Jump to content

ninanana

Korisnik
  • Broj objava

    270
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

Objave koje je ninanana objavio

  1. Kratko pitanje, budući da nigdje ni iz Zakona ni iz Pravilnika napravljenih temeljem Zakona ne mogu pronaći odgovor.

     

    Dakle: srčani udar - hitna ugradnja stenta u KB Dubrava. Pacijent bez dopunskog. Na pitanje koliko može biti maksimalni broj dana ostanka u bolnici kao i troškovi liječenja slijedi odgovor - cca 10 dana, maksimum 2000 kuna.

    Treći dan pacijent se prebacuje u svoju županijsku bolnicu bez da je upozoren da se (bukvalno gledajući na to) tamo tretira kao nova osoba s novom bolešću.

    KB Dubrava ispostavlja svoj račun na 2000 kuna, a naknadno još i županijska bolnica 1500 kuna.

     

    Je li to u skladu sa Zakonima?

     

    Napomena: županijska sklapa ugovor s pacijentom o izvansudskoj nagodbi u čijem zadnjem članku piše da se oni odriču utjerivanja duga sudskim putem.

     

    Tko je lud a tko zbunjen u ovoj priči?

     

    Hvala na odgovoru.

     

    Lp

  2. Iz iskustva - trgovinu zatvarate, rješite se robe ako možete (dajte popust pa je prodajte nekome). Možete se odjaviti i ne morate zatvoriti d.O.o.

    Nakon odjave svakako otiđite do Zavoda za zapošljavanje jer mislim da ostvarujete pravo na naknadu.

     

    :mase1:

  3. Malo komplicirano, al' probajte mi posložiti mozaik. Blokirah.

    Daklem:

     

    1. osoba u radnom odnosu registrira obrt na svoje ime i zapošljava na minimalac drugu osobu. Kao prvo, je li to u skladu sa Zakonima?

    2. Nadalje, tretiraju li se ti minimalci (možda čak i na samo 4 sata) kao trošak obrta i prebijaju li se s prihodima?

    Još imam :)

    3. Radi li se i u tom slučaju prijava za 28.02. za nosioca obrtaili pak je potrebno raditi tromjesečna ili mjesečna izvješća? Za plaće zaposlenog znam da se mjesečno radi obračun, RSm, ID itd...

    4. Radilo bi se web-dizajn i to većim dijelom za inozemstvo - kako tu postupati s fakturama?

    5. Kako tretirati knjigovodstveno prijenos sa PayPala ili Moneybookersa na poslovni račun?

     

    Ok, zaustavljam se, možda je već na pitanje broj jedan odgovor negativan a ja se raspisala ko mutava

    :-o

     

    Hvala unaprijed na odgovorima.

  4. Morate obavjestiti poslodavca jer Zakon o radu kaže:

     

    XII. ZABRANA NATJECANJA RADNIKA S POSLODAVCEM

     

    Zakonska zabrana natjecanja

     

    Članak 93.

     

    (1) Radnik ne smije bez odobrenja poslodavca, za svoj ili tuđi račun, sklapati poslove iz djelatnosti koju obavlja poslodavac (zakonska zabrana natjecanja).

     

    (2) Ako radnik postupi protivno zabrani iz stavka 1. ovoga članka, poslodavac može od radnika tražiti naknadu pretrpljene štete ili može tražiti da se sklopljeni posao smatra sklopljenim za njegov račun, odnosno da mu radnik preda zaradu ostvarenu iz takvoga posla ili da na njega prenese potraživanje zarade iz takvoga posla.

     

    (3) Pravo poslodavca iz stavka 2. ovoga članka prestaje u roku tri mjeseca od dana kada je poslodavac saznao za sklapanje posla, odnosno pet godina od dana sklapanja posla.

     

    (4) Ako je u vrijeme zasnivanja radnog odnosa poslodavac znao da se radnik bavi obavljanjem određenih poslova, a nije od njega zahtijevao da se prestane time baviti, smatra se da je radniku dao odobrenje za bavljenje takvim poslovima.

     

    (5) Poslodavac može odobrenje iz stavka 1., odnosno stavka 4. ovoga članka opozvati, poštujući pri tome propisani ili ugovoreni rok za otkaz ugovora o radu.

     

     

    Ugovorna zabrana natjecanja

     

    Članak 94.

