rubens

Ajde onda, u pravu si, može biti osiguran kao branitelj iako je propustio taj rok od 30 dana, mislim zdravstveno, nek se samo javi sa nekakvim dokazom i osobnom iskaznicom i odjavom, pod uvjetom da tako nešto ne može ostvariti kao član recimo preko supruge ili na neki drugi način. Status osiguranika stječu: hrvatski branitelji iz Domovinskog rata, ako pravo na obvezno zdravstveno osiguranje ne mogu ostvariti po drugoj osnovi, (ako "zakasne s prijavom")

Klonoskopija je dijagnostički postupak, dakle ne spada u kategoriju prvog specijalističkog pregleda. U slučaju tvog zahtjeva pred HZZO isti će u postupku povrata troškova vještačiti hitnost postupanja i vjerojatnost da ćeš dobiti povrat je vrlo vrlo mala. U svakom slučaju potrebna ti je uputnica (narudžba za dijagnostiku) izdana od izabranog doktora, na uputnicu bi ovaj koji te naručio za godinu dana trebao to i napisati i ovjeriti pečatom (na poleđini uputnice). Inače zaista ne vidim u čemu je problem, radi se o u biti vrlo jednostavnom dijagnostičkom postupku za kojeg nigdje u RH ne bi trebala postojati lista čekanja niti koliko ja znam ne postoji, a niti sam kao takav ne košta nekakav značajan iznos. Imaš mogućnost obratiti se i ravnateljstvu zdravstvene ustanove, nek ti tamo objasne o kakvoj se gužvi radi, po potrebi, ukoliko ne budeš zadovoljan objašnjenjem ili ukoliko se tvoj problem ne riješi, imaš na raspolaganju tzv. bijeli telefon Ministarstva zdravstva na koji možeš dati primjedbu i zatražiti da provedu postupak s njihove strane (vidi web stranice Ministarstva) Predlažem ti da ukoliko to iz bilo kojeg razloga ne na uputnicu ne možeš učiniti u Riijeci ili Puli, kako veliš, da odeš negdje drugdje, gdje će ti to biti bez problema učinjeno (naravno pod uvjetom da imaš uputnicu). Gdje se to može nabrže napraviti, konzultiraj se sa svojim izabranim doktorom, on mora znati koje zdravstvene ustanove mogu pružiti traženo i naručeno.

Kada je osigurana osoba za određenu dijagnozu bolesti upućena od izabranog doktora na prvi specijalistički pregled, ugovorna zdravstvena ustanova, odnosno ugovorni zdravstveni radnik privatne prakse obvezni su joj traženu zdravstvenu zaštitu pružiti u roku od 30 dana od dana kada im se osigurana osoba prvi puta javila. Ako ugovorna zdravstvena ustanova, odnosno ugovorni zdravstveni radnik privatne prakse ne pruže osiguranoj osobi zdravstvenu zaštitu odmah, odnosno u roku od 30 dana obvezni su na uputnici, uz potpis odgovorne osobe i pečat ustanove, odnosno ordinacije, naznačiti datum kad im se prvi put javila, te da joj nisu pružili traženu zdravstvenu zaštitu, odnosno naznačiti da joj neće biti pružena u roku od 30 dana. U suprotnom obvezni su na uputnicu upisati datum kada će osiguranu osobu primiti na prvi specijalistički pregled koji mora biti unutar roka od 30 dana od dana prvog javljanja osigurane osobe. Osigurana osoba kojoj prvi specijalistički pregled nije proveden u roku od 30 dana od dana prvog javljanja u ugovornu zdravstvenu ustanovu, odnosno kod ugovornog zdravstvenog radnika privatne prakse ima pravo taj specijalistički pregled obaviti u neugovornoj zdravstvenoj ustanovi, odnosno kod neugovornog zdravstvenog radnika privatne prakse. Povrat troškova nastalih radi korištenja zdravstvene zaštite osigurana osoba ima pravo ostvariti na osnovi pisanog zahtjeva koji podnosi područnom uredu Zavoda nadležnom prema mjestu njezinog prebivališta, odnosno boravka. Uz zahtjev je osigurana osoba obvezna priložiti uputnicu iz koje je vidljivo da joj ugovorna zdravstvena ustanova, odnosno ugovorni zdravstvenu radnik privatne prakse nisu pružili traženu zdravstvenu zaštitu u propisanom roku, te original računa za obavljenu zdravstvenu zaštitu u neugovornoj zdravstvenoj ustanovi, odnosno kod neugovornog zdravstvenog radnika privatne prakse. PAZI: provjeri na uputunici, u desnom donjem dijelu da li je u kućici naznačeno da se radi o prvom pregledu ili o nečem drugom, recimo nekakvoj dijagnostici, u tom slučaju ovo gore ne vrijedi već se prilikom eventualnog zahtjeva za povrat vještači hitnost. Vjerujem da se u tvoj slučaju ne radi o prvom specijalističkom pregledu, već o nečem drugom (MR, CT, color dopller????)

