emi5

Sramota...zašto sve to nije usporedio sa vježbeničkom plaćom koja jedva doseže 4000,00 kn...da ne spominjem vježbenike izvan Zagreba od kojih većina dobije 1000,00 kn plaće ili ništa ili pak plaća principalu da bi odradio vježbenički staž i dogurao do pravosudnog...

Neplaća se između braće i sestara ako su sa darovateljem živjeli u istoj gospodarskoj zajednici u vrijeme primitka dara. Jedna od osnovnih dokaza jest da imate prijavljeno prebivalište na istoj adresi.

Porez na promet nekretnine pri nasljeđivanju, darovanju i drugom stjecanju bez naknade ne plaćaju: 1. bračni drug, potomci i preci te posvojenici umrlog ili darovatelja.... Znači u oba slučaja tj. u prvom kod nasljeđivanja ste oslobođeni plaćanja poreza na promet nekretnine jer ste potomak umrlog a u drugom slučaju vaša supruga bi u slučaju da joj darujete nekretninu također bila oslobođena poreza jer je bračni dug darovatelja. Također koliko sam shvatila u 2 točki navodite da je nekretnine koju ćete naslijediti od oca i u kojoj živite sa suprugom bračna stečevina ? Naime, to nije bračna stečevina već vaša vlastita imovina prema Obiteljskom zakonu: ''Vlastita imovina je i imovina koju je bračni drug stekao tijekom bračne zajednice na pravnom temelju različitom od navedenoga u članku 248. ovoga Zakona (nasljeđivanje, darovanje i sl.).'' Bračna stečevina je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine

Brz obzira što mu je plaća cijela u ovrhama, kreditima...u slučaju da banci dođe pravomoćno rjšenje o ovrsi zbog neplaćanja alimentacije....prvo bi se morala naplatiti alimentacija a tek onda druga potraživnja.krediti i sl. Članak 232.a OBITELJSKOG ZAKONA: (3) Ovrha na plaći i drugom stalnom novčanom primanju roditelja za uzdržavanje djeteta provest će se prije ovrhe radi naplate svih drugih tražbina na tim primanjima neovisno o vremenu njihova nastanka. Također, vi ne mežete na ročištu na kojem se odlučuje o iznosu uzdržavanja tražiti administrativnu zabtranu na plaći, već tek kasnije ukoliko ne bude plaćao možete pokrenuti postupak ovrhe, odmah Vam se donese rješenje o ovrsi, na kojeg će se on sigurno žaliti...i tad se to rješenje stavlja izvan snage i dalje se postup kao u povodu prigovora protiv platnog naloga. To znaći da idete u parnicu gdje ćete morati dokazati da vam uistimnu nije plaćao ili je plaćao manje od onoga što je određeno u presudi (izlisti banke itd.)

Plaćanje iznosa uzdržavanja ima prednost pred svim drugim tražbinama u slučaju ovrhe.Znači bez obzira na kredite, itd. prvo će se naplatiti alimentacija pa tek sve onda ostalo....nažalost ne možete utjecati previše na to da se uzmu i obzir i npr. nekakva plaća koju Vam bivši suprug ostvaruje na ''crno''....što se neplaćanja tiće tu možete pokrenuti postupak prisilne naplte-ovrhe na temelju pravomoćne predude suda kojom je određeneo plaćanje alimentacije...mislim da u tom slučaju čak imete pravo na besplatnu pr. pomoć ako se obratite odvj, komori...isto tako možete podnijeti kaznenu prijavu protiv b. supruga....također on ili vi možete pokrenuti postupak ili smanjenja ili povećanje iznosa uzdržavanja...npr. u slučaju povećanja potreba djeteta ili pak ako otac ostane bez posla...u svakom slučaju sud ne možete odrediti niži iznos od onog propisanog minimalnog..koje se određuje po starosti djeteta...pozdrav

Svaka stranka snosi svoj trošak. To Vam je 100,00 kn sudske pristojbe koju ste vi dužni platiti i 100,00 kn koju je dužan platiti Vaš bivši suprug (sudska pristojba ukupno iznosi 200,00 kn). Te svaka strana snosi svoj trošak odvjetnika, ukoliko ga je uopće imala.Pozdrav.

U odvjetničkom društvu u kojem ja radim...troje ljudi se zaposlilo tako što je na mail društva slalo otvorene molbe i životopise...pa tako i ja...na nekih 800 mail adresa koliko ih je dostupnu...bez ikakvih veza smo upali i počeli radit..na poslu mi je jako lijepo, puno učim, i posao odvj. vježbenika se razlikoje od ureda do ureda...nekome je bolje, nekome gore, ali ovakav način traženja posla svakako podržavam.....samo naprijed

IZakon o nasljeđivanju kaže: zvanparnični postupak Članak 175. (1) Ostavinski postupak je izvanparnični postupak. (2) Ako ovim Zakonom nije drukčije određeno, u ostavinskom postupku na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku.

