaviti pretplatu koja stiže na pokojnog oca i koju je do sada redovito plaćala nakon njegove smrti. Više od godinu dana. Kada je inkasator prvi put došao i tražio podatke otac je dao podatke vlasnika kuće, ali je inkasator inzistirao i na očevim podacima (iako je otac govorio da se radi o jednoj kući) jer na ulazu u dvorište postoje dva zvona s dva različita prezimena, jedno vlasnika, drugo mojih roditelja. Od tada stižu dvije pretplate. Roditelji, tj. sada samo majka, živi u manjem dijelu kuće, jedna manja etaža. U ostatku kuće žive vlasnici, tri veće etaže. Ne radi se o dvije zasebne stambene jedinice s odvojenim ulazima. Sve je povezano unutra, zajednički ulazi. U tom dijelu umjesto moje majke mogao bi živjeti maloljetni sin vlasnika i imati zasebno zvono na koje bi zvonili njegovi prijatelji kada dolaze da ne smetaju vlasnicima. Treba li i tko potpisati zahtjev za odjavu prijamnika u slučaju smrti obveznika plaćanja? Iznad crte piše "DAVATELJ IZJAVE (obveznik plaćanja mjesečne pristojbe)". Otac je bio obveznik plaćanja, očito ne može potpisati. Ako potpiše majka, mogli bi inzistirati da ona sada posjeduje tv aparat i pozivati se na dva zvona, dva stana. Ako potpiše vlasnik kuće koji plaća pretplatu na svoje ime, nije li to u suprotnosti s dijelom "izjavljujem .... da nemam u vlasništvu ...." kada ima i plaća pretplatu. I što nakon odjave, kada dođe neki novi utjerivač pretplate? Što da kažem majci i spremačici, jer su njih dvije najvjerojatniji kandidati za susret, a ne vlasnici, kako da postupe?

Hvala svima na komentarima.

Rekla mi je poznanica da do neke udaljenosti od stana ne moraš sa sobom imati osobnu, to joj je navodno rekao njen susjed policajac, pa njena šetnja psa po obližnjem parku spada u tu udaljenost. Ako nemaš osobnu kako će policajac znati jesi li u "dopuštenom" radijusu. Vjerovati na riječ? Nisam povjerovao u to.

Pretpostavljam da PekiEmi želi da mu se nadoknadi onoliko koliko je on morao stvarno platiti kartičnoj kući. Zaposlenik može svojom privatnom karticom plaćati troškove goriva, cestarine i ostalog te račune za njih dati na obračun putnih troškova. Firma će mu refundirati novac za te troškove. Problem se pojavljuje kada su ti troškovi nastali u inozemstvu pa kartična kuća trošak od 50,00 € preračuna po svojim pravilima i tečaju te zaposlenik njima mora platiti npr. 372,75 kn. A kada zaposleniku firma obračuna putne troškove po svom tečaju (npr. srednji tečaj HNB-a), njima ispadne da mu trebaju dati 371,32. I eto razlike od 1,43 kn na štetu zaposlenika. Nakupi se te razlike ako netko često putuje i ima dosta troškova.

S prirezom je ako ga grad ima. Iznajmljujem u Zagrebu pa znam jer je naravno najveći.

Budući da je taj porez toliko nizak, nije mi jasno zašto ljudi riskiraju. Manji je od 10% u najgorem slučaju. Najam: 2.000,00 kn Porezno priznati izdatci 30%: 600,00 kn Porezna osnovica: 1.400,00 kn Porez 12% na 1400: 168,00 kn Prirez - najveći 18% - na 168: 30,24 kn Ukupno državi porez i prirez: 198,24 kn A ako nema prireza, onda samo porez: 168,00 kn Ostaje 1.801,76 kn, odnosno 1.832,00 kn.

Vjerojatno ste mislili da je postupak zasnivanja životnog partnerstva isti kao i kod vjenčanja žene i muškarca. Matičar, matica... Neformalno životno partnerstvo je izjednačeno s izvanbračnom zajednicom.