Odi u HZZO, predaj zahtjev za priznavanjem statusa djece po tebi, odnosno članovi po tebi kao nositelju, priloži presliku zdravstvenih iskaznica i sudske presude, uz potvrdu uvjerenje centra za soc. u kojem treba stajati da su ti djeca dodijeljena nakon razvoda braka. HZZO bi trebao po službenoj dužnosti izvršiti odjavu s bivšeg i prijavu po tebi (dostaviš nakon završetka postupka potrebnu tiskanicu iz firme gdje već radiš) i to je to. Status osigurane osobe kao članovi obitelji osiguranika mogu steći:djeca (rođena u braku, izvan braka ili posvojena, pastorčad), te druga djeca bez roditelja, ako ih osiguranik uzdržava.

Mišljenje ti je kao dupe ima ga svatko. Ovdje je već u jedno par postova bilo postavljeno pitanje tipa: Da li policija ima pravo provoditi rutinske kontrole vozila, vozača i svega ostaloga? Da li me policija imala pravo zaustaviti ukoliko do trenutka zaustavljanja nisam počinio prekršaj? Da li to što sam napuhao 2,00 promila pada u vodu jer me policajac nije imao pravo zaustaviti? Obzirom da je u tih nekoliko postavljenih upita bilo nedvosmisleno od ovdje nazočnih odgovoreno da policija ima pravo i da je ovlaštena raditii i provoditi sve ono što je gore copirano i pastirano s moje strane, a da koliko je meni poznato još u sudskoj praksi nije zabilježen ni jedan slučaj da prekršajni nalog ili prvostupanjsko rješenje o prekršaju "ne bi prošlo" zbog bedarija tipa nisu me imali pravo zaustaviti, ne preostaje mi ovdje više ništa drugo već ono što sam gore napravio. A tekst je zakona jasan, osim tebi, jadni čovječe.

