Ivo Kermartin

@Spitfire prošao cijeli članak, super stvar, hvala za usmjerenje na njega. Ima smisla da nije bitno procesno kad je podnesena tužba, nego samo da su materijalno ispunjene pretpostavke do  17.11.1999. 

prije 1 sat , Spartan je napisao:

Nije ugovorena nit kazna, niti postoji odredba u kojoj poslodavac preuzima obvezi isplate pola plaće u tih 12 mjeseci.

Ovo što se vidi u isječku je sve na tu temu.

 

Ako nema ni naknade (čl. 103. st. 1. Zakona o radu), ni ugovorne kazne (čl. 106. st. 3. Zakona o radu), niste vezani navedenom odredbom

prije 2 sati , Živo je napisao:

Pozdrav svima

Od firme sam dobio mail da tražu PU ZADAR traži podatke o vozaču. Uredno sam poslao svoje podatke. Radi se prekoračenju brzine u naselju gdje je dozvoljeno 50 ja sam vozio 95, sa 10% to ispada 85. Može li mi netko reći kakva me kazna ocekuje i kada bi mogla doći. Može li doći do oduzimanja vozačke na mjesec dana i od kada bi to trebalo vrijediti.

Izgledno je da će predložiti oduzimanje vozačke - koliko, ovisi o njima. Ne bih se iznenadio s par mjeseci, max 6. Ali ako niste prije prekrsajno kaznjavani, prigovor pa na sudu kumit i molit da Vam treba za posao itd. Sud manje zabrane skine, vece umanji u takvim situacijama. Plus naravno ide novcana kazna.

Dana 08. 12. 2023. u 14:47, Neko02 je napisao:

Pozdrav ovako situacija mi je sljedeca imam problem trebam se javiti na izdrzavanje kazne zatvora medutim zdravstveno stanje mi se pogorsalo,imao sam prometnu nesrecu s napuknucem 8.kraljeska prosle godine tu mi se javljaju tegobe i bolovi,secer mi je povisen,srce moram kontrolirati,i potkraj mjeseca trebam otici abdominalnom kirurgu na dogovor za operaciju hernije trbuha,dali su dovoljne uputnice ljecnicke sto sve moram obaviti s obzirom da tek potkraj mjeseca idem na dogovor za operaciju a neke pretrage su mi zakazane i poslje moga datuma za javljanje na izdrzavanje kazne 

1.) Molba se mora poslati u roku od 3 dana od saznanja za razloge zbog kojih se trazi odgoda. Dakle, paziti da od pregleda kojim je utvrdena potreba daljnjih pregleda i eventualne rehabilitacije ne prode vise od 3 dana. 
 

2.) Ako Vam je prosao taj rok, probajte otic opet na pregled pa slati te nove nalaze i eventualnu novu uputnicu dokaz u roku od 3 dana.

Molbe se prihvacaju ako se takva vrsta skrbi ne moze pruziti u zatvorskoj bolnici o cemu misljenje daju lijecnici zatvorske bolnice. Ako moze i tamo, nece usvojiti.

prije 29 minuta, Spitfire je napisao:

Ovo je zanimljivo područje za proučavanje promjene sudske prakse jer je i sudska praksa VSRH mijenjana sukladno promjeni zakonodavnog okvira te također zbog odluka USRH i ESLJP. Možemo ga podijeliti na 5 osnovnih razdoblja:

Razdoblje do donošenja Zakona o preuzimanju ZOVO 8. listopada 1991. Kako je ZOVO izričito u čl. 29. zabranjivao mogućnost stjecanja vlasništva dosjelošću na nekretninama u društvenom vlasništvu nakon 6. travnja 1941. Sudska praksa je u tome razdoblju bila jedinstvena da  nije bilo moguće steći pravo vlasništva dosjelošću na nekretnini u društvenom vlasništvu. Međutim, nije bilo zapreka za utvrđenje kako je pravo vlasništva dosjelošću na nekretninama koje su postale društveno vlasništvo stečeno prije 6. travnja 1941. i to primjenom odredbi OGZ-a kao pravnog pravila koji se primjenjuje na temelju čl. 2. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941.

