dox

Prestaje li na temelju čl. 31. st 2. Zakona o najmu stanova pravo na zaštićenu najamninu, zaštićenom najmoprimcu ako je njegova supruga naslijedila useljiv stan iste veličine. Da li to pravo zbog naslijeđivanja prestaje i svim članovima porodičnog domaćinstva (u ugovoru o najmu stana su navedeni otac, majka i kći)?

Molio bih mišljenje. Imam zaštićene najmoprimce u stanu. Nositelj prava zaštićenog najmoprimca je umro i iza sebe ima kćer i suprugu koji žive u stanu za koji je sklopljen ugovor o najmu s zaštićenom najamninom. Supruga je podnijela najmodavcu zahtjev da sklopi ugovor prije isketa roka od 60 dana od smrti (čl 38 Zakona o najmu stanova). međutim, supruga je stekla vlasništvo nad useljivim stanom pa na zaštićenu najamninu nema pravo. To najmoprimci ne spore. Dalje, kćer nije podnijela zahtjev u tom roku da se na nju prebace prava iz ugovora koji je postojao s pokojnikom već je to tražila nakon cca 120 dana (što je izvan roka iz čl. 38 ZNS). Zahtjev je u roku podnijela majka koja na zaštićen najamninu nema pravo. majka zahtjev nije u međuvremenu povukla. može li najmodavac osnovano odbiti potpis takvog ugovora kćerki zbog toga jer je propustila rok? ima li veze s njezinim pravom na zaštićenu najamninu to što ikakve njezina majka ima usljeiv stan u vlasništvu? može li najmodavac odbiti potpisati ugovor i zbog toga jer je naknadno utvrđeno (nakon 120 dana) da ove u roku od 60 dana nisu postigle sporazum na koga se prenose prava jer sad obje faktički traže potpis ugovora...

u vezi s poreznim brojem za obrtnike kojima trgovačko društvo izdaje R1. može koristiti porezni broj, ali može i broj obrtnice, ako ima dodijeljen pozrzni broj po novom sustavu onda ne smije koristiti jmbg jer će ga porezna uprava kao nebrojeno puta do sada gnjaviti...

Zanima me samo s kojim danom knjižite račune? S danom primitka u urudžebni ili s danom izdavanja računa ili s danom valute ili na neki treći dan...Nije to sve isto. Uvjete morate kumulativno zadovoljiti. Dakle primiti dobro/uslugu i primiti račun. Morate vidjeti za koje ste razdoblje knjižili pretporez, pa ga za isto ispraviti...

Niti će se trgovački oglasiti kao nenadležan niti će se općinski oglasiti kao nenadležan... takva ja praksa... a vi dalje kako hoćete... jedno je što bi trebalo biti, a drugo je ono što se događa i gdje sve ovršni prijedlozi idu a sudovi na temelju njih donose rješenja... rijetki su suci koji će upozoriti na nenadležnost... tako je do sada bilo sada to ide javnom bilježniku... a ako ode na sud on mora ovršni prijedlog odbaciti...

Iz iskustva ću Vam samo reći o čemu se najvjerojatinije ovdje radi. 1. mirovinsko obračunavalo kamatu na kamatu, što ne smije. odnosno nije znalo da ne smije... 2. neću ulaziti zbog čega je to tako ali jednostavno jest. 3. mirovinsko je vodilo račune ra doprinose do 1.1.2003. godine od kada to vodi porezna uprava koja je od HZMO na dan 1.1.2003 naslijedlila saldo koji je dostavio HZMO i nije ga provjeravala niti je to dužna bila činiti. pošaljite u HZMO "ZAHTJEV za preračun kamate po potraživanjima sukladno Vjerodostojnom tumačenju čl.3. st. 1 Zakona o zateznim kamatama" i napišite. Molim da se izvrši preračun kamate sukladno Vjerodostojnom tumačenju čl.3. st. 1 Zakona o zateznim kamatama (NN 28/96, a koje je objavljeno u NN br. 58/04) po računima obveznika Ime i prezime i JMBG. Molim Vas da me o preračunu kamate i ukupnog iznosa dugovanja obavjestite pismenim otpravkom na adresu te o istom obavjetite nadležnu ispostavu Porezne uprave (napišite gdje spadate...). O tome da ste predali zahtjev za preračun kamate obavijestite i poreznu upravu gdje spadate da vam ne bi sjeli s ovrhom, a ako su već pokrenuli ovrhu onda to javite pa ću vam reći što i kako dalje...

Kako se kaže Zakon o obveznim odnosima na engleskom? Please...

Da iznesem temu o kojoj se nešto polemiziralo u zadnje vrijeme po kavanama među pravnicima. Naime, da bi se osobi priznao status zaštićenog najmoprimca ne smije imati na sebe upisano vlasništvo na nekretnini, a u Zakonu najmu stanova nigdje ne postoji odredba koja kaže da se radi o nekretninama na teriroriju RH. Poznato mi je da u sudskoj praksi Zakon o najmu stanova primjenjivan upravo na način kao da u njemu stoji da taj zakon određuje da se radi o nekretnini u RH, a kada se radi o zaštićenim najmoprimcima. Dakle kada je dovedeno pitanje posjeda stana od strane zaštićenog najmoprimca sud u bitnom obrazlaže presude u kojima nekretnine izvan RH ne mogu dovesti u pitanje status najmoprimca upravo iz razloga jer nisu u upravo u RH. Da su pronađene nekretnine u RH tada bi se pravo posjeda zaštićenog najmoprimca na stan jer bi imao mogućnost rješavanja stambenog pitanja, što i jest bila namjera zakonodavca kod donošenja zakona. Ako je vjerovati medijima, onda Ministarstvo graditeljstva pitanje posjedništva gosp. Morasa nad bespravno sagrađenom nekretninom na Viru dovodi u vezu s upisanim vlasništvom na nekretnini u inozemstvu (u Bosni i u Austriji) i to u bitnom, jer kako se navodi, da mu je to jedina nekretnina, onda ne bi bio lišen prava posjeda te nekretnine jer bi, banalno rečeno završio na ulici. Dalje, u medijima se navodilo da se Ministarstvo suzdržalo od oduzimanja prava posjeda i rušenja kuća onima koji dokažu da im je to jedina nekretnina, dakle jedini stan - dakle ono čime rješavaju stambeno pitanje. Ista je stvar sa posjedništvom kod zaštićenih najmoprimaca, dakle država ih drži u stanovima najmodavaca kako ne bi ostali na cesti, dakle rješava im stambeno pitanje. Moras će sigurno završti na Upravnom sudu s tužbom protiv rješenja Ministarstva graditeljstva i ako sud prizna nekretninu u inzemstvu kao pojam vlaništva na temelju kojega se Morasa izbacuje van, što onda? Može li se presuda Upravnog suda ozbiljno dovesti u pitanje pred Vrhovnim i Ustavnim poradi prakse županijskih sudova koji pravo vlasništva zaštićenih najmoprimaca na nekretnini u inozemstvu ne priznaju kao model za rješavanje stambenog pitanja, a Upravni sud to prizna. Dalje, mogu li se, možda, presude županijskih sudova u slučajevima najmoprimaca dovesti u pitanje slučajem Moras ako Upravni sud prizna vlasništvo na nekretninom u inozemstvu kao model rješavanja stambenog pitanja, koji je kod najmoprimaca i kod Morasa bitan sadržaj spora. Što ovdje, ako išta, drži vodu? Koja su vaša razmišljanja? Pozdrav, Dox

Pozdrav! U Zagrebu imam česticu zemlje na kojoj je sagrađena kuća. U Posedovnici postoje dva ZK tijela ZK1 (dvorište) i ZK2 (stambena zgrada sagrađena na čestici upisanoj u ZK1). U Vlastovnici je pod ZK tijelo 1 (dvorište na kojem je zgrada) upisano DRUŠTVENO VLASNIŠTVO (1/1), dok je pod ZK tijelo 2 (kuća) upisano pravo vlasništva na mene (1/1). U teretovnici dalje pod 1.1. piše da postoji neka hipoteka iz 1937. godine na ZK tijelo 2 (kuću), a pod 2.1. Piše na temelju čl 37. Zakona o nacionalizaciji najamnih zgrada i građevinskog zemljišta uknjižuje se na zemljištu poisanom u listu A kao ZK tijelo 1 pravo korištenja u korist vlasnika zgrade opisane kao ZK tijelo 2 - dok na tom zemljištu postoji zgrada. To sve piše u E-izvatku. Sad da malo objasnim. Dakle mi smo kupili kuću od tipa kojem je to vraćeno i on je bio kada smo to od njega kupovali vlasnik 1/1. Mi imamo vlasnički list na papiru iz 2/2003 godine gdje se u POPISNOM LISTU (A) ne razlikuju ZK tijelo 1 i ZK tijelo 2 već piše samo "Stambena zgrada u Zagrebu.... i dvorište). U VLASNIČKOM LISTU (B) sam upisan kao jedini vlasnik. Dok u TERETNOM LISTU © piše da je novčani teret iz 1937. ispušten kao nepotreban. Kako da to uskladim? ..da u E-izvatku piše isto što i na papiru? Da li to može ići kao ispravni postupak u smislu čl. 200 Zakona o zemljišnim knjigama ili što točno da napravim? Jel za to postoji tiskanica ili se može samo kakvim podneskom?

Kakva je to točno komisija? Komisija je morala od nekoga biti imenovana pa možete podneskom tražiti da Vam se odgovori nba to tko je dokument KLASA ....... UR. BROJ..... potpisao i mogao potpisati... Razne takve liječničke komisije imenuju ministarstva HZZO, HZMO i td. Pa probajte kod njih.

Slažemo se... Ne bi smjele... No to su činili... to su diretkive direkt iz Vlade... Upravo se tu radi o balansu proračuna.... Na jednom mjestu daš, a na drugom uzmeš... Koga je briga za ZUP? Naravno da ne smiju... No to čine... To nisu neuke osobe, već one osobe koje su dobile naputak od wsvojih pročelnika ureda da postupaju tako kako postupaju... pa da ljudi znaju svoja prava, II° tijela i sudovi bi bili nakrcani žalbama i tužbama. Oni za to ne mogu odgovarti, a idu s načelom "ako prođe - prođe"... I njim a prolazi... jer ljudi ne znaju svoja prava... Ne tvrdima ja da uprava uvijek takv, no većinom jest kada se radi o velikom novcu a HRVI je veliki novac za proračun... Vjerujem da su krivi, no u ovom slučaju je jedino na strankama da idu odvbjetnicima ili u svoje udruge da ih savjetuju.

Dakle o tome da se rješenje potpisuje govori čl. 206. st. 3. a o tome da ga potpisuje osoba koja ga i donosi kazuju odredbe čl. 211. st. 1. Međutim nigdje izričito ne stoji da mora uz potpis stajati i ime onoga tko je rješenje donio već samo potpis. Mogli bi se, u nekakvo suludoj teoriji, pokušati upustiti u ne valjalost rješenja jer iz njega nije jasno tko ga je donio, ako ne piše ime... no, kao što vam je i netko već rekao ovdje, to Vam neće proći, ako je to osnov žalbe. Međutim, pripomenite to usputno, uz druge žalbene navode, no ako vam je to jedino ... onda žali bože upravne pristojbe koju ćete na žalbu platiti...

Dakle, bez ikakvog je smisla prepucavati se. No dosita moram reagirati. Dakle opet trabunjate. Meni je zao, ali ja moram reagirati i nastaviti ovo suludo prepucavanje. Sada PAZLJIVO vi citajte moj post. Kada sudac donese pogrešnu odluku (u ovom slučaj presudu) time nužno ne čini kazneno djelo, no može biti nesposoban. To je isto kao kad bi Vam recimo gospođa u banci oduzela pravo na dozvoljeni minus jer ne zna kada se on treba oduzeti pa Vam je suprotno praksi svoje institucije (banke.... anlologijom dodjimo do suda) oduzela pravo na minus. Malo je banalna analogija, no stoji. Referent u banci je neposoban jer je donio pogrešnu odluku Vama na štetu jer nije sposoban odlučivati u skladu s običajima dobrog gospodarstvenika, bnakara i tako dalje... isto tako je sudac nesposoban jer je donio pogrsnu odluku (presudu) zbog vlastite nesposobnosti. Referent u banci svojim postupanjem ne čini nikakvo kazneno djelo, kao što to nije učinio niti sudac. Ako griješim molim izvedite mi dokaz o tome da je on zadovolji neki od kriterija iz KZ-a. Dakle, ja ne tvrdim da je on donio fantastično dobru presudu, već katastrofalnu, sramotnu za naše pravosuđe, no tu nema osonova kaznenog djela. A postoje i viši sudovi da o tome kažu svoje. Doista sam konsterniran ostao nakon što sam o gospićkom slučaju čitao u novinama i smatram toga suca poptpunom sramotom za hrvatske sudove i sudstvo uopće, no ne vidim kako bi i zbog čega on tu trebao odgovarati... Moralno i javno u svakom slučaju... možda neka se i sam povuče, ode u penziju ili tako što... no kako protiv njega pokrenuti postupak i uopće zašto? Ja doista ne vidim osnova kaznenog djela, ako griješim onda mi obrazložite suprotno. kada citirate ministricu da netko ne može svoja uvjerenja o ženama podvaljivati kao sudačka, onda pitam, što ako to i čini? Čemu onda služi sudska praksa? Ne služi li sudska praksa upravo tome da popuni praznine na poljima gdje zakon nije izričit. Da je gospički slučaj skandalozan - jest! No što biste učinili s praksom kada bi se tog suca maknulo. To bio bio politički i moralni presedan i pritisak na pravosudje i koliko god da je ovaj čudak iz gospića u krivo, s njegovim se slučajem ima postuupati s posebno pažnjem jer predstavlja politički presedan ako ga se makne... Jesu li vo puke fraze? Pa pogledajte kakv je sudački kadar naslijeđen 1990. godine - tada se micalo sa suda kako se god koga htjelo, a sada to nominalno ne želimo. Nije li to istina? Kada bi ovog gospićana smijenili, onda bi opet krenuli političkim putem totalitarizma i upravo zato treba sa slučajem ovog suca postupati s posebnom pažnjom. Ako mu se može dokazati nešto kazneno - ja sam prvi da ga se osudi i sudski i javno i moralni i protjera u zapećak sudstva i javnog života, no tek nakon što je kriv... Dokazi... to je ono što mene zanima.

što se tiče natječaja postoje propisi o javnoj nabavi... možete proći i bez javnog natječaja, no sve ovisi o meritumu stvari... ako je do 200.000,00 kuna može bez najačaja, a ako je više onda bi u pravilu trebao biti natječaj, no ne mora.

prikupite dokaze (iz literature, vještake, liječnike, doktore fizike, sudsku praksu) da je to zračenje koje se emitra iz točno te trafostanice štetno pa onda od njih pismeno trazite da ju maknu. ako odbiju, tužite ih. postupak u kojem se traži da se da se otkloni prijetnja životu i zdravlju je hitan, pa se možete nadati brzom rješenju.

dakle, za nkd je najbolje pitati u lokalnom gradskom ili županijskom uredu za gospodarstvo ako je rijec o samostalnoj djelatnosti ili obrtu... ako je riješ o poduzeću pitajte kod biljeznika kod kojeg cete ovjeriti akt o osinivanju.. ili sami pogledajte na http://www.poslovniforum.hr/nacionalna.asp pa odaberite sto vam odgovra najblize. dalje sto se tice racuna u PDF formatu, moze se od 1.1.2006. izdavati u elektronskom obliku jer je na snazi zakon o elektroničkoj ispravi, pa onda može biti izdan no mota biti postpisan elektonskim potpisom, a za takav tip potpisa je najbolje da se javite u FINA-u jer ih ona izdaje. medjutim pripazite na to da bi se stvorila obveza da netko taj racun i plati mora ga primiti, a to znaci da je morao izjaviti volju da ce primati elektroničke isprave. ako se nije očitovao, može reći da nikad nije ni primio račun i bit će pred zakonom u pravu. kako točno mora izgledati račun pogledajte Zakon o porezu na dodanu vrijednost, a što je i kakva treba biti eletronička isprava pogledajte u Zakon o elektroničkoj ispravi NN 150/05, a u istom broju NN je i novi Zakon o računovodstvu koji se primjenjuje od 1.1.2006. pa provjerite tamo što kaže o takvim knjigovodstvenim ispravama (a račun jest knjigovodstvena isprava). Što se tiče elektroničkog potpisa pogledajte negdje Zakon o elektroničkom potpisu nadam se da sam bar malo pomogao...

dakle, ako ste pravno neuka stranka, onda nije bitno kako pisete i kako to sve izgleda jer vam sud ili upravno tijelo zbog toga to ne moze odbaciti... samo nemojte zaboraviti boj predmeta. pravilu žalba se dostalja na rješenje, no ako se vi želit nekome "požaliti" bog nekih administrativnih pograški onda je možda bolje to nasloviti kao PRITUŽBU (npr. na rad referenta u tijelu XY ) no ako se bunite protiv neke odluke onda je bolje da se to zove žalba ili prigovor, no sud i dalje to ne može odbaciti ako vi to i krivo napisete jer, koliko razumijem, niste odvjetnik ili pravnik...

sigurno to mozete dopuniti... Članak 68. (1) Ako podnesak sadrži koji formalni nedostatak koji sprečava postupanje po podnesku, ili je podnesak nerazumljiv ili nepotpun, ne može samo zbog toga biti odbačen. Organ koji je primio takav podnesak učinit će što treba da se nedostaci uklone i odredit će podnosiocu rok u kojem je dužan to učiniti. To se može priopćiti podnosiocu telefonski, a i usmeno ako se podnosilac zatekne kod organa koji to priopćuje. O učinjenom priopćenju organ će staviti zabilješku na spisu. To je to.. sad samo mali komentar... Znam da je s danom 31.12. velika guzva zbog priznavanja statusa za ratne vojne invalide i da doista puno podnositelj nije imalo kompletnu dokumentaciju do 31.12. i da su im na prijemnim uredima govorili da nema nadopune zahtjeva jer je recimo samo u ZG za ponovno priznavanje HRVI predano 22 tisuće zahtjeva pa da ne bi imali posla puno. medjutim cl. 68. st. 1. garantira to pravo, no branitelji u pravilu ne poznaju ZUP.. gle sreće!

Ovo je post doista na tragu srzi prave stvari, cini mi se.. Prije 10ak dana donesen je novi Zakon o sudovima NN 150/05 pa malo procitajte tamo... Ne trabunjajmo nego pogledajmo malo zakon a onda pisimo tocno o cemu se radi... ta, to je samo 160 clanaka.. dalje, sudac moze odgovarati samo za kazneno djelo zbog kojeg bi se mogao pokrenuti postupak za skidanje imuniteta... ako mislite da se moze suca tek tako najuriti - naravno da ne moze. upustite se u dokazivanje da je netko nesposoban pa onda odite predsjedniku njegovog odjela i predsjednik suda, na DSV, vrhovni sud, kod ministrice, pa smijenite onoga tko vam smeta, naravno ako to mozete dokazati, da to netko s namjerom radi - dakle da je s namjrom neodgovoran ili sto drugo... cini se tesko? pa i jest! ali ako imate slucaj onda pokrenite stvar... pa punit cete clanke svih novina dugo i steci reputaciju kakv ne mozete ni zamisliti. naravno ako uspijete. pa suci moraju ostati neovisni, a ne da ih kako kome padne napamet moze smijentiti. trazite izuzece, u najmanju ruku, pricajte s drzavnim odvjetnistvom, s USKOKom, sa politicnikm strankama da mijenjaju zakone... ali molim vas, gorane, ne trabunjajte...

sto se tice rada zamjenu za sudjeske troskove, to se, koliko ja znam primjenjuje sam za globe i kazne prekrsajnim postupcima... no trebali bi vidjeti jos... mislim da to nema nikakve veze s sudskim pristojbama, cak stovise, ako pogledate Zakon o sudskim pristojbama onda tamo necete nista o tome naci... uglavnom, znam da se u prekrsajnom postupku moze traziti da se globa ili druga kazna zamijeni za drustveno korisni rad. medjutim ne moze se jos uvijek nista raditi jer nisu doneseni provedbeni propisi za drustveno koritsan rad kao zanu u postupku. sto se tice placanja sudskih pristojbi nakon isteka, MOZETE ih uvijek platiti, makar sudac i donio odluku o ovrsi, naredio poreznoj upravi da vam blokira racun i prisilno naplati ili vam sam blokirao racun slanjem rjesenja o ovrsi u banku. medjutim to je dobro platiti (ako uopce zelite platiti) prije nego li sud posalje bilo koji od tih pismena na PU ili banku. Ako se pristupa ovrsi nad pokretninama, dakle ako idu na plijenidbu i drazbu to mozete platiti bilo koji dan sve do trenutka dok sama drazba ne otpocne i onda uplatnicu predociti sudskom ovrsitelju kao dokaz pa ce se ovaj suzdrzati od ovrhe. moj je savjet da se cujete telefonom ili vidite direktno s ovrsiteljem pa da dogovorite da cete uplatnicu faksirati u sud, ako se radi o zadnjem danu odnosno danu kada se provodi ovrha. ako to ucinite, a oni ne napuste zgradu kako bi proveli ovrhu, tada vam nece naplatiti sudski trosak... no ako ipak krenu iz zgrade suda onda hoce... ovo me naucilo iskustvo...

Evo imam tehničko pitanje. U Zakonu o mirovinskom osiguranju NN 102/98 u čl. 194 st. 2 piše da prestaju važiti neke izmjene i dopune Zakona o mirovisnkom i invalidskom osiguranju, uz ostale 59/96 i 26/93. Sad ja gledam na nn.hr pa tamo nema takvog zakona. Kaj sad to znaci? Da li se netko susretao s tim vec ranije. Ako jest, molio bih vas da mi kaze o cemu je rijec ovdje. Jel to greska ili kaj? E i da zanima me zakon o mirovinskom i invalisdkom osiuranju i sve njegove izmjene i dopune objavljene u NN 57/89 34/89 42/87 5/86 26/83. Gdje bi to mogao naci u digiralnom obliku. Jel ima tko da mi to moze reci gdje da to nadjem ili bar trazim. Pozdrav, Dox

Obrati se glasnogovornici ministarstva pravosudja. Ako je Skare Ozbolt nesto objavila ova ce ti to sigurbno znati. Gdja Vesna Dovranic je glasnogovornica, pa ju pitaj sto i kako uciniti ili ju pitaj za taj broj ako vec nista ne pise na www.pravosudje.hr Inace USKOK ili drzavno odvjetnistvo pa vidite s njima.

Jole, nisam pravnik, no čini mi se da Pomorski zakonik govori sve dovoljno precizno. Čl. 3. st. 2 kaže: Pomorsko dobro čine unutarnje morske vode i teritorijalno more, njihovo dno i podzemlje, te dio kopna koji je po svojoj prirodi namijenjen općoj upotrebi ili je proglašen takvim, kao i sve što je s tim dijelom kopna trajno spojeno na površini ili ispod nje. Što se tiče raznih koncesija koje plaća Inagip, to se može vrlo lako doznati u nadležnom ministarstvu jednostavnim upitom na koji će ti odgovoriti i to kod Kalmete. Ministarstvo mora i bla bla. Glasnogovornica ti je Marina Halužan, jedna dosta profesionalna osoba koja će ti odgovoriti na upit ako joj ga uputiš, samo budi dovoljno konkretan.

Amen to that, Branci!

Bas pricam to ekipi iz udruge pa mi rekose slicnu stvar... I nas su to u gradskom poglavarstvu u ZG trazli (civ. udruga), no mi smo bez obzira na to predali svuj zahtjev koji su odbili, zbog nedostaka nekakve suglasnosti od Skupstine na procisceni tekst... Medjutim na to smo se zalili i cim je predmet dosao na Upravni sud i njima primjerak tuzbe, ovi su to rjesili sami pa su nas odmah zvali na sastanak. Zamislite kaj onda upravni referent kaze: "Pa mi smo to od Vas trazli samo da se lakše snalazimo po Vasem Statutu. Niste nas odmah trebali tuziti" Istina je dan nam Statut ima 14 izmjena i dopuna pa da bi bilo dobro donijeti novi, ali ona nam je 5 mjeseci zbog toga blokirala projekte u udruzi za koje je trebalo uskalditi statut, jer se njoj ne da cesljat po svim izmjenama i dopunama. Upravni referenti.... Eh...