Nadzor i upravljanje prometom, nadzor vozila, vozača i drugih sudionika u prometu na cestama obavljaju policijski službenici ministarstva nadležnog za unutarnje poslove (u dalj­njem tekstu: policijski službenici). Sudionici u prometu moraju postupati po zahtjevima izraženim pomoću znakova ili po naredbama policijskih službenika ili drugih osoba koje, na temelju ovlaštenja iz ovoga Zakona, nadziru i upravljaju prometom na cestama (u daljnjem tekstu: ovlaštena osoba). Ovlaštene osobe dužne su se pri davanju znakova postaviti na cesti tako da ih sudionici u prometu, kojima su znaci namijenjeni, mogu lako i s dovoljne udaljenosti uočiti. Znaci se mogu davati i iz vozila. Novčanom kaznom u iznosu od najmanje 1.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač motornog vozila ako ne postupi ili postupi suprotno zahtjevu izraženom pomoću znaka ili po naredbi ovlaštenih osoba i izreći će mu se jedan negativan bod. Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj ostali sudionici u prometu na cesti ako ne postupe ili postupe suprotno zahtjevu izraženom pomoću znaka ili po naredbi ovlaštenih osoba. Sudionici u prometu dužni su postupati u skladu s propisima o prometnim pravilima, prometnim znakovima postavljenim na cesti te znakovima i naredbama ovlaštenih osoba. Policijski službenik koji obavlja nadzor vozača i drugih sudionika u prometu na cesti, ovlašten je nad svakim sudionikom u prometu koji svojim ponašanjem ometa ili ugrožava promet, provesti postupak ispitivanja pomoću odgovarajućih sredstava i aparata (alkometar i dr.), umjerenih prema propisima o mjerilima i mjeriteljskim uvjetima, radi utvrđivanja prisustva u organizmu alkohola, opojnih droga ili lijekova na kojima je označeno da se ne smiju upotrebljavati prije ni za vrijeme vožnje, odnosno ovlašten je nakon toga te osobe s istim ciljem odvesti na vađenje krvi i uzimanje urina ili na liječnički pregled. Policijski službenik će prije obavljanja pregleda predmeta odnosno prometnog sredstva pozvati osobu da omogući uvid u sadržaj predmeta odnosno prometnog sredstva kojega će pregledati. Ako osoba odbije omogućiti uvid u smislu stavka 1. ovoga članka, policijski službenik će sam provjeriti sadržaj predmeta odnosno prometnog sredstva kojeg pregledava. Policijski službenik će pri nasilnom otvaranju zatvorenog predmeta odnosno prometnog sredstva nastojati prouzročiti što manju štetu, a nakon otvaranja, u slučaju nastanka štete, dužan je poduzeti mjere da se nastala oštećenja fiksiraju fotografijom ili na drugi pogodan način. Kad policijski službenik tijekom pregleda iz članka , utvrdi da postoje okolnosti zbog kojih je potrebno obaviti pretragu, zatražit će nalog nadležnog suda za provođenje te radnje. Policijski službenik prestat će sa zadržavanjem osobe koju je potrebno pretražiti ukoliko se u roku od 6 sati ne pribavi nalog za pretragu.

Da se nadodam na utjerivača čiji post u cijelosti potpisujem. Ima još jedna stvar, počni biti štedljiv, jer će ti uskoro na naplatu doći kommpletni troškovi liječenja ovog kojeg si ozlijedio kao i svi nastali materijalni troškovi, tako da ti primarno postavljeno pitanje sada izgleda kao problem, a on to u biti nije. Pravi problem tek dolazi, a on se piše s nekoliko nula.

1) Sindikalni povjerenik je radnik koji je u radnom odnosu kod poslodavca, dakle ne znam od kuda ovome bilo kakav legitimitet za zastupanje radnika 2) O osnivanju sindikata ne znam dovoljno, pa te neću ovdje navoditi na nešto što u konačnici ne bi bilo točno 3) Radnici imaju pravo izabrati na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasovanjem, jednog ili više svojih predstavnika (radničko vijeće) koji će ih zastupati kod poslodavca u zaštiti i promicanju njihovih prava i interesa.Postupak utemeljenja radničkog vijeća pokreće se na prijedlog sindikata ili najmanje 10 posto radnika zaposlenih kod određenog poslodavca. "do 75 radnika 1 predstavnik" ZAKLJUČAK: upitna je legitimacija osobe koja se ukoliko su ovi Vaši navodi točni legitimira kao sindikalni predstavnik, no treba prvo dobro ispitati njegovu legitimaciju i tada se bez problema mogu provoditi daljnje radnje, uključujući i radnje ministarstva unutarnjih poslova u slučaju zlouporaba položaja ovlasti ili lažnog predstavljanja.........

