Ukoliko govorimo o ugovoru o radu - maksimalno još 8 sati tjedno, a 180 sati godišnje (i trenutni poslodavac mora dati pisani pristanak na to).
Ostalo, kako nije podložno regulativi radnog prava, ispada da je svaki čovjek slobodan sam planirati, uz uvjet da mu to neće utjecati na obavljanje drugog posla (poslova).
Trudnice ne smiju raditi prekovremeno, i mogu raditi na poslovima koje imaju nejednaku raspodjelu, odnosno preraspodjelu radnog vremena samo uz svoje pisano dopuštenje. Što se tiče noćnog i smjenskog rada, što mislim da je ono što Vi pitate, samo maloljetnicima je zabranjeno raditi noćni rad, trudnice nisu od toga izuzete. To je, dakako, ako govorimo o odredbama Zakona o radu, a ne nekog drugog zakona ili pravilnika koji regulira radne odnose u toj posebnoj ustanovi.
Ali, moram se dopuniti: ako pribavite potvrdu od ginekologa da je to neophodno radi zdravlja trudnice i djeteta, tada temeljem čl. 20. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama niste dužni raditi noću.
1) Trudna radnica ili radnica koja je rodila ili radnica koja doji dijete, koja radi na poslovima koji su štetni po njezino zdravlje i/ili zdravlje djeteta koje doji, ostvaruje pravo na zaštitu od štetnosti utjecaja poslova radnoga mjesta na kojemu radi, sukladno propisima o radu i propisima o zaštiti na radu, od trenutka izvješćivanja poslodavca o svojem stanju trudnoće ili početku rada nakon korištenja rodiljnog ili roditeljskog dopusta i/ili o dojenju djeteta. (2) Trudna radnica dužna je u roku od 30 dana od dana obavijesti poslodavcu o svojem stanju trudnoće dostaviti poslodavcu potvrdu nadležnog liječnika specijalista ginekologa o svojoj trudnoći. (3) Zaposlena majka koja koristi pravo na rodiljni ili roditeljski dopust dužna je 30 dana prije početka rada dostaviti poslodavcu rodni list za dijete po čijem roĎenju ima status radnice koja je rodila, a ako doji dijete, u istom roku, dostaviti poslodavcu pisanu potvrdu liječnika specijalista pedijatra o dojenju djeteta. (4) Ako trudna radnica ili radnica koja je rodila ili radnica koja doji dijete radi na poslovima koji su štetni po njezino zdravlje ili zdravlje djeteta koje doji, ima pravo na dopust trudne radnice, dopust radnice koja je rodila ili dopust radnice koja doji dijete, uz naknadu plaće u visini prosječne plaće isplaćene u tri mjeseca koja prethode mjesecu u kojem stječe pravo na ovaj dopust, na teret poslodavca, pod uvjetima iz ovoga Zakona. (5) Trudna radnica ili radnica koja je rodila ili radnica koja doji dijete ima pravo dopust iz stavka 4. ovoga članka koristiti od prvoga sljedećeg dana nakon dana kad je prema propisima o radu i zaštiti na radu utvrĎeno da poslodavac nije osigurao rasporeĎivanje trudne radnice ili radnice koja je rodila ili radnice koja doji dijete na druge odgovarajuće poslove do dana stjecanja prava na rodiljni dopust ili do navršene godine dana djetetova života ili do dana s kojim je nadležno tijelo ili inspekcija utvrdila da je poslodavac mjerama zaštite na radu ili prilagodbom uvjeta rada otklonio štetne uvjete rada po njezino zdravlje, dojenje ili zdravlje djeteta koje doji ili ako je osigurao njezino rasporeĎivanje na druge odgovarajuće poslove. (6) Trudna radnica ili radnica koja je rodila ili radnica koja doji dijete nije obvezna raditi noću tijekom trudnoće, u razdoblju do godine dana života djeteta odnosno u razdoblju dok doji dijete, pod uvjetom da predoči potvrdu nadležnog liječnika specijalista ginekologa o svojoj trudnoći ili potvrdu liječnika specijalista pedijatra o dojenju djeteta ili potvrdu liječnika specijalista medicine rada, kojom se potvrĎuje da je to neophodno za sigurnost i zdravlje trudne radnica ili radnice koja je rodila ili radnice koja doji dijete, odnosno za sigurnost i zdravlje djeteta.
Razlika između ugovora o radu i o djelu se procjenjuje od slučaja do slučaja. No, postoje neke smjernice koje upućuju o kojoj vrsti ugovora se radi.
Inače, smatrat će se da je sklopljen ugovor o radu, a ne o djelu, ako su kumulativno ispunjeni sljedeći uvjeti:
1. predmet sklopljenog ugovora je kontinuirano obavljanje posla
2. riječ je o poslu za koji je trebalo sklopiti ugovor o radu zbog naravi ugovorenog posla s obzirom na a) narav rada b) vrstu rada i c) ovlasti poslodavca iz ugovora.
Konkretnije, proučavaju se okolnosti kao što su npr. radite li u prostoru poslodavca, koristite li njegove resurse ili koristite vlastite resurse, da li imate slobodu prilikom izvršavanja posla ili morate raditi po uputi poslodavca, postoji li to mjesto u sistematizaciji posla, kako je napisan sam ugovor, izvršavate li taj posao kontinuirano (svakodnevno) ili samo povremeno, primate li regres, božićnicu i ostala materijalna/nematerijalna prava, dnevnice, je li vam se doprinosi plaćaju po stopama za ugovor o radu ili ugovor o djelu itd.
E sad, ako su ispunjeni navedeni uvjeti iz odredbe čl. 10. ZR-a, smatrat će se da nije sklopljen ugovor o djelu nego ugovor o radu te će se na sva prava i obveze iz ugovora retroaktivno (od trenutka sklapanja ugovora) primijeniti odredbe ZR-a.
Posredno, ako ste radili u takvom odnosu više od 3 godine onda bi se to smatralo ugovorom na neodređeno vrijeme (pretpostavljam da ste na to mislili kada ste spomenuli 3 godine). No, čak i da je takav ugovor sklopljen na godinu dana, a nastavili ste raditi kod poslodavca istekom ugovora onda bi se isto smatrao ugovorom na neodređeno jer ZR (čl. 12. st. 7.) koristi terminologiju „ako radnik nastavi raditi kod poslodavca i nakon isteka vremena za koje je ugovor sklopljen…“
Ovako kako ste opisali svoje okolnosti rekao bih da se radi o ugovoru o radu, a ne ugovoru o djelu.