     

    (1) Poslodavac i radnik mogu ugovoriti da se određeno vrijeme nakon prestanka ugovora o radu, radnik ne smije zaposliti kod druge osobe koja je u tržišnom natjecanju s poslodavcem te da ne smije za svoj račun ili za račun treće osobe sklapati poslove kojima se natječe s poslodavcem (ugovorna zabrana natjecanja).

     

    (2) Ugovor iz stavka 1. ovoga članka ne smije se zaključiti za razdoblje duže od dvije godine od dana prestanka radnog odnosa.

     

    (3) Ugovor iz stavka 1. ovoga članka može biti sastavni dio ugovora o radu.

     

    (4) Ugovor iz stavka 1. ovoga članka mora se sklopiti u pisanom obliku.

     

    (5) Ugovor iz stavka 1. ovoga članka ne obvezuje radnika ako njegov cilj nije zaštita opravdanih poslovnih interesa poslodavca ili ako se njime s obzirom na područje, vrijeme i cilj zabrane, a u odnosu na opravdane poslovne interese poslodavca, nerazmjerno ograničava rad i napredovanje radnika.

     

    Da Vam sad ne kopipejstam cijeli Zakon o radu, pročitajte sami nastavak...

     

    :mase1:

  5. Ukratko: faktura (riječ je o milijunskom iznosu) je napravljena i proknjižena prošle godine i naravno, stvorila negativno stanje na kraju poslovne godine.

    U međuvremenu, ove godine, dobavljač pristaje na obročnu (kreditnu) otplatu.

    Postoji li način da se taj međusobni ugovor o obročnoj otplati proknjiži kao nova faktura, odnosno temeljnicom, te se ona faktura iz prošle godine stornira na osnovu ovog novog obročnog ugovora.

    Kako (ako je to moguće) tehnički izvesti - mislim na prošlu godinu?

    Ovim činom znatno bi se smanjio manjak poslovanja. Postoji li pravna i zakonska osnova za to? I što s prenesenim stanjem iz prošle godine?

     

    Hvala.

     

    Napomena: nema poreza, riječ je o proračunskom računovodstvu.

  6. ninanana je napisao:

    dioničar je napisao:

    Ne odgovarate radi ne postupanja.

     

    Bog Vas blagoslovio :smijeh:

     

    Upravo čitam Zakon o dopunama Stečajnog zakona - članak 335.h i to je točno to što piše meni na pozivu Trgovačkog suda. Znači, najbolje je da ništa ne poduzimam?

    Brine me da ne zakompliciram cijelu stvar zbog nekoliko tisuća kuna duga, a koje nikada nećemo moći naplatiti jer su i te tvrtke blokirane kao i naša.

    Što se pak imovine tiče, osim tih par dugova, nemamo ništa - kompjutor i popratne stvari (printer i sotware).

     

    NAPOMENA - imovina je bez vrijednosti, datira iz 2006.-2008.

  7. dioničar je napisao:

    Ne odgovarate radi ne postupanja.

     

    Bog Vas blagoslovio :smijeh:

     

    Upravo čitam Zakon o dopunama Stečajnog zakona - članak 335.h i to je točno to što piše meni na pozivu Trgovačkog suda. Znači, najbolje je da ništa ne poduzimam?

    Brine me da ne zakompliciram cijelu stvar zbog nekoliko tisuća kuna duga, a koje nikada nećemo moći naplatiti jer su i te tvrtke blokirane kao i naša.

    Što se pak imovine tiče, osim tih par dugova, nemamo ništa - kompjutor i popratne stvari (printer i sotware).

  8. Unaprijed zahvaljujem na odgovorima.

    Situacija sljedeća: pokrenut skraćeni stečajni postupak od strane Porezne uprave (uz pojašnjenje da su za isti ispunjeni svi uvjeti).

    Pitanje: da li dostavljati Prokazni popis imovine Trgovačkom sudu ili ne, budući na pojašnjenju direktoru piše - ukoliko u roku 15 dana ne podnese Prokazni popis, smatrat će se da tvrtka nema sredstava itd te će istovremeno otvoriti i zatvoriti stečajni postupak.... ili pak ukoliko ga donese iz istog će se utvrđivati ima li tvrtka sredstava za namirenje postupka itd.

     

    Što učiniti?

    Jako je hitno jer dani idu.