PRAVILNIK O JEDNOSTAVNIM GRAĐEVINAMA I RADOVIMA Članak 1. Ovim se Pravilnikom određuju jednostavne građevine i radovi koji se mogu graditi odnosno izvoditi bez rješenja o uvjetima građenja, potvrđenog glavnog projekta i građevinske dozvole (u daljnjem tekstu: akt kojim se odobrava građenje) i/ili lokacijske dozvole. Članak 2. Bez akta kojim se odobrava građenje i lokacijske dozvole može se graditi: 1. Pomoćna građevina koja se gradi na građevnoj čestici postojeće zgrade za potrebe te zgrade i to: – cisterna za vodu i septička jama zapremine do 27 m3, – podzemni i nadzemni spremnik goriva zapremine do 10 m3, – vrtna sjenica i nadstrešnica tlocrtne površine do 15 m2, – bazen tlocrtne površine do 24 m2 i dubine do 2 m, – solarni kolektor; Mislim da se Vaš upit odnosi na izgradnju građeviine navedene u čl.2, kad spominje vrtnu sjenicu i nadstrešnicu površine do 15 m2, prema tome mislim da Vam ne bi bila potrebna nikakva dozvola. Možete i sami pročitati cijeli pravilnik, mislim da je stupio na snagu negdje u veljači 2009. god. Pozdrav

A zašto stranci ne bi mogli kupiti nekretninu u RH: čl.365. st.2 ZV-u (koji se više ne odnosi na državljane EU) (2) Strane fizičke i pravne osobe mogu, ako zakonom nije drukčije određeno, pod pretpostavkom uzajamnosti, stjecati vlasništvo nekretnina na području Republike Hrvatske, ako suglasnost za to dade ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske, po prethodno pribavljenom mišljenju ministra pravosuđa Republike Hrvatske, ako zakonom nije drukčije određeno. I otkad je to za kupoprodaju potrebna domovnica....ili osobna iskaznica. Kod uknjižbe se mora predati dokaz o državljanstvu stjecatelja A ovo kako se gdje kaže putovnica, neću ni komentirat