Evo popisa potrebne literature: 1. Ustav Republike Hrvatske – “Narodne novine”, broj 41/01 - pročišćeni tekst i 55/01, 2. Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske – “Narodne novine”, broj 31/91, 3. Odluka Sabora Republike Hrvatske (o raskidu državno-pravne sveze) “Narodne novine”, broj 53/91, 4. Ustavni zakon o Ustavnom sudu Republike Hrvatske – “Narodne novine”, broj 49/02 – pročišćeni tekst, 5. Zakon o Vladi Republike Hrvatske – “Narodne novine”, broj 101/98, 15/00, 117/01, 199/03, 6. Zakon o pučkom pravobranitelju Republike Hrvatske – “Narodne novine”, broj 60/92, 7. Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi – “Narodne novine, broj 33/01, 8. Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Protokoli 1,4,6,7 i 11 - “Narodne novine” – Međunarodni ugovori, broj 18/97. 1. Zakon o sudovima - “Narodne novine”, broj 3/94, 100/96, 115/97- USRH , 131/97, 129/00, 67/01, 55/01 -USRH, 101/03, 2. Zakon o Državnom sudbenom vijeću – “Narodne novine”, broj 58/93, 49/99, 31/00 USRH, i 129/00, 3. Zakon o državnom odvjetništvu – “Narodne novine”, broj 55/01, 4. Zakon o prekršajima – “Narodne novine”, broj 88/02, 122/02 i 187/03 – Glava XV – tijela za vođenje prekršajnog postupka, 5. Zakon o odvjetništvu – “Narodne novine”, broj 9/94, 6. Zakon o javnom bilježništvu – “Narodne novine”, broj 78/93, 29/94 (Glava I, Glava II, članci 53.-55., 132-135., 140-141., 156.,160). 1. Kazneni zakon Republike Hrvatske – “Narodne novine”, broj 110/97, 27/98, 50/00 -USRH, 129/00, 51/01, 2. Zakon o sudovima za mladež – “Narodne novine”, broj 111/97, 27/98, 12/02, 3. Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama – “Narodne novine”, broj 111/97, 27/98, 128/99, 79/02, 4. Zakon o prekršajima – “Narodne novine”, broj 88/02, 122/02 i 187/03. 1. Zakon o kaznenom postupku – “Narodne novine”, broj 62/03 - pročišćeni tekst, 2. Zakon o pomilovanju – “Narodne novine”, broj 175/03, 3. Zakon o prekršajima – “Narodne novine”, broj 88/02, 122/02 i 187/03, 4. Zakon o izvršavanju kazne zatvora – “Narodne novine”, broj 190/03 - pročišćeni tekst. 1. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima – “Narodne novine” broj 91/96, 68/98 - ukinut čl. 371 Zakona, 137/99 -USRH, 22/00 -USRH, 73/00, 114/01, 2. Zakon o zemljišnim knjigama – “Narodne novine”, broj 91/96, 68/98- ukinut čl. 225 Zakona, 137/99 -USRH, 114/01, 3. Zemljišnoknjižni poslovnik – “Narodne novine”, broj 81/97, 109/02, 123/02, 153/02, 4. Zakon o šumama – “Narodne novine”, broj 52/90, 5/91, 9/91, 61/91, 26/93, 76/93 (članci 16., 55.-63), 76/99, 8/00, 13/02, 5. Zakon o poljoprivrednom zemljištu – “Narodne novine”, broj 66/01, 87/02, 6. Zakon o nasljeđivanju, “Narodne novine”, broj 48/03, 163/03 7. Zakon o obveznim odnosima – “Narodne novine”, broj 53/91, 73/91, 3/94, 111/93, 107/95, 7/96, 91/96, 112/99 i 88/01 (osobito članci 1-228., 262-289., 295.-453., 454.-526., 552-553., 557.-566., 567.,-568., 586.,590., 600-603., 647., 647A.-647E., 712.-713., 730., 749.-750., 771.-772., 790., 813.-814., 827., 897.-898., 924.-925., 942., 997.- 1003., 1020., 1089.-1098.), te pravna pravila ugovora o darovanju i ugovora o posudbi, 8. Zakon o najmu stanova – “Narodne novine”, broj 91/96, 48/98, 66/98, 9. Zakon o zakupu poslovnog prostora “Narodne novine”, broj 91/96, 124/97, 10.Zakon o osiguranju – “Narodne novine”, broj 46/97 – pročišćeni tekst (članci 1.