dioničar

A tko će vraćati kredit?

Dakle i čl. 143. ostaje na snazi, a što se ovakvog stupanja na snagu tiče to je klasika...

Upravo mi je postalo jasno da postoji i treća mogućnost, a ta je da je ("stručnim") autorima zakona stalo do toga da mogu održavati predavanja na sve strane jer do njihovih obrazloženja nikome nije jasno što uopće vrijedi.

Nažalost niste jedina koja tako misli, legislativa je postala pravi biznis.

Moguće je, ali ne preko FINE i ne na temelju Ovršnog zakona, domaće odluke se priznaju i izvršavaju temeljem propisa Međunarodnog privatnog prava (nije baš jednostavno za objasniti) sve dok ne uđemo u EU i taj se postupak ne ubrza.

Kolko vidim ovrha na štedne uloge se primjenjuje od 01.01.2012.

Što se dionica tiče i stari zakon je omogućavao ovrhu na dionicama, SKD sudjeluje u provođenju ovrhe i ništa više.

Glede drugog pitanje, FINA i banka samo sudjeluju u provođenju ovrhe, a za istu je u ovom slučaju nadležna Porezna uprava.

Da ne ulazim puno u materiju... rok od 8 dana služi kako bi se ozljeda što prije obradila, otvorilo bolovanje, i dr.

Zakonom je kašnjenje u prijavi kvalificirano kao prekršaj i određena je novčana kazna za poslodavca.

Zastarni rok kojeg ste naveli (ne radi se o čl. 11.) je rok nakon kojega se gubi pravo zahtjeva za novčanim naknadama prema Zavodu, dok i dalje postoji pravo odštetnog zahtjeva prema poslodavcu.

Centrali naravno, u poslovnicama samo vrše "egzekuciju."

Niste rekli da li Vam je račun samo u blokadi ili su skinuta i novčana sredstva, jer Vam račun može biti blokiran a da se novac ne dira, dok se ovrha ne opozove.

Možete otići u banku ali ne bih rekao da su tako susretljivi.

Probajte svakako, ali skidanje blokade i ovrhe tražite pismenim putem pozivajući se na ugovor i čl. 149. Ovršnog zakona (»Narodne novine«, br. 57/96., 29/99., 42/00., 173/03., 194/03., 151/04., 88/05., 121/05. i 67/08.) jer čl. 91. novog Ovršnog zakona stupa na snagu 01.01.2011.

Naravno, novac možete tražiti nazdad.

Odgovori su Vam već ponuđeni, dakle prvi račun je u zastari (ostali nisu), na koju se možete pozvati i osporavati visinu duga.

evo par riječi...

1) mislim da zz kamte teku od od dospijeća tražbine, jednako za stečajne i razlučne vjerovnike, a od otvranja stečaja, SZ čl. 72. samo uređuje redoslijed namirenja kamata koje teku nakon otvaranja, članak 168. odnosi se samo na razlučne vjerovnike i uređuje tijek zz kamate u posebnim slučajevima.

2) iako nigdje ovo pitanje nije konkretno uređeno malo je vjerojatno da rok bude kraći s obzirom na interese vjerovnika

3) stečajni sudac jasno

Poštovani,

kako ste Vi (obrt) i d.. zasebnog subjektiviteta ugovore sa dobavljačima prenosite na d.. prema pravilima ZOO-a o prijenosu ugovora, na koje druga strana mora dati pristanak, u protivnom bi na štetu druge ugovorne strane (dobavljači i dr.) nastala pravna praznina.

Koliko vidim niste osporavali osnovanost duga a time i ovrhe, već tražili odgodu itd., svakako nastavite sa plaćanjem koliko možete, jer iako ste ovime dobili na vremenu zatezne kamate i dalje teku, a postoji mogućnost da si na ovrhu "nadodate" troškove parnice.

Poštovani,

Vašim prigovorom (žalbom) pokrenuli ste parnični postupak i sada se isti vodi pred Općinskim sudom, gdje se čeka datum za prvo ročište, kada će se raspravljati o prigovoru.