pročitajte dolje navedeno: MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA, PROSTORNOG UREĐENJA I GRADITELJSTVA 465 Na temelju članka 104. i članka 209. stavka 5. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine«, br. 76/07) ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, donosi PRAVILNIK O JEDNOSTAVNIM GRAĐEVINAMA I RADOVIMA Članak 1. Ovim se Pravilnikom određuju jednostavne građevine i radovi koji se mogu graditi odnosno izvoditi bez rješenja o uvjetima građenja, potvrđenog glavnog projekta i građevinske dozvole (u daljnjem tekstu: akt kojim se odobrava građenje) i/ili lokacijske dozvole. Članak 2. Bez akta kojim se odobrava građenje i lokacijske dozvole može se graditi: 1. Pomoćna građevina koja se gradi na građevnoj čestici postojeće zgrade za potrebe te zgrade i to: – cisterna za vodu i septička jama zapremine do 27 m3, – podzemni i nadzemni spremnik goriva zapremine do 10 m3, – vrtna sjenica i nadstrešnica tlocrtne površine do 15 m2, – bazen tlocrtne površine do 24 m2 i dubine do 2 m, – solarni kolektor; 2. Priključak kojim se postojeća građevina priključuje na infrastrukturne instalacije (niskonaponsku električnu i telekomunikacijsku mrežu, vodovod, kanalizaciju, plinovod, toplovod, kabelsku televiziju); 3. Ograda visine do 1,6 m i potporni zid visine do 1,0 m, mjereno od najnižeg dijela konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje do najviše točke ograde odnosno zida; 4. Dječje igralište; 5. Građevina na javnoj površini koja se gradi u skladu s odlukom nadležnog tijela jedinice lokalne samouprave prema propisima kojima se uređuje komunalno gospodarstvo i to: – kiosk i druga građevina gotove konstrukcije građevinske (bruto) površine do 12 m2, – nadstrešnica za sklanjanje ljudi u javnom prometu, – spomeničko ili sakralno obilježje građevinske (bruto) površine do 12,00 m2 i visine do 4,0 m od razine okolnog tla, – reklamni pano oglasne površine do 12 m2, – komunalna oprema (klupa, koš za otpatke, tenda, jednostavni podesti otvorenih terasa i sl.); 6. Grobnica i spomenik na groblju; 7. Građevina koja se gradi po tipskom projektu za kojeg je izdano rješenje iz članka 196. Zakona o prostornom uređenju i gradnji, namijenjena: – mjerenju kakvoće zraka, radioloških, meteoroloških i aerosolnih veličina, vodostaja rijeke ili drugim mjerenjima prema posebnom zakonu, – istražnim mjerenjima na temelju odluke tijela nadležnog za ta istražna mjerenja; 8. Građevina protugradne obrane; 9. Građevina za sigurnost: – cestovnog prometa (vertikalna i horizontalna signalizacija), – plovidbe (objekt signalizacije), – zračnog prometa (objekata za smještaj navigacijskog uređaja građevinske (bruto) površine do 12 m2); 10. Prenosiva autoplin jedinice (tzv. »skid« jedinica) zapremine do 10 m3 na građevnoj čestici postojeće benzinske postaje; 11. Privremena građevine za potrebe: – sajmova i javnih manifestacija s najdužim rokom trajanja do 90 dana, – građenja građevine odnosno uređenja gradilišta kada se izvode unutar građevne čestice odnosno obuhvata zahvata u prostoru određenog lokacijskom dozvolom, osim asfaltne baze, separacije agregata, tvornice betona, dalekovoda i transformatorske stanice radi napajanja gradilišta električnom energijom te prijenosnog spremnika za smještaj, čuvanje ili držanje eksplozivnih tvari osim nadzemnog i podzemnog spremnika ukapljenoga naftnog plina, odnosno nafte zapremine do 10 m3, 12. Pješačka staza, promatračnica, obavijesna ploče površine do 12,00 m2 i druga oprema zaštićenih dijelova prirode prema odluci javnih ustanova koje upravljaju tim zaštićenim dijelovima prirode; 13. građevina unutar pružnog pojasa željezničke pruge, namijenjena osiguravanju željezničko-cestovnog prijelaza koja se gradi po tipskom projektu za kojeg je izdano rješenje iz članka 196. Zakona o prostornom uređenju i gradnji i to: – građevina za smještaj unutrašnje opreme, građevinske (bruto) površine do 6 m2 i visine do 3,2 m mjereno od najnižeg dijela konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje do najviše točke građevine, – vanjski elementi osiguranja prijelaza (svjetlosni znakovi za označivanje prijelaza ceste preko željezničke pruge dodatno opremljeni s jakozvučnim zvonima, branici ili polubranici s uključno/isključnim elementi na tračnicama), – kabel za međusobno povezivanje unutrašnje opreme u kućici i vanjskih elemenata unutar jednog prijelaza; 14. Građevina namijenjena gospodarenju šumom u skladu s posebnim propisom, kao što je: – šumska cesta u šumi ili na šumskom zemljištu širine do 5 m, izvedena na tlu bez završnog zastora (makadam ili zemljani put) – pješačka staze, – šumski protupožarni prosjek; 15. Građevina i oprema namijenjene biljnoj proizvodnji na otvorenom prostoru, kao što je: – oprema za dugogodišnje nasade (vinograde, voćnjake, hmeljike, maslinike) i rasadnike ukrasnog bilja te voćnog i vinogradarskog sadnog materijala, što uključuje konstrukciju nasada bez obzira na materijal (stupovi, zatega, žice, podupore) ovisno o uzgojnom obliku, protugradnu mrežu sa potkonstrukcijom i ograđivanje poljoprivrednih površina prozračnom ogradom sa stupovima bez trakastog temeljenja, – hidrantski priključak za navodnjavanje i protumraznu zaštitu, razvod sustava za navodnjavanje i protumraznu zaštitu od hidrantskog priključka ili razvod