Razdoblje od stupanja na snagu Zakona o preuzimanju ZOVO do stupanja na snagu ZVDSP 1. siječnja 1997. U čl. 3. Zakona o preuzimanju ZOVO-a od 26. lipnja 1991., a koji je sukladno čl. 20. stupio na snagu 8. listopada 1991., stavljen je izvan snage čl. 29. ZOVO-a koji je zabranjivao stjecanje prava vlasništva na stvarima u društvenom vlasništvu.
Dakle, od 8. listopada 1991. Pravna je logika o zabrani retroaktivnog djelovanja zakona nalagala da je dosjedanje moglo početi teći tek nakon što su te nekretnine postale sposobne za stjecanje prava vlasništva putem dosjelosti, a vrijeme prije toga se nikako nije moglo uračunavati u dosjedanje. Takvo pravno shvaćanje prihvatila je i sudska praksa VSRH koja je izrijekom zauzela pravno stajalište da se vrijeme prije 8. listopada 1991. na nekretninama u društvenom vlasništvu ne računa u tijek dosjelosti, već da dosjelost počinje teći tek od 8. listopada 1991. Sudska praksa VSRH također je zauzela pravno shvaćanje da je prelaskom nekretnine u društveno vlasništvo došlo do prekida dosjedanja i da nakon 8. listopada 1991. rokovi za dosjedanje počinju teći ispočetka, odnosno nema mogućnosti zbrajanja vremena dosjedanja prije 6. travnja 1941. i onog nakon 8. listopada 1991.

Razdolje od stupanja na snagu ZVDSP do donošenja odluke USRH od 17. studenoga 1999. Donošenjem i stupanjem na snagu ZV-a 1. siječnja 1997. došlo je do potpune promjene zakonodavnog okvira u vezi mogućnosti uračunavanje roka za stjecanje prava vlasništva dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu. Nakon 1. siječnja 1997. nije bilo više nikakvih zapreka da se u rok potreban za stjecanje prava vlasništva dosjelošću računa i vrijeme posjedovanja prije 8. listopada 1991., odnosno dok je nekretnina bila u društvenom
vlasništvu. Stoga je u razdoblju od stupanja na snagu ZV-a pa do Odluke Ustavnog suda RH od 17. listopada 1999. sudska praksa VSRH uračunavala u rok za stjecanje prava vlasništva dosjelošću i vrijeme posjedovanja prije 8. listopada 1991., odnosno dok je nekretnina bila u pravnom statusu društvenog vlasništva.
Međutim, takav zakonodavni okvir trajao je manje od tri godine, nakon čega je došlo do nove promjene u vezi mogućnosti stjecanja prava vlasništva dosjelošću.

Razdolje od odluke USRH do odluke ESLJP od 11. lipnja 2009. Ustavni sud RH je 17. studenog 1999. ukinuo odredbu čl. 388. st. 4. ZV-a102 povodom prijedloga za ocjenu ustavnosti te odredbe. Obzirom na takvu odluku Ustavnog suda RH više nije bilo pretpostavki za uračunavanje u rok za stjecanje prava vlasništva dosjelošću i razdoblja prije 8.
listopada 1991., odnosno dok je nekretnina bila u društvenom vlasništvu, a sudska praska se je vratila na svoja prijašnja pravna shvaćanja da se u rok za stjecanje prava vlasništva na temelju dosjelosti na nekretninama u društvenom vlasništvu ne računa razdoblje posjedovanja prije 8. listopada 1991.

Razdoblje nakon odluke ESLJP od 11. lipnja 2009. Odluka ESLJP u predmetu Trgo protiv RH od 11. lipnja 2009. dovela je do ponovne djelomične promjene sudske prakse u vezi stjecanja prava vlasništvadosjelošću na nekretninama koje su bile u društvenom vlasništvu. ESLJP je u predmetu Trgo protiv RH zaključio da se radi o povredi prava na
mirno uživanje vlasništva iz. čl. 1. Protokola 1. uz Konvenciju i zapravo zauzeo pravno shvaćanje da su posjednici u odnosu na koje su se ostvarile pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću u razdoblju od 1. siječnja 1997. (kao dana stupanja na snagu ZV-a) na temelju odredbe čl. 388. st. 4. ZV-a pa do ukidanja te odredbe od strane Ustavnog suda RH 17. studenog 1999., stekli pravo vlasništva nekretnine ukoliko ne postoji drugi suprotstavljeni privatni interes. Dakle, sudska praksa VSRH morala se u tom smislu izmijeniti, što je i učinjeno u kasnijim odlukama
VSRH.

