dioničar

1. Prvenstveno prijavom tražbine u stečajnom postupku, a onda tužbom ukoliko se ospori, a radi se o razlici između iznosa kojeg bi radnik dobio za puni otkazni rok i onog što je dobio za otkazni rok prema SZ.

2. Tu si postavite protupitanje, što da je poslodavac-stečajni dužnik jednostavno brisan iz sudskog registra?

3. Tri minimalca idu preko Agencije za osiguranje potraživanja radnika...., a ostatak ide kroz stečajni postupak...malo mi je kasno da ulazim u detalje.

Pero Perić

Zagrebačka 10

Zagreb

stečajnom upravitelju

tomu tomiću

prijava tražbine

- dana tog i tog objavljen je u NN oglas o otvaranju stečaja..

- vjerovnik je sa stečajnim dužnikom bio u poslovnom/radnom odnosu...

- stečajni dužnik je temeljem presude te i te dužan...

- predlažemo da se tražbina prizna i svrsta u red...

prilozi: ugovori, presuda i dr.

itd...

Iz napisanoga je jasno da se radi o poslovnoj jedinici. a ne o podružnici i ne vidim razloga da se isto prijavljuje, pogotovo ne u sudski registar.

Prije bih rekao da poslovnu jedinicu trebate prijaviti jedino u uredu za gospodarstvo u županiji radi prijave naziva.

Nema.

Poštovani,

kako opomena ne predstavlja redovno sredstvo pravne zaštite, to istu niste dužni plaćati...međutim, ako ZOO istu ne propisuje onda po načelu slobode ugovaranja opomenu ipak možete ugovoriti svojim potpisom na ugovor o leasingu (a koji se opet poziva na opće uvjete poslovanja).

Dakle ako ugovorom ili općim uvjetima opomena nije propisana istu niste dužni platiti, a ako da, možete ju evenualno osporavati ukoliko temeljem propsia o nepoštenoj poslovnoj praksi osporite postojanje ili visinu opomene iz ugovora o leasingu,

nadam se da će biti još komentara, po mogućnosti sa primjerima iz sudske prakse.

Evo par brzih:

- uvjek treba biti ljubazan i strpljiv sa strankama

- vraćati neodgovorene pozive

- stupiti u kontak sa što više ljudi

...što se struke tiče učiti i dalje, postavljati pitanja ali ne previše jer nitko ne djeli znanje, a kad u sudnici ne budete znali što reći tražite dodatni rok za očitovanje i najvažnije uvjek dva puta pročitajte sve što napišete.

Poštovani,

iako ste izostavili jednu riječ u pitanju jasno je na šta se ono odnosi, dakle: niti dužnik niti stečajni upravitelj ne pozivaju vjerovnike, već oni sami moraju zahtjevati svoja prava.

Ukratko,

nakon proteka roka za dostavu podataka idu prekršajne prijave svima koji nisu dostavili podatke, tako su mi rekli na trgovačkom sudu.

Sama svrha izmjene Zakona o sudskom registru mi nije jasna, ali rekao bi da se radi o postupanju prema propisima o sprečavanju pranja novca, kako bi radi realizacije kredita i sl. kod banaka istima mogla dostaviti potrvrda o članovima društva, koju za sada sudski registar ne izdaje.

Poštovani,

prema primjeru kojeg ste naveli radnici bi trebali dobiti naknadu samo za mjesec Kolovoz, jer se radi o naknadi plaće za ostvareni rad, dakle za onaj rad za kojeg bi ste da nije bilo stečaja dobili plaću.

Nakon prestanka radnog odnosa možete dobiti samo naknadu štete, a ne plaću, to je zakon.

Ako je ovaj primjer preslika slučaja pred Upravnim sudom (pretpostavljam da je tome prethodila žalba Ministarstvu gospodarstva i rada) tada bih rekao da će sud potvrditi ranija rješenja.

Napominjem kako neovisno o Zakonu o osiguranju potraživanja...svoja prava možete ostvariti i u stečajnom postupku sukladno Stečajnom zakonu.

Koliko znam ne, provjerite svakako u Županijskom uredu za gospodarstvo koje uvjete morate imati da bi ste dobili obrtnicu.

Sjedište možete imati i doma, ali mora biti propisno uređeno bez obzira gdje obavljate djelatnost.

Ali pitanje je, po kojoj osnovi možete raditi kao maser?

Preporučam da se javite sanitarnoj inspekciji koja bi trebala izaći na teren i ovisno o situaciji izreći inspekcijske mjere, također možete i na sud radi eventualne odštete, ali dakako da bi to bilo lakše uz zapisnik ovlaštenog inspektora.

