jurifex

Poštovane kolegice i kolege, pridružujem se molbi za slanje skripti za javnobilježnički ispit (pismeni i usmeni dio ispita). Materijale molim poslati na: bowr85@yahoo.com Zahvaljujem se na kolegijalnosti!

Molio bih odgovor ili komentar na slijedeće pitanje: s obzirom da je po novom sustavu ulaska u sudstvo/državno odvjetništvo na pravosudnom ispitu nužno ostvariti minimalno 70 bodova, zna li netko postoji li mogućnost da, nakon što ispitna komisija priopći kandidatu da je ispit položio ali sa manjim brojem bodova od 70, kandidat kaže da ne želi prihvatiti taj rezultat, te da želi da mu se piše pad i da želi ponovo ispočetka polagati ispit? Dali je to moguće, s obzirom da je rezultat niži od 70 bodova svojevrsna Pirova pobjeda koja te jednom za svagda obilježava i onemogućuje rad u pravosuđu. Dali zna netko dali se to dogodilo u praksi i jeli netko razmišljao o tome?

Kao što sam i napisao ranije u poruci, bitno je da ste podigli žalbu, ona je odbijena, te nakon što ste primili pravomoćnu odluku, možete podići ustavnu tužbu u roku 30 dana od primitka iste. Dakle, niste dužni podnositi nikakve izvanredne pravne lijekove da biste imali pravo na ustavnu tužbu, a čak da i podignete koji, on ne bi spriječio istek roka od 30 dana za ustavnu tužbu, te bi vam je Ustavni sud odbacio zbog nepravodobnosti.

Kao prvo i osnovno, žalba u kaznenom postupku je redovni, a ne izvanredni pravni lijek, dakle podiže se protiv nepravomoćne sudske odluke u roku od 15 dana od primitka iste. Ako ste propustili rok za žalbu, pa je presuda postala pravomoćna, nemate pravo podizati ustavnu tužbu jer niste iskoristili redovno pravno sredstvo zaštite protiv po vašem mišljenju nezakonite odluke. Ako ste podigli žalbu u roku, pa je ista odbijena, onda možete podići ustavnu tužbu u roku 30 dana od primitka pravomoćne presude.

Poštovana kolegice Teddy00, I ja izlazim na pravosudni ovaj mjesec, pa kako sam primjetio da imate ponešto presuda, molio bih Vas da, ako Vam nije problem, budete tako ljubazni pa mi iste pošaljete na mail: bowr85@yahoo.com Iako imam nešto svojih, dobro bi mi došle presude i iz kaznenog, građanskog, a osobito radnog prava jer iz radnog nemam niti jednu. Unaprijed zahvalan.

Da, zemljišne knjige su javne i svatko ima pravo bez da dokazuje bilo kakav interes izvršiti uvid u iste.

Hvala vam kolega/ice Micky na iscrpnom odgovoru. Pozdrav!

Pozdrav! Može li netko odgovoriti iz kojeg razdoblja se mogu očekivati radnje na pisanom dijelu ispita, tj. dali u praksi češće dolaze spisi iz 90-ih godina ili čak stariji ili nadležni biraju "svježe" spise iz recentnije sudske prakse? Pitanje vezano uz to je i dali ima tko kakav savjet vezano uz zakone koje treba ponijeti na pisanje presuda? Mora li se nositi cjelokupna arhiva iz naše zakonodavne povijesti ili postoji mogućnost da se to nekako "olakša"? Postoji li mogućnost da tijekom samog pisanja presuda prisutni kolege razmjene propise koje je netko propustio ponijeti sa sobom? Ljubazno molim odgovor ili bilo kakav osvrt na navedeno.

Pozdrav svima! Evo i ja se pridružujem brojnim molbama za šprancama presuda iz kaznenog, građanskog i radnog prava. Bilo bi mi od velike koristi da netko pošalje i šprancu Rješenja o određivanju, produljenju i ukidanju pritvora. Molim poslati na mail: bowr85@yahoo.com Zahvaljujem na kolegijalnosti!

To je i mene zanimalo pa sam nazvao ministarstvo. Rekli su da zbog recesije ove godine najvjerojatnije neće biti ništa od raspisivanja natječaja za sudske vježbenike i da pratim natječaje u NN-u.