Javite se Javnom bilježniku ili direktno na sud i tražite uvid u predmet.

Poštovani,

od ponuđenih rješenja kao naprimjerenije (a rekao bih i jedino rješenje) mi se čini ono pod br. 4.

Volontiranje je stupanjem novoga ZOR-a bačeno u domenu Zakona o volonterstvu tj. domenu rada za opće dobro, a sa druge strane nemate uvjeta niti realne potrebe za stručnim osposobljavanjem za rad, a time niti za mjere HZZ-a.

Ukoliko uložite žalbu navodeći ove razloge dobit će te za platiti ovrhu + koju tisuću kn za odvjetničke troškove i ništa više.

Što se imovine tiče, plaća Vam je evidentno zauzeta, međutim hipoteka nije prepreka za ovrhu, a tu je i ovrha na pokretnoj imovini.

Novi Ovršni zakon nije stupio na snagu, nije objavljen, nije čak niti donešen (koliko znam nalazi se u 3. čitanju), a članak 148. (sada 91.) nije izmjenjen što se naknade i dječjeg doplatka tiče...dakle za sada nema straha.

Imate p.m.

Ne možete glavom kroz zid zar ne?

Napravite presliku zadužnice za svaki slučaj, sa jednom probajte sa nekretninom (da drugi ste po redu), a drugom na što drugo ako se pojavi u međuvremenu, što se iznosa duga tiće glavnica se otplaćuje zadnja...

Nema ničeg nelegalnog ovdje, na odgodu plaćanja možete pristati uz traženje garancija, a tada će te vidjeti pravu namjeru druge strane.

Čestitam svima koji su prošli na natječaju, više sreće ostalima i nadam se da interes za Legalis neće stati na ovoj temi.

Cigo gdje tu vidite diskriminaciju?

Uglavnom, ja ne bih napravio ništa posebno osim eventualno kaznene prijave i tu i tamo izjave u novine.

Evo za početak http://www.porezna-uprava.hr/contentData/PDF%20Datoteke/Bro%C5%A1ure/PrirucnikTrgovina.pdf

... u svakom slučaju bolje da proučite sve prije otvaranja, nego da se učite tokom poslovanja.

Poštovani,

trebalo bi na sudu napraviti uvid u prvu ovrhu kako bi se provjerilo na koji način je izvršena dostava odnosno kako je ovrha postala pravomoćna.

To što je prvo rješenje išlo na obrt, a sada na Vas to nije bitno, odgovor na isto možete naći u Zakonu o obrtu koji daje definiciju obrta.

Vidim da Vas se više uključilo, uglavnom dvije su opcije, ako postoji više od jedne ovrhe (jedna na plaći druga na računu), uvijek postoji mogućnost odgode nove, ali isto se traži u rokovima koji su navedeni u rješenju o ovrsi.

Ako se ovrhom odmah ide na račun i isti se blokira, ne mora značiti da ovršenik ne može do novaca jer jedno je blokada a drugo sama ustega sredstava. Od banke se može tražiti da oslobodi primanja preko 1/3 ili 1/2, ako ne upali račun se može djelomično odblokirati privremenom mjerom iza koje ide tužba. Temelj za ovo se može naći u Ovršnom zakonu i praksi Ustavnog suda RH.

Poštovani,

kada Vam je blokiran račun i da li ste primili rješenja o ovrsi?

U pitanju ste se osvrnuli na odgovornost prema trećima, međutim važno je reći kako zapravo odgovarate "vlasniku" jer Vas isti može tužiti radi dovođenja firme u ili pred stečaj.

Uprava vodi poslove društva i nije dužna slušati vlasnikove naloge pismene ili usmene, jer su isti ništetni (iako je u praksi to druga priča).

Trgovačko društvo može prestati na sasvim legalan način bez da se time usput oštete radnici, vjerovnici i država.