Zakon propisuje (malo bolje proučiti) najvišu dopuštenu razinu buke, od koje se može odstupiti temeljem odluke tijela lokalne samouprave, pa je važno utvrditi da li se prilikom stvaranja buke ova ograničenja poštuju ili ne.

santolina je napisao:

da li je po zakonu uzeti otpremninu 200000 kn u jednoj drzavnoj firmi kao vid trajnog zbrinjavanja te se nedugo nakon toga zaposliti ponovo u drugoj drzavnoj firmi?

Ovo je u skladu sa zakonom o radu, međutim dalo bi se istražiti ima li kaznene odgovornosti

imam potpitanje? Kako netko može dobiti otpremninu 200 000 kn, a ZOR reče da je najveća otpremnina 6 prosječnih plaća?

...za svaku godinu rada navršenu kod poslodavca, dakle ovo je u skladu sa zakonom.

Dakako da može, međutim više iz razloga da se pokažu nego da bi se uistinu i naplatili, zastaru zaboravite.

Nema smisla detaljno pisati o ovome, pogotovo ako imate odvjetnika i s istim se možete konzultirati.

Ali bih rekao da se treba koncentrirati na povrat ulaganja (dokazati postojanje ugovora o zajmu, odnosno ugovora o zakupu za opremu), a ne stjecanje udjela jer je po mome to neutemeljeno, a i da je onda osim prava stječete i obveze.

Zakon o arbitraži...?

Nema neke konkretne razlike, jer sa zadužnicom vjerovnik može sjesti na plaću kao i na račun, na račun se također može sjesti i javnobilježničkom ovrhom, ako se raspolaže sa podacima o računu.

U Vašem slučaju banka koja je dobila rješenje je obavjestila sve druge banke tako da imate blokadu i na tim računima.

Da ne znaju o čemu se radi to je istina, jer blokada ide preko sjedišta banke, pa ovi u poslovnici o tome ne znaju puno.

Svakako tražite od banke uvid o čemu se radi, barem o broju predmeta, jer čak i da se radi o novijoj ovrsi (ne preko 1/3 plaće), dosta banaka svejedno odmah skida sav novac).

Očigledno je kako u društvenom ugovoru nemate odredbe koje uređuju ovu situaciju, stoga skrećem pozornost na ZTD:

Istupanje i isključenje člana iz društva

Članak 420.

(1) Društvenim ugovorom može se odrediti da član može istupiti iz društva i da ga društvo može isključiti. Tada se moraju odrediti i uvjeti, postupak i posljedice istupanja ili isključenja člana iz društva.

(2) Bez obzira na odredbe prethodnoga stavka ovoga članka član društva može tužbom kod suda zahtijevati istupanje iz društva ako za to postoje opravdani razlozi. Opravdani razlozi za istupanje iz društva postoje naročito ako mu ostali članovi društva ili neki od organa društva prouzroče štetu, ako je spriječen u ostvarenju svojih prava u društvu ili mu neki organ društva nameće nesrazmjerne obveze. U tužbi se mora navesti i iznos naknade za poslovni udio te odrediti primjereni rok za njeno plaćanje članu koji istupa iz društva. Usvoji li tužbeni zahtjev, sud mora odrediti iznos naknade tržišne vrijednosti tužiteljeva poslovnog udjela i naložiti da mu je društvo isplati u roku određenom u presudi. Pri određivanju spomenutog roka sud će voditi brigu o stanju društva i njegovim poslovnim potrebama.

(3) Bez obzira na odredbe stavka 1. ovoga članka društvo može tužbom podignutom protiv svog člana zahtijevati da ga sud isključi iz društva ako za to postoji važan razlog. Važan razlog za isključenje člana iz društva je njegovo ponašanje kojim se onemogućuje ili znatno otežava postizanje cilja društva pa se zbog toga njegov ostanak u društvu čini za društvo nepodnošlji-vim. Tužbu mogu podići i svi ostali članovi društva. U njoj se mora navesti i iznos naknade te primjereni rok za plaćanje naknade isključenom članu društva. Sud izriče isključenje člana iz društva pod odgodnim uvjetom da mu društvo isplati u presudi određenu naknadu tržišne vrijednosti poslovnog udjela u roku kojeg odredi u presudi. Pri određivanju spomenutog roka sud će uzeti u obzir stanje društva i njegove poslovne potrebe.

(4) Član društva ne može se unaprijed odreći prava iz stavka 2. ni društvo prava iz stavka 3. ovoga članka.