na parceli krajnjeg korisnika, – zacijevljeni bunar promjera manjeg ili jednakog 100 cm, za potrebe prihvata vode za navodnjavanje i druge aktivnosti poljoprivredne proizvodnje, – kanal za sakupljanje oborinskih i erozivnih voda izveden neposredno u tlu i sa zaštitom od procjeđivanja izvedenom isključivo od fleksibilnih folija, – akumulacija za navodnjavanje sa zaštitom od procjeđivanja isključivo fleksibilnom folijom, – poljski put na poljoprivrednoj površini širine manje ili jednake 5 m, izveden u tlu bez završnog zastora (makadam ili zemljani put); 16. Građevina i oprema namijenjena biljnoj proizvodnji u zatvorenom prostoru, kao što je: – niski i visoki poljoprivredni tunel s tunelskim pokrovom koji nije krut (plastična folija i sl.) i potkonstrukcijom koja se ne temelji, najveće visine tunela manje ili jednake 2,5 m i širine tunela manje ili jednake 6 m, – plastenik s pokrovom mase plohe pokrova manje ili jednake 1,5 kg/m² izrađenim od polimerne folije odnosno od polikarbonatnih i/ili poliesterskih ploča i potkonstrukcijom s trakastim temeljima ili temeljima samcima, bez izvedenog poda i bez stacionarnih uređaja za grijanje i ostalih instalacija, – staklenik s pokrovom najveće mase plohe pokrova manje ili jednake 12,5 kg/m² i potkonstrukcijom s trakastim temeljima ili temeljima samcima, bez izvedenog poda i bez stacionarnih uređaja za grijanje i ostalih instalacija; 17. Građevina i oprema namijenjena držanju stoke, kao što je: – ograda za pregrađivanje i ograđivanje pašnjaka i prostora za držanje stoke, divljači i zaštićenih životinjskih vrsta na otvorenom, uključivo ogradu pod naponom struje 24 V (električni pastir), – nadstrešnica za sklanjanje stoke s prostorom zaklonjenim od vjetra zatvorenim s najviše tri strane, – pojilo za stoku, – vjetrenjača s bunarom i pumpom za crpljenje vode namijenjena parceli jednog korisnika, – konstrukcija za držanje košnica pčela, – sabirališta mlijeka s pristupnim putem širine manje ili jednake 5 m, izveden u tlu bez završnog zastora (makadam ili zemljani put); 18. Čeka, hranilište, solište, mrcilište i gatar koji se grade u lovištu; 19. Ugljenara izvan građevinskog područja do 4 m promjera i do 4 m visine. Članak 3. Bez akta kojim se odobrava građenje i lokacijske dozvole mogu se izvoditi radovi na: 1. Postojećoj građevini kojima se ne mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena niti se utječe na ispunjavanje bitnih zahtjeva; 2. Uređenju građevne čestice postojeće građevine kao što je građenje staze, platoa i stuba oslonjenih cijelom površinom neposredno na tlo s pripadajućim rukohvatima, vrtnog bazena ili ribnjaka građevinske (bruto) površine do 12 m2 i dubine do 1,00 m od razine okolnog tla, otvorenog ognjišta građevinske (bruto) površine do 1,50 m2 i visine do 3,00 m od razine okolnog tla, stabilnih dječjih igračaka; 3. Stubama, hodnicima i drugim prostorima na pristupima građevini i unutar građevine, te na javnim površinama radi omogućavanja nesmetanog pristupa i kretanja osobama s teškoćama u kretanju ako se time ne narušava funkcija i namjena građevine, odnosno ako se ne utječe na ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu i /ili zadovoljavanje lokacijskih uvjeta, te druge radove denivelacije, ugradbe zvučnih semaforskih uređaja i ugradbe taktilnih površina u građevinama i na javno-prometnim površinama; 4. Vodotoku i vodnom dobru, javnoj cesti, građevini željezničke infrastrukture, unutarnjem plovnom putu i drugim građevinama, koji su prema posebnom propisu nužni za ispunjavanje obveza tehničkog i gospodarskog održavanja ako tim radovima ne nastaje nova građevina niti se mijenjaju lokacijski uvjeti; 5. Postojećoj građevini kojim se postavlja elektronička komunikacijska oprema (antenski prihvat) po tipskom projektu za kojeg je izdano rješenje iz članka 196. Zakona o prostornom uređenju i gradnji; 6. Postojećoj građevini kojim se proširuje kapacitet glavnog razdjelnika nepokretne javne telefonske mreže na način da se s vanjske strane građevine prigrade najviše 3 ormarića oslonjena na tlo maksimalnih vanjskih gabarita 0,60x2,00x2,00 m, pod uvjetom da su ormarići smješteni na građevnoj čestici građevine. Članak 4. Bez lokacijske dozvole, a u skladu s aktom kojim se odobrava građenje može se pristupiti rekonstrukciji građevine kojom se ne mijenjaju lokacijski uvjeti u skladu s kojima je ista izgrađena. Bez rješenja o uvjetima građenja, a u skladu s glavnim projektom može se pristupiti rekonstrukciji građevine kojom se ne mijenjaju lokacijski uvjeti u skladu s kojima je ista izgrađena. Članak 5. Bez lokacijske dozvole, a u skladu s potvrđenim glavnim projektom izrađenim u skladu s odlukom nadležnog tijela jedinice lokalne samouprave prema propisima kojima se uređuje komunalno gospodarstvo, može se pristupiti građenju reklamnog panoa oglasne površine veće od 12 m2. Članak 6. Lokacijska dozvola se ne izdaje za eksploatacijsko polje ugljikovodika bez rudarskih građevina i postrojenja. Članak 7. Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o jednostavnim građevinama i radovima (»Narodne novine«, br. 101/07 i 93/08). Članak 8. Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«. Klasa: 011-01/09-01/16 Urbroj: 531-01-08-1 Zagreb, 10. veljače 2009. Ministrica Marina Matulović Dropulić, dipl. ing. arh., v