Izvor, doc. dr. sc. Jadranko Jug, VSRH

Prema navedenome trenutna praksa kaže da je nakon odluke ESLJP u predmetu Trgo protiv RH moguće uračunavati u rok za stjecanje prava vlasništva dosjelošću i vrijeme posjedovanja prije 8. listopada 1991., odnosno dok je nekretnina bila u društvenom vlasništvu, ako su pretpostavke za dosjedanje ispunjene u razdoblju do 17. studenog 1999. i ako na nekretnini ne postoji suprotstavljeni privatni interes trećih osoba. To nadalje argumentum a contrario znači da ukoliko na nekretninama bivšeg društvenog vlasništva pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću nisu ispunjene do 17. sudenog 1999. rok za stjecanje prava vlasništva dosjelošću računa se počev od 8. listopada 1991.

 

Našao članak, hvala

Dana 09. 12. 2023. u 12:50, Spartan je napisao:

Pozdrav svima, ja imam sličnu situaciju, molim Vas ako mi može netko dati odgovor na moje pitanje što je prije moguće.

Prilažem i isječak iz mog ugovora o radu sa sadašnjim poslodavcem.

Dakle, moj trenutni poslodavac je imao te ima ugovore sa firmom A, poslovi proizvodnje te montaže industrijskih postrojenja.

Pošto sam na jednom od projekata i ja sudjelovao te bio jedan od rukovodećih ljudi, firma A je stupila u kontakt sa mnom, te bi željeli da dođem raditi za njih.

Ja bi osnovao svoj d.o.o, potpisao ugovor sa njima te za njih kao externi nadzornik obavljao isključivo poslove vođenja gradilišta (nadzor montaže i sl., posao obavljaju treće firme) na projektima sa kojima moj trenutni poslodavac nema apsolutno nikakve veze.

 

Smijem li to učiniti ili ne??

Ako definitivno ne smijem zbog stavke u mom ugovoru o radu, a ipak se odlučim na to i učinim to. Koje su moguće zakonske posljedice odnosno koje korake može moj tada već bivši poslodavac poduzeti??

 

Pomozite molim!

Puno hvala unaprijed!!

Nemamo sadržaj nastavka odredbe. Ključno pitanje je - je li ugovorena ugovorna kazna?

Dana 20. 10. 2023. u 22:40, Julinka je napisao:

Polog nije kapara. Kapara je 10% i ima zakon o kapari koj regulira otkaz ot kupnje od kupca ili prodavatelja. Ovdje samo povrat 5% ako nije navedena neka kazna, kao naprimjer isplata provizije agencije.

Kapara ne mora biti 10%, ali po sudskoj praksi ne bi generalno smjela prelaziti 10%, ovisno o konkretnim okolnostima slucaja. Bitno je samo da je navedeno da se radi o kapari

Dana 09. 12. 2023. u 19:29, Pandax je napisao:

Može stvarni primjer forme kapare za kupnju nekretnine? Ima netko?

Hvala puno!

Ako mislite izricaj odredbe kojom se regulira kapara, moze se npr ovako:

“Članak X. 

(1) Ugovorne strane suglasno utvrđuju ukupnu kupoprodajnu cijenu za nekretninu iz članka 1. stavka 1. ovog Predugovora u iznosu od xxxxxx EUR (slovima: xxxxxx eura).

(2)Kupoprodajna cijena nekretnine iz stavka 1. ovog članka je konačna, fiksna i nepromjenjiva.

Članak Y.

(1)Ugovorne strane suglasno utvrđuju da iznos od xx.xxx,00 EUR (slovima: xxxxx eura) Kupci isplaćuju Prodavatelju prilikom potpisa predmetnog Predugovora na ime kapare te Prodavatelj potpisom ovog Predugovora potvrđuje da je primio od Kupaca navedeni iznos, a koji iznos se smatra kaparom.”

