Par pitanja vezano za završni ispit u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike

[htnet]

Evo ljudi imam par dvojbi vezano za ogledni primjerak pisanoga završnog ispita pa bih molio za točne odgovore i komentare:

1. U kojem stadiju postupka se sud može po službenoj dužnosti oglasiti stvarno nenadležnim?

a)       do upuštanja tuženika u raspravljanje o glavnoj stvari

b)      na pripremnom ročištu

c)       nakon što je podnesen odgovor na tužbu

d)      na prvom ročištu za glavnu raspravu

Mislim da je jedini točan odgovor a)

2. Za spor radi raskida ugovora o zakupu između pravne osobe i obrtnika nadležan je:

a)       Visoki trgovački sud RH

b)      općinski sud

c)       trgovački sud

d)      županijski sud

Mislim da je jedini točan odgovor c)

 

11.       Postupak pravomoćno završen presudom na temelju priznanja i presudom na temelju odricanja može se ponoviti?

a)       zato što je izjava o priznanju, odnosno o odricanju dana u bitnoj zabludi ili pod utjecajem prisile ili prijevare

b)      ako je u postupku kao tužitelj ili tuženik sudjelovala osoba koja ne može biti stranka u postupku

c)       ako se odluka suda temelji na ispravi koja je krivotvorena ili u kojoj je ovjeren neistinit sadržaj

d)      zbog pogrešne primjene materijalnog prava

Mislim da su točni odgovori a), b) i c)

 

14.       Ako za vrijeme parničnog postupka tužitelj koji je pravna osoba bude izbrisan iz sudskog registra trgovačkog suda sud će:

a)       rješenjem odbaciti tužbu

b)      rješenjem utvrditi da je nastupio prekid parničnog postupka

c)       rješenjem utvrditi da je tužba povučena

d)      rješenjem obustaviti parnični postupak

Mislim da su točni odgovori b) i d)

 

17.       Ako sud ocijeni da tužitelj nije aktivno legitimiran voditi postupak sud će:

a)       odbaciti tužbu u stadij prethodnog ispitivanja tužbe

b)      pozvati tužitelja da ispravi tužbu

c)       nakon provedenog postupka odbiti tužbeni zahtjev

d) rješenjem utvrditi da tužitelj nije aktivno legitimiran za postupanje u parnici

Mislim da je točan odgovor b)

 

32.       U drugi nasljedni red spadaju:

a)       braće i sestra ostavitelja

b)      roditelji ostavitelja

c)       bračni drug ostavitelja

d)      ostaviteljev djed i baka

Mislim da su točni odgovori a), b) i c)

 

3. problemska situacija:

Tužitelj AB d.o.o. je 20. svibnja 2015. podnio tužbu radi pobijanja pravne radnje, konkretno Ugovora o darovanju nekretnina koji je 25. svibnja 2012. sklopljen između tuženika R.S. i B.S. U tužbi navod kako ima tražbinu prema tuženiku R.S. u iznosu od 24.000,00 kn, na ima naknade troškova parničnog postupka koji se vodio po brojem P-898/12 u kojem je donesena presuda u korist tužitelja i koja je presuda po žalbi tuženika R.S. ukinuta i predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Kako tuženik R.S. kao dužnik nema imovine niti dovoljno sredstava za naknadu troškova postupka P-898/12 i da su ispunjene pretpostavke za pobijanje pravne radnje - Ugovora o darovanju. Navodi kako je tuženik B.S. krvni srodnik tuženika R.S. u ravnoj liniji i da mu je bilo poznato da se ovom pravnom radnjom nanosi šteta tužitelju kao vjerovniku.

Tuženici se protive tužbenom zahtjevu u cijelosti, ističu prigovore nedostatka aktivne legitimacije tužitelja i prigovore prekluzije, jer je tužba podnesena poslije isteka roka od godine dana od poduzimanja pobijane radnje, te da tuženiku B.S nije bilo poznato da se ovom radnjom nanosi šteta tužitelju kao vjerovniku.

Pitanja:

1.                  Jesu li u konkretnom slučaju ispunjene zakonske pretpostavke za pobijanje dužnikovih pravnih radnji?

Mislim da jesu, jer tuženici u konkretnom slučaju  u odgovoru na tužbu ne spore postojanje tražbine tužitelja, a radi se o besplatnom pravnom poslu - među strankama je nesporno da tražbina postoji i da je dospijela, a zbog sklopljenog pravnog posla dužnik nema dovoljno sredstava za ispunjenje vjerovnikove tražbine (čl. 66 ZOO).

2.                  Je li prigovor prekluzije osnovan?

Ne, radi se o kvazipaulijanskoj tužbi (čl. 67. st. 3. ZOO) - besplatni pravni poslovi, rok je 3 godine  (čl. 71. st. 1. ZOO).

3.                  Je li tužitelj dužan dokazati činjenicu da je tuženiku B.S. kao trećoj osobi bilo poznato da se radnjom oštećuju vjerovnici?