Na stranici http://www.zivotnopartnerstvo.com imaju sličan tekst: Neformalno životno partnerstvo u pravima i učincima izjednačeno je s izvanbračnom zajednicom osoba različitoga spola, a dokazuje se na isti način i pod istim uvjetima kao i izvanbračna zajednica. A kod njih piše i ovo:

Našao sam na stranici Središnjeg državnog portala sljedeće: Kako se dokazuje izvanbračna zajednica bez suda? Kako izvanbračni partneri mogu npr. bolnici dokazati da su u izvanbračnoj zajednici?

Kako iskoristiti neka prava u slučaju neformalnog životnog partnerstva, npr. odlučivanje o medicinskim postupcima? Nije baš praktično u tom trenutku sudski dokazivati postojanje partnerstva. Može li se kod JB-a obostrano potpisati izjava da osobe žive u NŽP te je pokazati u slučaju potrebe? U konkretnom primjeru svaki je prijavljen na adresi stana/kuće u svojem vlasništvu, a živimo u podstanarskom stanu gdje nismo prijavljeni.

Znam za nekoliko ugovora o zakupu prostora ili adrese (poštanskog sandučića) s fizičkim osobama koji su prijavljivani Poreznoj upravi bez ovjere JB-a.

Firma može tražiti od PU promjenu visine predujma poreza na dobit ako joj se poslovanje značajno promijenilo. Tako nam je rekao knjigovođa kada nam se sredinom jedne godine činilo da ćemo imati dosta manju dobit nego prethodne godine. Redovito smo plaćali svoje akontacijske rate te smo bili spremni podnijeti takav zahtjev ali na kraju nije bilo potrebe. Ne znam pomaže li to u ovom slučaju s obzirom na to da je akontacijama već prošla valuta? Edit: Evo link na jedno objašnjenje.

Prebija se, ne mora biti u istom mjesecu. PDV koji ste platitli kupovinom namještaja vama je pretporez. Nakon prijave pdv-a, možete od države zatražiti povrat pretporeza ili možete ostaviti da "stoji" te ga naknadno, kada ste izdali fakturu s pdv-om, iskoristiti za prebijanje s pdv-om koji trebate platiti državi. S knjigovodstvom provjerite nakon koliko točno vremena zastarijeva pravo na povrat ili korištenje pretporeza (radi se o godinama). Ljudi najčešće izbjegavaju tražiti povrat pretporeza jer ih je strah porezne kontrole.

Porezni obveznici upisani u registar mogu biti i tromjesečni obveznici pdv-a, ali samo ako ne obavljaju transakcije s Europskom unijom. Čim počnu poslovati s firmama iz drugih članica EU postaju mjesečni obveznici. Također, postaju mjesečni obveznici kada pređu neki prag isporučenih dobara i usluga.

I ja sam se začudio da odbija, ali onda sam pomislio da je možda tipfeler - dobijam.

Bankarske stvari jesu naplaćene u 2019., ali gotovo sigurno račun banke za njih nosi datum 31. 12. 2018. pa bi se to trebalo knjižiti kao rashod u 2018. Bitno je kada je obaveza nastala, a ne kada je plaćena. Otvaranje računa, vođenje računa i slične stvari dogodile su se u prosincu te se za njih izdaje račun sa zadnjim danom prosinca.

To mjesto mi je ispred ureda pa sam sinoć prošetao pogledati situaciju. Na izlazu s parkinga, onog dijela gdje su parkirna mjesta i s jedne i s druge strane, stoji "obrnuti trokut". Dalje se s desne strane nalazi još parkirnih mjesta i taksi stajalište. Na prometnici koja prolazi sjeverno od toga parkirališta, kod izlaza s parkinga puna se crta "vidi" tek od zelenog otoka. Vozači koji žele s parkinga skrenuti lijevo, prema centru, mogu to učiniti, nema znaka koji bi zabranio takvo skretanje. Tvoj zaustavljeni automobil nalazi im se na putu, ometa im skretanje najkraćim putem, nema pune crte preko koje ne bi smjeli preći. Da, ljudi znaju na tom mjestu parkirati i zaustavljati automobile. Evo, i sada jedan džip stoji na sva četiri. Nekad se tri, četiri jedan do drugog poslože. Nekada ih danima nitko ne dira, a nekada ih danima miču kako koji stane.