-31., 75.-107), 116/99, 11/02, 11.Zakon o zateznim kamatama – “Narodne novine”, broj 28/96. 1. Zakon o trgovačkim društvima – “Narodne novine”, broj 111/93, 34/99 (osobito članci 1.-67., 68.-69., 131.-136., 142.-143., 148., 159.161., 165.-168., 211., 239.-242., 254., 263., 274.-275., 385.-388., 398., 409., 412., 422., 426., 434., 440.-442.), 121/99, 52/00-USRH, 118/03, 2. Stečajni zakon – “Narodne novine”, broj 44/96, 161/98 (čl. 122. Zakona o bankama), 29/99, 129/00 (članci 1.-109., 173.-182.), 123/03, 197/03, 3. Zakon o ugovorima o prijevozu u željezničkom prometu – “Narodne novine”, broj 87/96 (osobito članci 29., 33., 56., 57., 65.-69.), 4. Zakon o prijevozu u cestovnom prometu – “Narodne novine”, broj 36/98 (članci 92.-172.), 83/02, 5. Pomorski zakonik – “Narodne novine”, broj 17/94, 74/94, 43/96 – osobito članci 1., 6., 48-57., 59.-61., 223.-224., 234.-236., 405.-406., 460.-464., 1038, 6. Zakon o tržištu vrijednosnih papira – “Narodne novine”, broj 84/02, 7. Zakon o mjenici – “Narodne novine”, broj 74/94 – osobito članci 1.- 53., 69.-77., 101.-110. 8. Zakon o čeku – “Narodne novine”, broj 74/94, 9. Zakon o koncesijama – “Narodne novine”, broj 89/92. 1. Zakon o parničnom postupku – “Narodne novine”, broj 53/91, 91/92, 112/99, čl. 50. Zakona o arbitraži 88/01, 117/03, 2. Zakon o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim odnosima – “Narodne novine” 53/91 ( članci 86.-96. i članak 101), čl. 50. Zakona o arbitraži “Narodne novine 88/01, 3. Zakon o nasljeđivanju – “Narodne novine”, broj 48/03, 163/03, 4. Obiteljski zakon – “Narodne novine”, broj 116/03. 5. Ovršni zakon – “Narodne novine” broj 57/96, 29/99, 42/00 -USRH, (osobito članci 1-68., 75., 79., 81-83., 129., 135., 150., 152., 173.-, 176., 177., 178., 184., 217., -218., 220-221., 226., 231.236., 247-249., 258-260., 262-264., 267., 268., 269., 274., 279., 281., 287., 293-299), 173/03, 194/03, 6. Pravna pravila Zakona o izvanparničnom postupku od 24. srpnja 1934. godine – paragrafi 18., 21., 226-281. i 283. 7. Uvodni zakon za Zakon o izvanparničnom postupku iz 1934. godine – paragrafi 24. i 25. 8. Sudski poslovnik – “Narodne novine” broj 80/97, 20/98, 118/01 (članci 76.94., 175., 185-191), 1. Obiteljski zakon – “Narodne novine”, broj 116/03. 1. Zakon o općem upravnom postupku – “Narodne novine”, broj 53/91, 103/96 -USRH, 2. Zakon o upravnim sporovima – “Narodne novine”, broj 53/91, 9/92 i 77/92, 3. Zakon o sustavu državne uprave – “Narodne novine”, broj 190/03 - pročišćeni tekst i 199/03, 4. Zakon o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine – “Narodne novine”, broj 92/96, 39/99, 42/99, 92/99, 43/00, 131/00, 27/01, 34/01, 65/01 118/01 (osobito članci 1-8., 64-76), 80/02 i 81/02, 5. Zakon o izvlaštenju – “Narodne novine”, broj 9/94 (osobito članci 1-9., 32-42), 35/94, 112/00 -USRH, 114/01. 5. 1. Zakon o radu – “Narodne novine”, broj 38/95, 54/95, 65/95, 17/01, 82/01, 114/03 i 142/03, 2. Zakon o državnim službenicima i namještenicima 27/01, 3. Zakon o zapošljavanju – “Narodne novine”, broj 59/96, 82/01, 114/01, 32/03, 4. Zakon o strancima – “Narodne novine”, broj 109/03.