Učinak istupanja ili isključenja člana iz društva

Članak 421.

(1) Istupanjem i isključenjem člana prestaje njegovo članstvo u društvu i sva prava koja iz toga proizlaze.

(2) Član koji istupi iz društva i član koji je iz društva isključen imaju pravo da im se nadoknadi tržišna vrijednost njihova poslovnoga udjela kakva je bila u vrijeme istupanja odnosno isključenja. Ako je ulog člana u društvo bio u stvarima ili u pravima, on ima pravo da mu se uloženo vrati, ali ne prije nego što prođu tri mjeseca od istupanja, odnosno od isključenja iz društva. Kod toga ne može tražiti naknadu štete za slučajno uništenje, oštećenje ili smanjenje vrijednosti onoga što je uložio te ako je do toga došlo redovnom upotrebom. Ako društvo od člana traži nadoknadu pričinjene štete ili član treba da ispuni neke druge obveze prema društvu, vrijednost temeljnoga uloga neće mu se nadoknaditi dok ne podmiri štetu niti ispuni te obveze.

(3) Članstvo u društvu člana koji je istupio iz društva i člana koji je iz njega isključen prestaje kada im se isplati naknada iz stavka 2. ovoga članka.

Da li sa svojih 50% udjela imate pravo pokrenuti likvidaciju to zaista morate znati sami.

Čl. 298 ZOR-a: "Do stupanja na snagu propisa iz stavka 2 ovoga članka, primjenjivat će se":...stariji propisi, a među njima i dakako pravilnik o objavi iz 1996., prema tome rok koji se navodi u zakonu nema značenja.

Najbolje bi bilo da se na sudu u pisarnici raspitate o ovome predmetu, gdje je zapelo, da li je postupak obustavljen i sl.

Što se vozila tiče, vlasnik je ostao isti (jer bi o suprotnome već znali),a to što nitko nije fizički preuzeo vozilo ne znači da nije zapljenjeno i da ne stoji zabrana raspolaganja.

mare1986 je napisao:

Jedni tvrde da treba ovjeriti, a drugi da ne treba.. A ako ćemo baš čitat tekst onako kako je napisan, tada svi vidimo da je jasno da se izraz ovjerena kopija nigdje ne spominje, i zato im neću poslat ovjerene dokumente, a ako me unatoč uspješnosti prilikom studiranja ne pozovu na testiranje, napravit ću bunu jer mi je dosta natječaja namještenih za nečije kćeri i sinove. Ja nemam 250 kn za ovjere, a iz principa ih ni nedam, čak i da imam.

Upravo tako, tekst natječaja je jasan, npr. ja sam prije 2 god slao na natječaj obične preslike bez ovjere i sve je prošlo ok, a što se diplome tiče istu možete koprati i ovjeriti na fakultetu (ustanovi koja je istu i izdala).

Javni bilježnik će ovjeriti sve ako baš zahtjevate, a na štambilju malim slovima piše "ne odgovara za sadržaj isprave".

Da.

Mogli su Vam uzeti i više, ali se očigledno drže dogovora kojeg ste ranije naveli.

Članak 7.

(1) Na slobodno vježbeničko mjesto primit će se oni kandidati koji u postupku odabira ostvare ukupno najveći broj bodova.

(2) Ukupan broj bodova određuje se na osnovi rezultata ocjena završenog sveučilišnog diplomskog studija prava i na temelju ostalih postignuća na diplomskom i poslijediplomskom studiju prava, kao i na osnovi pisane provjere znanja te provedenog strukturiranog razgovora.

(3) Broj bodova ostvaren na temelju završenog sveučilišnog diplomskog studija prava te ostalih dostignuća na diplomskom i poslijediplomskom studiju prava može iznositi najviše 50% bodova. Broj bodova ostvaren na temelju pisane provjere znanja iznosi najviše 40%, dok se na temelju rezultata provedenog strukturiranog razgovora može ostvariti najviše 10% bodova.

(4) Ako ima više kandidata s istim ukupnim brojem bodova nego što ima slobodnih vježbeničkih mjesta, odabiru se oni kandidati koji su ostvarili veći broj bodova na temelju pisane provjere znanja. U slučaju jednakog broja bodova prednost će imati kandidat podzastupljenog spola u pravosudnom tijelu za koje se vrši izbor.

(5) Ministar nadležan za poslove pravosuđa odredit će pravilnikom način utvrđivanja broja bodova iz stavka 2. ovog članka, sadržaj pisane provjere znanja i strukturiranog razgovora

Molim bez dupliranja tema.

Odgovor imate u ranijem postu.