Ne (čl. 67. st. 3. ZOO)

4.                  Kakvu će odluku donijeti sud?

Po čl. 70. ZOO.

 

4. problemska situacija: Prijedlogom za ovrhu ovrhovoditelj predlaže ovrhu na nekretnini na temelju sudske nagodbe sklopljene pred Općinskim sudom u Z., a kojom se ovršenik obvezao u roku od 15 dana od sklapanja nagodbe isplatiti ovrhovoditelju iznos od 100.000,00 kn sa pripadajućim kamatama. Sud je donio rješenje o ovrsi, protiv kojeg je ovršenik izjavio žalbu iz razloga propisanih čl. 50. st. 1. toč. 1. i 9. Ovršnog zakona ističući da sud nije bio ovlašten donijeti rješenje o ovrsi na temelju sklopljene sudske nagodbe jer ona nije valjana ovršna isprava te da je on već ispunio sve svoje obveze i da ovrhovoditelj prema njemu nema više nikakvu tražbinu. Kao dokaz svojih navoda dostavlja presliku bankovnog izvatka iz koje nije razvidan ni datum plaćanja kao niti svrha plaćanja, ali je razvidno da je ovršenik platio ovrhovoditelju iznos od 100.000,00 kn. Uz žalbu je podnio i prijedlog za odgodu ovrhe, ističući kako je to jedina nekretnina u kojoj živi sa svojom obitelji te bi provedbom ovrhe ostali bez stana u kojem žive. Očitujući se na žalbu ovršenika ovrhovoditelj je naveo da je istina da je izvršeno plaćanje, ali po drugom pravnom poslu između stranaka. Usprotivio se prijedlogu za odgodu ovrhe ističući kako ovršenik nije dokazao da bi mu provedbom ovrhe nastala nenadoknadiva šteta. Ovršenik je nakon primitka očitovanja ovrhovoditelja podnio sudu prijedlog za protuovrhu.

1.                 Koje odluke prvostupanjski sud treba donijeti povodom žalbe?

Mislim da glede žalbenog razloga da sudska nagodba nije ovršna isprava treba žalbu dostaviti drugostupanjskom, županijskom sudu (čl. 51. st. 4. OZ), a glede navoda da je tražbina prestala - sud će dostaviti žalbu ovrhovoditelju na očitovanje u roku od 8 dana  (čl. 52. st. 1. OZ).

2.                 U slučaju da prvostupanjski sud odbije prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe, koji sud je nadležan za odlučivanje o žalbi protiv takvog rješenja?

Županijski sud

3.                 Kada se ovršenik u prijedlogu za odgodu ovrhe poziva na razlog da stanuje u nekretnini koja je predmet ovrhe i koja je nužna za zadovoljenje njegovih osnovnih životnih potreba, koji dokaz treba priložiti uz takav prijedlog?

Ja bih napisao uvjerenje ZK suda da nema drugih nekretnina i uvjerenje o prebivalištu na toj adresi

4. Kako će sud odlučiti o prijedlogu za protuovrhu?

To mi je dvojbeno, da li će ga po čl. 63. st. 1. OZ dostaviti na očitovanje ovrhovoditelju, ili to uopće nije prijedlog za protuovrhu?

 

 

[htnet]

Evo još imam par pitanja glede problemskih situacija:

Tužitelj je tijekom postupka predujmio troškove vještačenja u iznosu od 6000 kn koje vještačenje je i provedeno. Nakon provedenog vještačenja zakazano je ročište za dan 1.3.2017. na kojem su stranke sklopile sudsku nagodbu te se u istoj između ostalog nagodile da svaka stranka snosi svoje troškove postupka. Dana 5.3.2017. sudu stiže zahtjev tužitelja za naknadu troška u iznosu od 6000 kn za provedeno vještačenje.

1. Do kada stranke mogu u parničnom postupku staviti zahtjev za naknadu troška?

2. Može li se i do kada sklopiti sudska nagodba tijekom drugostupanjskog postupka?

3. Glede čega se može sklopiti sudska nagodba?

4. Kako će sud odlučiti u konkretnom slučaju?

Sporno mi je hoće li se zahtjev za naknadu troška odbaciti kao nepravovremen ili će ga sud odbiti - jer je nagodbom ugovoreno da svaka stranka snosi svoje troškove ?

 

Evo još jedna: Osoba A je vlasnik bagera koji se nalazi na gradilištu osobe B. A je završio posao po ugovoru s osobom B i mora ga odvesti. A zakasni s odvozom, padne u zakašnjenje, a netko treći (C) ukrade bager. Može li A tužiti B za bager?

Smatram da ovdje odgovornost pada na osobu A, jer je u zakašnjenju. Međutim, na završnom ispitu je rečeno da bi presuda trebala biti u korist A, jer je vlasnik zemljišta B znao da je bager od A na zemljištu od B i morao ga je stoga čuvati te da odgovornost B ne može biti isključena.Može li netko ovo prokomentirati?

Hvala ljudi na odgovorima i javite se s pitanjima i sugestijama