Pa da, ukoliko je nekome dokazano da je upravljao nečim pod utjecajem alkohola obrana ti je u tom slučaju praktično nemoguća. Možeš "srati", "lagati", "muljati", al činjenično stanje nećeš pobiti, pogotovo ne bedastočama tipa policija me nije imala pravo zaustaviti, mene pijanog, jer nisam vrludao cestom. A što se tvoje zastare tiče, nadam se da će se to uskoro riješiti novim Zakonom o prekršajima.

1) tako radi valjda 90% radnika i radnica, i muškarci i žene 2) tvoje razmišljanje ide k tome da bi ženama trebalo ukinuti, valjda izmjenama Zakona o radu ugovore na određeno, a ostaviti tako nešto muškarcima E to se zove diskriminacija.

Kraj, uz molbu, da se logiraj pod nešto. PS: da ja zastupam ovu gospođu ne samo da bi dobila nadoknadu, već i zakonske zatezne kamate, al eto kraj

Čuj stvarno mi je malo naporno ispravljati netočne navode ovdje i upućivati te na pravi put, al evo još jednom da te prosvijetlim. Nadoknada troškova prijevoza pobračunava se i isplaćuje majci zakonskoj zastupnici svoje malodobne djece, a ne malodobnoj djeci, po njenim identifikacijskim brojevima, tak da ne postoji ni jedan jedini valjani razlog zbog čega ona to pravo ne bi ostvarila.

Eto ti odgovora: poslodavac je bio dužan nakon nastanka štetnog događaja popuniti obrazac ER 8 prijava ozljede na radu, taj obrazac odnosno dio njega popunjava i doktor ordinarijus, sa šifrom bolesti po MKB i ostalim podacima koji se tiču liječenja. Nakon toga obrazac se dostavlja na verifikaciju nadležnom uredu HZZO ukoliko poslodavac odbija popuniti obrazac i priznati da se radi o ozljedi na radu, to ozlijeđeni može uraditi sam, dakle prilaže pismeni zahtjev kojeg argumentira priloženom medicinskom i drugom dokumetacijom i podnosi ga HZZO. Isti vodi postupak te odlučuje o tome da li će prihvatiti takvu prijavu ili ne, Ukoliko ne rješenjem odbija zahtjev koji dostavlja svim strankama. Problem je u tome što se očito ovaj događaj ne odnosi na radni proces, odnosno nije u uzročno posljedičnoj vezi sa istim stoga bi ga trebalo odbiti u smislu: Ozljedom na radu ne smatra se ozljeda, odnosno bolest do koje je došlo zbog: – skrivljenog, nesavjesnog ili neodgovornog ponašanja na radnome mjestu, odnosno pri obavljanju djelatnosti (npr. tučnjava, namjerno nanošenje povrede sebi ili drugome); – atake kronične bolesti (npr. epilepsija, šizofrenija); – urođene ili stečene predispozicije zdravstvenog stanja koje mogu imati za posljedicu bolest kao što su: infarkt, moždani udar, bolesti kralježnice s gubitkom funkcije i neurološkim ispadima.

Ne znam ti ja to što ti znaš Tuljo moj, pa se neću ni petljati u tvoje koncizne odgovore. Idem sad i ja uzeti 100 % bolovanja, naime upravo sam doživio ozljedu na radu prilikom čitanja posta. Ajde pozdrav i bez zamjere.

Znam ja o čemu ti pričaš, znaš ti o čemu ja pričam, da je jednostavno nije. Al ja sam ti onaj koji u konačnici vidi kraj priče, a ti opisuješ početak. Pozdrav tebi.

Tuljo, imam par pitanja: 1) kako se uzima hitni slučaj? 2) kako osoba odgovorna za zaštitu na radu otvara papire? 3) kako se uzme bolovanje?

Ne moraš se ti slagati sa mnom al probat ću ti još jednom nešto objasniti. Imaš propise različitih rangova, Zakon, Pravlinik, Naputak. Zakon veli da su djeca zdravstveno osigurana od dana rođenja, pa dok ne napune 18 godina života. Pravilnik ne može derogirati zakon, on jedino može detaljizirati primjenu istog i mora biti u skladu s njim. Analogno: ako je netko u radnom odnosu od 01.01.2007. godine, poslodavac podnese prijavu 15.03.2007. godine, s kojim ćeš datumom prijaviti radnika? 15.03.2007 minus 15 dana - nećeš. Prijavit ćeš ga s 01.01.2007. godine. Zašto? Jer imaš činjenicu da je netko od određenog dana u radnom odnosu. Dakle s druge strane imaš činjenicu da je netko državljanin RH i da je mlađi od 18 godina s druge strane imaš činjenicu da je netko u radnom odnosu (ugovor o radu prijava HZMO), ovom prvom koji ima zakonom zagarantiran status napravit ćeš rupu u osiguranju, a ovom drugom nećeš?