To je moguče i da, plaća se porez na promet nekretnina, 5 % od tržišne vrijednosti nekretnine, kojeg plaća daroprimatelj. U ugovoru u darovanju obavezno navedite OIB-ove za sve stranke ugovora, a kako ste vi stranci morate prethodno otići u por. upravu nadležnu prema mjestu gdje se nekretnina nalazi da vam ga dodijele sa zahtjevom i kopijom putovnice. Gore navedeno je potrebno zbog uknjižbe prvenstveno.

Članak 3. Odredbe ovoga Zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju se na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca, koja traje najmanje tri godine ili kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete. Ovako kaže obiteljski zakon, dakle ne ovisi o diskrecijskoj ocjeni suda dužina trajanja životne zajednice, nego ona mora trajati tri ili više godina da bi se radilo o izvanbračnoj zajednici, odnosno da bi se imovina dijelila kao kod bračnih drugova na jednake dijelovo jer se radi o bračnoj stečevini. U obzir bi moglo doći i krače trajanja samo ako je rođeno dijete (zajedničko), kojeg u konkretn. slučaju nema.

Za stjecanje prava na zdr. osig. osoba ne mora biti nužna prijavljena na Hrv. zavod za zapošljavanje kao prije, bitno je samo da je nezaposlena i onda je po toj osnovi oslobođena plaćanja. O tome govori i donji tekst preuzet sa služ. stranica zavoda za zapošljavanje: Temeljem Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 150/08), osobe s prebivalištem, odnosno odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj, koje nisu zdravstveno osigurane po drugoj osnovi, stječu pravo na zdravstveno osiguranje kod Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje ako se prijave nadležnom područnom uredu istoga Zavoda: * u roku od 30 dana: o od prestanka radnog odnosa, odnosno obavljanja djelatnosti ili od prestanka primanja naknade plaće na koju imaju pravo prema ovom Zakonu ili prema propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, odnosno od prestanka statusa osiguranika, o od dana prijevremenog prestanka dragovoljnog služenja vojnog roka, odnosno od dana isteka propisanog roka za dragovoljno služenje vojnog roka, o od otpuštanja iz ustanove za izvršenje kaznenih i prekršajnih sankcija, iz zdravstvene ili druge specijalizirane ustanove, ako je bila primijenjena sigurnosna mjera obveznoga psihijatrijskog liječenja ili obveznoga liječenja od ovisnosti u zdravstvenoj ustanovi, o od dana navršenih 18 godina života ako nisu zdravstveno osigurane po drugoj osnovi, o od dana prestanka primanja naknade plaće na koju imaju pravo prema ovome Zakonu ili prema propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, o od dana gubitka statusa učenika ili redovitog studenta i ako pravo na obvezno zdravstveno osiguranje ne mogu ostvariti po drugoj osnovi osobe s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koje su prema propisima o školovanju Republike Hrvatske izgubile status učenika, odnosno redovitog studenta, o od smrti supružnika, a pravo na obvezno zdravstveno osiguranje ne može ostvariti po drugoj osnovi, supružnik umrlog osiguranika koji nakon smrti supružnika nije stekao pravo na obiteljsku mirovinu. * u roku od 90 dana o od dana isteka školske godine u kojoj su završile redovito školovanje prema propisima o redovitom školovanju u Republici Hrvatskoj, odnosno u roku od 30 dana od dana položenoga završnog ispita o hrvatski branitelji iz Domovinskog rata ako se prijave Zavodu i ako pravo na obvezno zdravstveno osiguranje ne mogu ostvariti po drugoj osnovi Za stjecanje prava na zdravstveno osiguranje osoba ne mora biti prijavljena u evidenciju nezaposlenih osoba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Možda pomogne, odredbe obiteljskog zakona: 3. Postupak za lišenje i vraćanje poslovne sposobnosti Članak 324. (1) Postupak za lišenje poslovne sposobnosti može pokrenuti sud po službenoj dužnosti ili na prijedlog centra za socijalnu skrb, bračnog druga osobe o kojoj se provodi postupak, njezinih krvnih srodnika u ravnoj lozi, a u pobočnoj lozi do drugog stupnja. (2) Postupak za vraćanje poslovne sposobnosti pokrenut će sud po službenoj dužnosti ili osobe iz stavka 1. ovoga članka ili skrbnik uz odobrenje centra za socijalnu skrb ili osoba o kojoj će se voditi postupak vraćanja poslovne sposobnosti. Članak 325. (1) U prijedlogu za pokretanje postupka treba navesti činjenice na kojima se temelji prijedlog i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice. (2) Sud može pozvati podnositelje prijedloga da podnesu pisani nalaz i mišljenje liječnika ili drugu ispravu koja upućuje da se osoba iz članka 159. stavka 1. ovoga Zakona nije sposobna brinuti o osobnim potrebama, pravima i interesima ili da ona ugrožava prava i interese drugih osoba. Članak 326. (1) Sud će pozvati na ročište osobu koja je podnijela prijedlog za pokretanje postupka, osobu o kojoj se provodi postupak, njezinog skrbnika i centar za socijalnu skrb. (2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka i centar za socijalnu skrb mogu u tijeku postupka sudjelovati pri izvođenju dokaza i raspravi o rezultatima cjelokupnog postupka. (3) Sud će nastojati saslušati osobu o kojoj se provodi postupak. Ako se ta osoba nalazi u psihijatrijskoj ustanovi ili je smještena u socijalnu ustanovu, saslušat će se u pravilu u toj ustanovi. (4) Sud može odustati od pozivanja i saslušavanja osobe o kojoj se provodi postupak, ako bi to za nju moglo biti štetno ili ako saslušanje nije moguće s obzirom na njezino mentalno oštećenje i zdravstveno stanje. Članak 327. (1) Osobu o kojoj se provodi postupak za lišenje poslovne sposobnosti treba, po nalogu suda, pregledati liječnik koji će o rezultatima pregleda dati pisani nalaz i mišljenje. (2) Sud može odustati od liječničkog pregleda ako je osoba koju bi trebalo pregledati već po odluci suda smještena u psihijatrijsku ustanovu i ako iz izvješća te ustanove proizlazi da ju je potrebno lišiti poslovne sposobnosti. (3) Sud može odrediti da se osoba koju treba pregledati privremeno, najdulje za vrijeme od tri mjeseca, smjesti u psihijatrijsku ustanovu, ako je to po mišljenju liječnika potrebno radi ocjene njezinoga psihičkog stanja i ako to nije štetno za njezino zdravlje. Članak 328. (1) Ako utvrdi da neku osobu treba djelomice lišiti poslovne sposobnosti zbog zloporabe sredstava ovisnosti, sud može zastati s postupkom i odgoditi donošenje odluke, ako se ta osoba podvrgla liječenju u zdravstvenoj ustanovi. (2) Sud može tijekom postupka upozoriti osobu koju treba djelomice lišiti poslovne sposobnosti na mogućnost odgađanja donošenja odluke, ako se podvrgne liječenju u zdravstvenoj ustanovi. (3) Vrijeme na koje se odgađa donošenje odluke ne može biti kraće od šest mjeseci ni dulje od godinu dana, ali sud može opozvati svoju odluku, ako osoba koju treba lišiti poslovne sposobnosti napusti ustanovu za liječenje ili bude iz nje otpuštena zbog narušavanja reda ili na drugi način izbjegne liječenje. (4) Pri donošenju odluke o prijedlogu za djelomično lišenje poslovne sposobnosti sud će uzeti u obzir i rezultate liječenja u zdravstvenoj ustanovi. Članak 329. (1) Odluka suda o lišenju poslovne sposobnosti dostavlja se stranci koja je podnijela prijedlog za pokretanje postupka, osobi koja se lišava poslovne sposobnosti, njezinom skrbniku i centru za socijalnu skrb. (2) Sud ne mora odluku dostaviti osobi koja se lišava poslovne sposobnosti, ako ona ne može shvatiti značenje i pravne posljedice odluke ili ako bi to bilo štetno za njezino zdravlje. (3) Sud će po službenoj dužnosti obavijestiti centar za socijalnu skrb o pravomoćnosti odluke o lišenju poslovne sposobnosti, odnosno o nastanku pravnih posljedica te odluke kad te posljedice nastaju prije pravomoćnosti. Članak 330. (1) Ako prestanu razlozi iz članka 159. ovoga Zakona sud će odlučiti o vraćanju poslovne sposobnosti osobi koja je prijašnjom odlukom bila lišena poslovne sposobnosti. (2) Sud može odlučiti da osoba koja je prijašnjom odlukom bila potpuno lišena poslovne sposobnosti bude samo djelomično lišena te sposobnosti (djelomično vraćanje poslovne sposobnosti), ako se za to steknu zakonski razlozi. Članak 331. (1) Ako odbije prijedlog za potpuno ili djelomično vraćanje poslovne sposobnosti, sud može odlučiti da se prije isteka određenog roka, ali ne duljeg od godinu dana, ne može ponovno tražiti vraćanje poslovne sposobnosti, ako iz ishoda postupka s velikom vjerojatnošću proizlazi da za određeno vrijeme ne treba očekivati izlječenje ili znatno poboljšanje psihičkog stanja ili drugih okolnosti zbog kojih je osoba lišena poslovne sposobnosti. (2) Prijedlog za vraćanje poslovne sposobnosti koji je podnesen prije isteka roka iz stavka 1. ovoga članka sud će odbaciti. (3) U postupku za djelomično ili potpuno vraćanje poslovne sposobnosti primjenjivat će se na odgovarajući način odredbe ovoga Zakona o postupku za lišenje poslovne sposobnosti. Članak 332. U postupcima koji su pokrenuti i vode se pred sudom ili tijelima državne uprave, centar za socijalnu skrb pokrenut će postupak za postavljanje posebnog skrbnika samo po obavijesti suda ili tijela državne uprave da je tužena osoba nepoznatog boravišta.