Možete urediti i da će se kapara uplatiti u roku od X dana na račun prodavatelja na IBAN taj i taj itd. 

prije 5 sati , nepoznatacura1234 je napisao:

Poštovani,

dignula sam zajam kod Kredis-a (u poslovnici Auro Domus-a). Otplatila sam 3 rate, ali ne mogu otplatiti 4. ratu. Znam, što sam dizala zajam ako ga ne mogu vratiti. Prilikom ddizanja zajma, morala sam potpisati zadužnicu i ovjeriti je kod bilježnika. Međutim, zajam sam dizala pod djevojačkim prezimenom i drugim prebivalištem. U međuvremenu sam se udala, uzela muževo prezime i promijenila adresu prebivališta. Zadužnica (na temelju koje mogu podići ovrhu i blokirati mi račun) je na djevojačko prezime. Mogu li oni dignuti ovrhu i blokirati mi račun na temelju zadužnice na kojoj je moje djevojačko prezime i drugo prebivalište? Ja smatram da je zadužnica nevažeća jer je na njoj osoba koja (pravno gledano) više ne postoji... Hvala na pomoći.

prije 5 sati , Borbena7 je napisao:

Naravno da mogu.

Itekako postoji, pretragom podataka po OIB-u bez problema se mogu vidjeti promjene kao što su izmjene imena, prezimena, adresa prebivališta, boravišta....

FINA to ne radi pretragom OIB-a, nego ovrhovoditelj donese iz maticnog ureda obavijest/potvrdu (ne mpgu se sjetit koje tocno od to dvoje) o promjeni prezimena.  Iz te obavijesti/potvrde vidljivo je da se radi o istoj osobi i to u opsegu da se postuju odredbe o zastiti osobnih podataka. 
 

Dakle, ovrhovoditelj uz zaduznicu dostavi obavijest /potvrdu maticnog ureda i ovrha se moze najnormalnije provesti.

Dana 07. 12. 2023. u 14:13, Spitfire je napisao:

Malo je čudno kako ste uspjeli podjeliti česticu koja nije u vašem vlasništvu ali recimo da to spada u domenu da se do 2007 moglo raditi svašta pa i ovo.

No što se tiče dosjelosti, za istu vam treba kvalificiran posjed, zakonit, istinit i pošten. Zakonit bi bio da je postojala nekakova isprava koja vam daje pravo korištenja a koju nemate te vam preostaje barem pošten posjed. Za isti ne bi trebali znati ili s obzirom na oklnosti imati dovoljno razloga posumnjati da vam ne pripada pravo na posjed. Shodno vašim navodima ja baš i ne vidim dovoljno razloga za barem pošteni posjed, no sve i da ga imate, a kako se radi o vlasništvu JLS i bivšem društvenom vlasništvu, a prema sudskoj praksi nakon odluka US i ESLJP pretpostavke za stjecanje nisu ispunjene do 17. studenoga 1999., za stjecanje vlasništva dosjelošću bi vam bilo potrebno 40 godina računajući od 8. listopada 1991.  

Izvor za ovo da se računa of 8.10.1991.? 
koliko znam po sudskoj praksi VSRH i USRH racuna se i vrijeme prije navedenog datuma 

prije 4 sati , artus je napisao:

Presudom suda drugog stupnja potvrđena je presuda suda prvog stupnja kojom sunasljedniku pripada ½  nekretnine koja mu je bila osporavana u ostavinskom odnosno parničkom postupku. Obzirom da  više nema neudumica o sastavu podjele imovine, kako  sprovesti odluku drugostupanjskog suda kroz zemljišne knjige, to jest postoji li rok sprovedbe te odluke, kako eventualno nebi došlo do možda moguće zastare. Hvala

S obzirom na to da nemamo podatke o razmaku između donošenja presude i ovog pitanja itd.:

1.) Prije svega nabaviti odvjetnika jer po novom ZZK samo bilježnici i odvjetnici mogu slati podneske na ZK.

2.) Provjeriti jesu li u ZK ulošku još upisane iste osobe s istim udjelima kao u presudi i radi li se i dalje o istoj z.k. čestici u smislu sastava i površine.

3.1.)  Ako je odgovor iz prethodnog potvrdan - Poslati prijedlog za uknjižbu s pravomoćnom presudom kao ispravom temeljem koje će se uknjižiti. Izostanak naredba da se provede upis nije po sudskoj praksi takav nedostatak koji bi prijećio provedbu takve presude u ZK

3.2.) Ako je odgovor pod 2. negativan - konzultirati se s odvjetnikom da odredi po okolnostima slučaja što dalje (u smislu je li do promjena došlo nasljeđivanjem, prodajom ili na koji treći način) 

prije 2 sati , usokusam je napisao:

Znači rok za žalbu je 15 dana od primitka pismena iako smo svi bili na objavi presude?