Ma jasno mi je to, al vjeruj mi da se unutarnjim ustrojem tog Visokog suda taj problem može riješiti. U tom slučaju onaj koji izvršava takva rješenja ipak ima nešto malo više vremena za postupanje.

Ajde još jednom ću ti replicirati i onda završavam s ovim: gđa ne bira osiguranje njena su djeca zdravstveno osigurana od 18 godine života i nema ona što tu željeti već može odabrati divje opcije, ili članovi po jednom od roditelja ili ono treće što preostaje ukoliko roditelji nemaju osnovu osiguranja. To što roditelj u ovom slučaju nije obavio ono što je morao obaviti ne umanjuje činjenicu da su ta djeca u to vrijeme bila zdravstveno osigurana, ali formalno pravno ta činjenica nije verificirana u bazi podataka HZZO I prema Zakonu i prema Pravilniku oni su zdravstveno osigurani, ali nisu bili u posjedu isprave kojim bi dokazali svoje pravo koje im bez ikakve sumnje pripada. Jedno je ukucavanje u bazu podataka, a drugo je tumačenje i primjena propisa na koje se i sama pozivaš. U konačnici zna se tko može dati tumačenje zakona, a što se primjene tiče Upravni je sud tu vrlo,vrlo jasan. Pozdrav tebi (i ono daj se logiraj da znam s kime razmijenjujem mišljenja)

Želim vjerovati da je to tako. Jasno da ima puno posla, puno previše, i da se sve i ne stigne riješiti, al da treba godinu i pol proći od donošenja drugostupanjske odluke do dana dostave. Malo je to puno. Mislim da oni to mogu i moraju rješiti ranije, zbog njih samih, a i zbog pravne sigurnosti kako podnositelja zahtjev tako i žalitelja. Svjestan sam zakonitosti postupanja, ali daj prihvati činjenicu da to nije baš u redu.

Ako malo bolje proanaliziraš popis koji koristiš i na koji se pozivaš uvidjet ćeš da nije u skladu s sadašnjim važećim Zakonom, već sa onim "bivšim". Znaš o čemu pišem. To ti je prva stvar. Druga je stvar ta da ukoliko ta gđa poželi svoje pravo ostvariti sukladno čl. 113. sadašnjeg Zakona, bez ikakve sumnje (1000% sam siguran) mogu reći da će presuda Upravnog suda biti u njenu korist, odnosno HZZO će morati isplatiti troškove nastale prema izdanim putnim nalozima. Pogledaj malo praksu Upravnog suda unazad par godina, i ove svoje argumente onda možeš objesiti mačku o rep.

Pa, ne odgovaram samo na takvu vrstu pitanja, al tu sam doma. A inače, prijava se može napraviti retroaktivno, ako se hoće, pogotovo za tu kategoriju koja samim svojim postojanjem ima status.

Pazi tu su sada uz kaznu i troškovi postupka. Najbolje bi bilo da se javite prekršajnom sudu koji je donio prvostupanjsko rješenje, tamo ćete dobiti detaljne upute kako oko zamjene kazne od 500 kn za "rad za opće dobro" tako i oko plaćanja troškova postupka.

Eto da malo razjasnimo situaciju oko toga. U 90% slučajeva koje navodite (da ste platili, pa ste dobili opomenu, pa ste tamo odnijeli uplatnice, pa se to razjasnilo) radi se o tome što prilikom plaćanja po uplatnicama na šalteru, banke, fine ili pošte službenik koji ukucava uplatu pogriješi kod poziva na broj, pa se ta vaša uplata ne proknjiži na policu na koju spada, već se proknjiži tamo gdje je i izvršena, nigdje. Stoga nije na odmet ne samo za dopunsko već za sve što plaćamo (struja, voda, plin...) čuvati uplatnice i barem jednom na godinu provjeriti da li je onaj kojem plaćamo primio uplatu. To je za one koji plaćaju i imaju dokaz o plaćanju. A oni koji ne plaćaju jer misle da to ne moraju raditi, postoji prisilna naplata, dokazivanje, ovršavanje......