Kad netko spomene odvjetnika za obiteljsko pravo, odmah mi pada na pamet Dafinka Večerina koja često na tv-u komentira pitanja vezana za tu problematiku. Za druge ne znam.

Plomba je broj zemljišnoknjižnog podneska na zemljišnoknjižnom ulošku s kojim se iskazuje činjenica da je podnesen prijedlog za upis. Označava da je glede ZK uloška započet zemljišnoknjižni postupak koji još nije proveden. Plomba se briše provedbom upisa ili zabilježbom odbijanja prijedloga za upis. Eto toliko, ovo nisam napisao svojim riječima jer sam još početnik i nemam nikakvih iskustava sa plombama, čak štoviše, zasad ih smatram još atomskom fizikom, pa ti preporučujem da se još malo informiraš po netu ako ti nešto nije jasno. P.S. I očekujem obilnu nagradu za davanje pravnih savjeta! Broj tekućeg računa ti dostavim naknadno.

Kod ugovora o dosmrtnom uzdržavanju imovina koja je objekt ugovora prelazi na davatelja uzdržavanja i primatelja imovine odmah po potpisu ugovora, pa prema tome nije potrebna nikakva zabilježba jer primatelj imovine ne može biti oštećen raspolaganjima davatelja imovine kad dotična više nije u njegovom vlasništvu. Upravo suprotno, kod dosmrtnog uzdržavanja ugroženiji je davatelj imovine s obzirom da je imovinu (svu ili dio) već dao drugoj strani, pa se može desiti da druga strana otuđi tu imovinu i nema više s čime uzdržavati primatelja uzdržavanja. Zbog toga postoji mogućnost da se ugovorom o dosmr. uz. predvidi osnivanje stvarnog tereta na nekretnini koja je predmet ugovora, u korist davatelja imovine i primatelja uzdržavanja, što drugim riječima znači da će u slučaju da ne može dobiti uzdržavanje od davatelja uzdržavanja moći potraživati isto od svakodobnog vlasnika nekretnine koja je predmet ugovora o dosm. uz., koja je opterećena stvarnim teretom, a koju je davatelj uzdržavanja otuđio.

U zemljišnu knjigu se može (ne mora) zabilježbom naznačiti da je sklopljen ugovor o doživotnom uzdržavanju, ukoliko su predmet ugovora nekretnine upisane u zemljišnu knjigu ili pokretnine o kojima se vodi neki javni očevidnik. Svrha zabilježbe jest osiguranje davatelja uzdržavanja i primatelja imovine od raspolaganja imovinom koja je predmet ugovora, a koje bi mogao učiniti davatelj imovine i primatelj uzdržavanja s obzirom da kod doživotnog uzdržavanja imovina koja je predmet ugovora prelazi na primatelja imovine tek nakon smrti davatelja imovine, pa on teoretski s njom može slobodno raspolagati unatoč tome što je sklopljen ugovor o doživotnom. Zabilježba isključuje dobru vjeru trećih osoba koje su eventualno sklopile kakav pravni posao s davateljem imovine i primateljem uzdržavanja, a koji se tiče objekta ugovora o dož. uzd. Primatelj imovine i davatelj uzdražavanja može nakon smrti davatelja imovine i primatelja uzdržavanja, temeljem ugovora o doživotnom tražiti prijenos predmetne imovine na sebe, iako ju je možda davatelj imovine za života otuđio, jer se trećima suprotstavlja zabilježba ugovora u zem. knjigu koja isključuje njihovu dobru vjeru (tj. uvidom u zem. knjigu su mogli saznati da je predmetna imovina predmet ugovora o dož. uz. i da je stoga "rezervirana" za nekog drugog, pa nisu smjeli ni ulaziti u sklapanje posla s davateljem uzdržavanja glede te imovine jer su trebali znati da će u protivnom "izvisiti").

U ostavinsku masu ulazi 3/4 stana. Ne može ući cijeli stan s obzirom da ste Vi, temeljem Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, u vlasništvu 1/4. Ako je oporukom oporučiteljica dala 3/4 stana svom bratu onda Vi nemate nemate pravo na 1/4 od 3/4.