U slučaju da se iz nasljedstva žele isključiti nužni nasljednici rješenje je tu Ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju, koje se vrlo teško pobija kasnije posebice ukoliko je davatelj uzdržavanja ispunjavao svoje obveze po ugovoru, odnosno uzdržavao i za to ima dokaze, npr. razne račune liječnika itd. Bez obzira na oporuku i volju ostavitelja u njoj, nužni nasljednici ukoliko to zatraže u pravilu uvijek dobiju svoj nužni dio, koji je pola zakonskog, i zakon ih tu štiti. Tri su razloga za isključenje nužnih nasljednika oporučno i koji se moraju navesti u oporuci:1) ako se on povredom neke zakonske ili moralne obveze koja proizlazi iz ¬¬nje¬gova obite¬¬ljskog odnosa s ostavite¬¬ljem teže ogriješio prema ostavite¬¬lju, 2) ako je namjerno počinio neko teže kazneno djelo prema ¬¬njemu ili ¬¬nje¬govu bračnom drugu, djetetu ili rodite¬¬lju, 3) ako je počinio kazneno djelo protiv Republike Hrvatske ili vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom, 4) ako se odao neradu ili nepoštenu životu. Iz gore navedenih razloga vidljivo je da se radi o vrlo ozbiljnim razlozima zbog kojih bi se netko isključio iz nužnog nasljedstva, ali sud isto u parnicu upučuje stranku koja ima manje šanse za uspjeh a to je uvijek onaj nasljednik koji suprotnoj strani osporava nužni dio, znači još 10-tak godina pparničenja, troškova...itd...i tak onda nastavak ostavinskog postupka. Preporuka je najčešče uz oporuku da postoji i ugovor o dož. uzdržavanju koji je vrlo jak i teško ga je pobiti, ali on također nameće i određene obveze.

U pravilu, večina odvjetnika ne ide na objavu presude...znam iz osobnog iskustva jer sam u tom poslu, na objave se nekad ide nekad ne ide....ako se radi o vrlo važnom, zamršenom predmetu onda se ide jer nas jako zanima ishod i neda nam se čekati suca da otpravi i napiše presudu... a nekad ne idemo....pa i iz razloga da se ne bi stvarali nepotrebni troškovi stranci..jer i to se naplaćuje kao izlazak na ročište...a vjerujte mi traje jedva 5 min....uglavnom ono što vi možete učiniti ako vam se ne čeka presudu... jest otići kod sutkinje koja je vodila taj predmet i zamoliti je da vam kopira zapisnik sa objave, on postoji iako možda na objavi nije bilo nikoga...e sad ima svakakvih sudaca, ugodnih i neugodnih pa se nemojte iznenaditi ako ne budu ljubazni...uglavnom probajte složiti neku priču itd...iako napominjem, to sve ne morate raditi vi već vaš odvjetnik... koji će tamo najvjerojatnije poslati vježbenika, i to je skroz normalno da se moljakaju suci, iz raznoraznih razloga...pa tako i iz znatiželja kad vas npr. zanima ishod spora.

Ukoliko imate odvjetnika, onda je on kao vaš punomoćnik trebao biti pozvan na objavu presude i na istu se pojaviti, pa bi onda imao i više saznanja o ishodu spora, a i vi ste se također mogli pojaviti. Zakonski rok za izradu presude u pisanom obliku je 30 dana od njezine usmene objave, no taj rok suci najčešće zbog pretrpanosti poslom i ne poštuju. U svakom slučaju presuda Vam se mora dostaviti, odnosno vašem odvjetniku, jer se od dana računanja presude strankama, počinju teči i rokovi za žalbu, te ukoliko je nitko ne uloži tek po proteku tog roka presuda postaje pravomočna.

Prvo , što se tiče imovine koju ste prije braka stekli, ta imovina ne ulazi u bračnu stečevinu ali u slučaju vaše smrti vaš suprug je također kao i vaša djeca zakonski nasljednik iza vas i po provedenoj ostavinskoj raspravi pripadala bi mu trečina takve imovine. Što se tiče imovine stečene u braku zajedničkim radom, takva imovina je bračna stečevina,znači dijeli se na dva jednaka dijela, tako da vaš suprug ne može raspolagati vašim dijelom odnosno u slučaju njegove smrti, njegova djeca i vi nasljeđujete njegovu polovicu, ili pak ukoliko zaključi ugovor o doživotnom uzdržavanju sa njima, predmet takvog ugovora može biti samo imovina u njegovom vlasništvu koja se po njegovoj smrti prenosi na davatelja uzdržavanja.

Možda ovo može pomoći: Udruga Svitanje, Bolnička 32, Zagreb 01 301 09 69 ili 099 22 7 33 91 Riječ je stvarno o jednoj delikatnoj stvari.izvanparničnom postupku lišavanju poslovne sposobnosti koje može biti potpuno ili djelomično, te također uz sudjelovanje nadležnog centra za soc. skrb. No da bi sud konačno odlučio da li nekom oduzeti posl. sposobnost, odnosno da se osoba nije sposobna brinuti samostalno o svojim pravima i obvezama, potrebno je provesti psihijatrijsko vještačenje, koje se onda u takvom postupku i određuje te se sud prvenstveno veže na takvo mišljenje i odluku vještaka. Također, ukoliko se osoba proglasi poslovno nesposobnom, dodjeljuje joj se skrbnik, najčešče iz redova obitelji, uz nadzor centra za soc. skrb, koji onda može i raspolagati i upravljati imovinom takve osobe.

Sukladno odredbama obiteljskog zakona izvanbračna zajednica postoji ako se radi o životnoj zajednici neudane žene i neoženjenog muškarca, koja traje najmanje 3 god. ili krače ako je u njoj rođeno zajedničko dijete. Također, izvanbračna zajednica žene i muškarca koja ispunjava pretpostavke iz gornjeg čl. stvara imovinskopravne učinke na koje se na odgovarajući način primjenjuju odredbe OZ-a o imovinskim odnosima bračnih drugova. Bračna stečevina je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine. Bračni drugovi su u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj stečevini, ako nisu drukčije ugovorili. Imovina koju bračni drug ima u trenutku sklapanja braka, ostaje njegova vlastita imovina. Vlastita imovina je i imovina koju je bračni drug stekao tijekom bračne zajednice na pravnom temelju različitom od navedenoga u članku 248. ovoga Zakona (nasljeđivanje, darovanje i sl.). Znači iz gore navedeng proizlazi da stan koji ste vi i vaš nevjenčani suprug kupili predstavlja bračnu stečevinu, jedino ako ga niste stekli možda vi nasljeđivanjem ili isključivo od vašeg novca, tako da on najvjerojatnije ima pravo na polovicu stana, bez obzira što je stan na vama i što on nije prijavljen na tom stanu. Pretpostavljam da ste zajednički otplačivali kredit po kojem ste ga i kupili.

Javni bilježnik koji ovjerovljuje potpise na ispravama o prodaji ili drugom načinu otuđenja nekretnine obvezan je jedan primjerak isprave dostaviti ispostavi Porezne uprave na području koje se nalazi nekretnina u roku od 15 dana po isteku mjeseca u kojem je ovjerovljen potpis na ispravi, prema propisima o obveznom osobnom dostavljanju pismena. Prema tome, porezna uprava zna za ugovor o daruvanju između vas i vaše supruge. Moj savjet da odete u poreznu upravu i sredite to što prije, radi se samo o ispunjavanju dva papira i predočavanju potrebnih dokaza na osnovu kojih ce vam doći rjeenje da niste dužni platiti porez. Detaljnije u Zakonu o orezu na promet nekretnina

Prije svega, ukoliko se radi o darovanju nekretnina bez naknade između bračnih drugova, što je vas slučaj Zakon o porez na promet nekretnina u tom slučaju predviđa porezno oslobođenje, znači niste dužni platiti porez na promet nekretnina. Ali ono što ste bili dužni je to da je vaša supruga kao stjecatelj nekretnine koja ostvaruje pravo na osobođenje od plaćanja p. na promet nekretnina dužna na propisanom obrascu u roku od 30 dana od dana sklapanja pr. posla prijaviti nastanak porezne obveze. Nakon toga nadležna por. uprava donosi rješenje o oslobođenju od plaćanja poreza. Uz prijavu potrebno je predoćiti ugovor o darovanju kao i dokaz o traženom srodstvu.

Ne morate imati ugovor o najmu stana, odnosno nije potrebno prijavljivati najam....znači vi možete stanovati privremeno kod bilo koga, znači kod rođaka, djevojke...itd. ne mora biti nužno najmodavac...znači za prijavu boravišta potrebno je doći sa vlasnikom stana, vlasničkim listom ili posjedovnim listom i o. iskazniom, zatim će vlasnik na licu mjesta pred službenikom potpisti izjavu da Vam dopušta stanovati kod njega...ukoliko ne dođe vlasnik sa vama potrebno je pored gore navedenih dokumenata predati i pisanu izjavu vlasnika stana kod kojeg prijavljujete boravište da Vam isti to dopušta a za koju je vrlo bitno da je ovjerena (potpis) kod javnog bilježnika. Nakon toga, odmah dobivate potvrdu o prijavi boravišta koja vrijedi godinu dana od datuma izdavanja.

Ugovorom o doživotnom uzdržavanju obvezuje se jedna strana (davatelj uzdržavanja) da će drugu stranu ili trećega (primatelja uzdržavanja) uzdržavati do njegove smrti, a druga strana izjavljuje da mu daje svu ili dio svoje imovine, s time da je stjecanje stvari i prava odgođeno do trenutka smrti primatelja uzdržavanja. Kao prvo i osnovno, tvoj stric kao zaštićeni najmoprimac nije vlasnik predmetne nekretnine znači to nije njegova imovina, a i sama riječ ti govori da se radi o odnosu najma (doduše pod posebnim uvjetima i uz plaćanje zaštićene najamnine, za one koji su ranije bili nositelji stanarskog prava). Znači on nekretninu u kojoj živi samo koristi....ona znači nije njegova, bila bi njegova da ju je otkupio od vlasnika, odnosno najmodavaca. Tako da predmet ugovora o doživotnom uzdrž. nikako ne može biti taj stan, odnosno ne možeš ga ti dobit zato što si ga eventualno uzdržavao. Što se tiče prenošenja statusa zaštićenog najmopimca nakon smrti istoga, ono je moguće samo ako su u ugovoru o korištenju stana ili pak u ugovoru uo najmu stana,na temelju kojih je navedeni i stekao takav status navedeni i članovi obiteljskog domaćinstva koji također stanuju u tom stanu, odnosno imaju prebivalište, što ti svakako nisi.