     

    P.S. Jedva čekamo da se riješimo tog d.O.o.-a, dakle u interesu nam je da se donese rješenje o zatvaranju stečaja.

  9. Potpisujem što Vam savjetuju, ja sam se inatila T-mobile pa sad imam ovrhu na svim računima, za iznos od cca 2300 kuna a početni je bio 1.300. Platite, ne možete si ama baš ništa - nažalost.

    I kod mene je slučaj da je u igri jedan račun za koji nisam imala sredstava platiti, nakon toga je uslijedilo iskopčanje, pa su mi zviznuli sve pretplate koje nikad niti nisam mogla koristi jer sam bila iskopčana, potom troškovi odvjetnika i sad još deeeeeeebele kamate... :misli:

  10. Isplata bolovanja od strane poslodavca ne može biti manja od 70% Vašeg prosjeka plaća unazad tri mjeseca prije odlaska na bolovanje. Dakle, ako nekim Pravilnikom tvrtke imate definirano da iznosi više, onda ćete dobiti više. Manje od 70% ne može. Za 42 dana.

     

    Pravo na putne troškove, naravno, ne ostvarujete.

     

    Od 43. dana, naknadu za bolovanje isplaćuje također poslodavac koji nakon isplate Vama, temeljem iste traži refundaciju tih sredstava od HZZO-a.

    6 mjeseci od 43. dana plaća je 70%, a nakon toga 80%.

     

    Ako ciljate na mobing i ako je to razlog odlaska na bolovanje i očekujete 100% isplatu (povreda na radu) ne računajte s tim, jer to mora biti utvrđeno od strane lječničkog povjerenstva. Ukoliko to ostvarite, svaka čast.

     

    U svakom slučaju, želim Vam što brži oporavak, što god da je u pitanju.

     

    Lp

  11. Prema članku 91. Ovršnog zakona od ovrhe su izuzeti: primanja po osnovi zakonskoga uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, primanja po osnovi naknade zbog tjelesnoga oštećenja prema propisima o invalidskom osiguranju, primanja po osnovi socijalne skrbi, primanja po osnovi privremene nezaposlenosti, primanja po osnovi dječjega doplatka, primanja po osnovi stipendije i pomoći učenicima i studentima, naknada za rad osuđenika, osim za tražbine po osnovi zakonskoga uzdržavanja te za tražbine naknade štete prouzročene kaznenim djelom osuđenika, primanja po osnovi odličja i priznanja.

     

    Dakle, primanja po osnovi privremene nezaposlenosti spadaju u kategoriju izuzetih slučajeva od ovrhe. No, bez obzira na to, što prije se javite u najbližu poslovnicu Fine i tražite otvaranje Posebnog računa na koji će Vam se isplaćivati naknada jer banke skidaju do lipe s računa po nalogu Fine. Svakako to učinite.

     

    Lp

  12. Za prvi dio pitanja nisam sigurna, mislim da može Kolektivnim ugovorom (koji ima pravo izmjeniti) definirati postotke, al ne uzimajte me 100% za riječ.

     

    Ovo za godišnji definirano Vam je Zakonom o radu:

     

    Članak 64.

     

    (1) Raspored korištenja godišnjeg odmora utvrđuje poslodavac u skladu s kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu i ovim Zakonom, a najkasnije do 30. lipnja tekuće godine, te o rasporedu obavještava radnike.

     

    (2) Radniku koji radi u nepunom radnom vremenu kod dva ili kod više poslodavaca, a poslodavci ne postignu sporazum o istodobnom korištenju godišnjeg odmora iz članka 55. ovoga Zakona, poslodavci su dužni omogućiti korištenje godišnjeg odmora prema njegovom zahtjevu.

     

    (3) Pri utvrđivanju rasporeda korištenja godišnjeg odmora moraju se uzeti u obzir potrebe organizacije rada te mogućnosti za odmor raspoložive radnicima.

     

    (4) Radnika se mora najmanje petnaest dana prije korištenja godišnjeg odmora obavijestiti o trajanju godišnjeg odmora i razdoblju njegovog korištenja.

     

    (5) Jedan dan godišnjeg odmora radnik ima pravo koristiti kada on to želi, uz obvezu da o tome obavijesti poslodavca najmanje tri dana prije njegovog korištenja, ako kolektivnim ugovorom nije određen drukčiji rok.

     

    Lp

×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija