Persona

Građevina izgrađena do 15. veljače 1968. smatra se da je izgrađena na temelju pravomoćne građevinske dozvole. Znači po sili zakona imate građevinsku dozvolu za svoju građevinu. Budući da se godina izgradnje potvrđuje uporabnom dozvolom koju, kako ste vec naveli, nemate, stoga je potrebno provest postupak kod nadležnog tijela graditeljstva za izdavanje dozvole. Pribavite kopiju katastarskog plana gdje je vidljiva katastarska čestica vaše građevine te pribavite bilo kakve druge dokumente kojima možete potvrditi da je građevina izgrađena prije 15. 2. 1968. (Račune, datum priključivanja na komunalnu mrežu ili ako kojim slučajem možete doći do izvođača radova koji možda ima kakav dokument i sl.)

Je li riječ o izbornom kolegiju, ako da, jeste li ga vi svojevoljno upisali?

Prema Zup-u stranka je osoba na čiji se zahtjev vodi postupak ili osoba protiv koje se vodi postupak te osoba koja radi zaštite svojih prava ima pravo sudjelovati u postupku (tzv. interesant), što znači da se postupak može pokrenuti a) na zahtjev stranke kako bi zaštitila svoja prava i interese ili b) po službenoj dužnosti radi povećanja obveza neke osobe ili smanjenja prava neke osobe ili kada to javni interes zahtjeva. Postupak se može isključivo pokrenuti na ta dva navedena načina. Treba postaviti pitanje što je upravna stvar u konkretnom slučaju? Razlikujemo one strogo osobne prirode (primjerice promjena osobnog imena) te one koji nisu strogo vezane uz osobu stranke (koncesija) Ako postupak pokreće sama stranka vjerojatno ga pokreće radi zaštite svojih prava i probitaka, primjerice ostvarivanja prava na osobnu invalidninu, jer pravo invalidnine je vezano za osobu koja ispunjava zakonske pretpostavke. U slučaju smrti stranke postupak je nemoguće nastaviti s nasljednicima jer je strogo osobne prirode pa se logičkim zaključivanjem ne može općenito promijeniti stranka. Međutim, ako osoba A koja podnosi zahtjev za izdavanje uporabne dozvole za kuću u svojem vlasništvu pa u međuvremenu umre, njeni nasljednici (novi vlasnici) bi mogli nastaviti postupak za ishođenje uporabne dozvole jer je riječ o upravnoj stvari koja nije strogo osobne prirode. Ista stvar ako neko d.d. traži dobijanje koncesije pa u međuvremenu dođe do pripajanja drugom d.d.-u, a taj drugi d.d. ne odustane od ishođenja koncesije postupak se može nastaviti jer oper narav upravne stvari nije strogo osobna. Nadam se da ste iz mog odgovora pronašlo ono što vas interesira.

Ne znam što smatrate pod izrazom "na štetu stranke", možda je nešto po vašem mišljenju štetno, a upravno tijelo smatra da je to primjerice u javnom interesu. Niste dovoljno precizni s Vašim pitanjem. Kako god, Ako smatrate da je pojedinačan upravni akt nezakonit ili nepravilan podnosite žalbu nadležnom drugostupanjskom tijelu. Iz navedenoga izgleda kao da je riječ o upravnom tijelu grada ili općine, stoga drugostupanjsko tijelo je upravno tijelo županije nadležno za isto upravno područje (žalba se predaje prvostupanjskom tijelu). Ako smatrate da je opći akt predstavničkog tijela nezakonit onda se podnosi zahtjev za ocjenu zakonitosti općih akata Visokom upravnom sudu u Zagrebu.

Upis u registar poreznih obveznika pri nadležnoj Poreznoj upravi vrši se ako osoba ostvaruje dohodak od obrta, imovine, nesanostalnog rada ostvarenog u inozemstvu i u diplomatsko/konzularnom predstavništvu, dohodak od imovine iz inozemstva, ako ostvaruje dohodak od kapitala iz inozemstva, potom dohodak od djelatnosti slobodnih zanimanja (odvjetnici, književnici, umjetnici). U Vašem slučaju, ugrubo govoreći, ako ne ostvarujete neku vrstu primitaka iz inozemstva te niste odvjetnik (da jeste pretpostavljam da bi postavljali pitanje) ili obrtnik ne upisujete se u registar. Nadalje, kada počmete raditi, knjigovođa Vašeg poslodavca (iznimno će poslodavac traziti od vas da sami to učinite) će ispuniti poreznu karticu i dostaviti je nadležnoj Poreznoj upravi, a u kojoj će se nalaziti svi relevantni podaci za utvrđivanje porezne obveze.

Pod "poreznom olakšicom" ja pretpostavljam da mislite na povećanje osobnog odbitka kod poreza na dohodak za djecu i uzdržavane članove uže obitelji. Prvo, prema Zakonu o strancima državljani trećih država koji dolaze u RH sa svrhom spajanja obitelji moraju imati odobren privremni boravak. Takav boravak će se odobriti osobama koje ispune zakonom propisane uvjete (kumulativno), a to su: dokaz o svrsi privremenog boravka u Hrvatskoj; valjana putna isprava; osoba mora imati sredstva za uzdržavanje; mora imati zdravstveno osiguranje; dokaz da nije pravomoćno osuđena za kaznena djela propisana propisima matične države ili države u kojoj je prethodno boravila dulje od godine dana prije dolaska u RH; ne smije joj biti zabranjen ulazak u RH; takva osoba ne smije predstavljati opasnost za javno poredak i nacionalnu sigurnost. Zahtjev se podnosi policijskoj upravi (odnosno postaji) prema mjesu namjeravanog boravka. O zahtjevu odlučuje MUP. Takav boravak (u svrhu spajanja obitelji) moze trajati najdulje do dvije godine. Osoba kojoj je odobren privremeni boravak u RH (dakle, potreban je upravni akt odnosno rješenje ministarstva unutarnjih poslova) uživa sljedeća prava: pravo na studiranje, usavršavanje, rad, pravo na samozapošljavanje. Drugo, Zakon o porezu na dohodak navodi da se osnovni osobni odbitak (koji iznosi 4000 kn) uvećaje za djecu te uzdržavane članove uže obitelji. Iz navedenoga, budući da su državljani treće države (dakle, bračni drug i posinak) dobili odobrenje ministarstva za privremeni boravak u RH sa svrhom spajanja obitelji u trajanju do dvije godine i da su povodom podnesenog zahtjeva za izdavanjem odobrenja naveli da imaju osigurano uzdržavanje proizlazi da su te osobe članovi uže obitelji i djeca u smislu Zakona o porezu na dohodak koje Vi uzdržavate te sukladno tome ostvarujete pravo na povećanje osobnog odbitka. Nadalje, ako članovi vaše obitelji rade i zarađuju u RH, a Vi ih navedete u svojoj poreznoj kartici kao uzdržavane članove obitelji, spomenuti članovi mogu, kolokvijalno govoreći, zaraditi do 15 00 kn godisnje, taj iznos se nece oporezivati. Iznos iznad, razumno, se oporezuje. Nadalje, poreznim obveznikom se smatra fizicka osoba, rezident ili nerezisent, koja ostvaruje dohodak u RH. Nerezident (osoba koja nema prebivalište niti uobičajeno boravište) koji ostvaruje dohodak u RH, obveznik je poreza na dohodak. U konkretnom slučaju Vaša supruga jeste nerezident, ali ne ostvaruje dohodak (pretpostavljam) u Hrvatskoj te ona nije obveznik poreza na dohodak. Stoga prihodi koje ona ostvari u Rusiji nisu relevantni za nastanak porezne obveze u RH. S druge strane, da ste Vi primjerice ostvarili dohodak u Rusiji bili bi obveznik poreza na dohodak (tzv. načelo svjetskog i načelo tuzemnog dohotka). Što se tiče maloljetnika, vrijedi isto s iznimkom da maloljetnici mlađi od 15 godina u Hrvatskoj ne smiju zasnivati radni odnos, a oni stariji smiju pod uvjetom da to ne šteti njihovom školovanju i psiho-fizičom razvoju. Molim kolege da me isprave ako griješim. Pozdrav i sretno!

Poštovane kolege, zanima me, od vas koji ste zavrsili spomenuti studij ili ga pak trenutno pohađate ili bilo tko drugi tko ima pouzdana saznanja o tome kako izgleda i koliko je težak doktorski studij? Je li veci fokus na ispitima ili samom istraživanju?