Da, @Spitfire je naveo odredbu koja to izričito propisuje

prije 2 sati , tsereg je napisao:

Imam teorijsko pitanje, potaknut ovom situacijom u Jakuševcu.

-> Pitanje je ima li u našem pravu osumnjičenik pravo ne odgovarati na pitanja istražitelja tijekom izvida i prikupljanja dokaza u provođenju nadzora od strane tijela državne uprave?

Naime, gledam inspekcijski zapisnik objavljen u Jutarnjem u kojem stoji da su nazočni upoznati s člankom 158. Prekršajnog zakona da prilikom ispitivanja i uzimanja izjava imaju pravo uzeti odvjetnika; međutim nigdje ne stoji da su upoznati s pravom da se brane šutnjom. I doista, članak 158. uopće ne spominje takvu mogućnost za osumnjičenika. Međutim, članak 171. propisuje da okrivljenik nije dužan odgovarati na pitanja -- ali taj članak spada u poglavlje o glavnoj raspravi, dakle odnosi se na postupak pred sudom, kad je istraga završena.

Koliko se meni čini logičnim, pravo osumnjičenika da se brani šutnjom postoji da se nedužna osoba na koju je pala sumnja zaštiti od toga da samu sebe inkriminira tijekom istrage. Razlozi za samoinkriminaciju mogu biti razni: pritisak, manipulacija, stres koji mogu dovesti do lažnog priznanja; logička nemogućnost da se dokazuje vlastita nedužnost; neetičnost ili predrasude ili "prevelika ambiciozost" istražitelja da "napakiraju" osumnjičeniku, tj. da po svaku silu dokažu svoje sumnje, itd. Jednostavno rečeno - niije posao osumnjičenika da prikuplja dokaze svoje krivnje, već je to posao istražitelja koji su odlučili sumnjati na tu osobu -- ako se istraga svede na to da je jedini ili glavni dokaz krivnje izjava samog osumnjičenika, onda je to vrlo slaba i labava istraga i prilično bizarna situacija u kojoj se kriminalni um može snaći dobro (laganjem), dok dobro socijalizirana osoba koja ima povjerenja u institucije može lako "zaglaviti".

S druge strane, jednom kad osumnjičenik postane okrivljenik, razlozi da ne odgovara na pitanja stvar su taktike obrane i zapravo u našem pravnom sustavu gdje nema porote manje taktički bitni -- barem bi se meni činilo tako.

Dakle, imam osjećaj da je upravo pravo osumnjičenika da ne sudjeluje u vlastitom "vješanju" temeljno pravo, a čini se da u Hrvatskoj osumnjičenici nemaju pravo na to. 

 

 

prije 38 minuta, sivko je napisao:

Čl.158 st.6 vezan na čl.171 st.2 

Ovo što je Sivko napisao u vezi s čl. 202. st. 3. Zakona o kaznenom postupku koji popunjava praznine Prekršajnog zakona:

"(3) Ako drukčije nije propisano ovim Zakonom, odredbe o okrivljeniku, primjenjuju se na osumnjičenika, okrivljenika, optuženika i osuđenika te na osobe protiv kojih se vode posebni postupci predviđeni ovim ili drugim zakonom."

Drugim riječima, pojmovi osumnjičenik, optuženik i okrivljenik u ovakvim stvarima su izjednačeni. U samoj sudskoj kaznenoj praksi često se u samim Rješenjima, Presudama itd. gotovo za sve faze koristi pojam okrivljenik. 

prije 6 minuta, lham je napisao:

U početku su obje parcele bile jedna na kojoj je bila stara kuća i sve to je bilo ograđeno kamenim zidom. Kad smo se preselili tamo 1976 htjeli smo kupiti tu kuću sa parcelom, ali grad nije prodavao, nego smo dobili stanarsko pravo i tako je bilo do 1994 kad je izašao natječaj i kupili smo samo kuću jer su rekli iz grada da nam mogu prodati samo kuću bez ikakvog zemljišta, neznam zašto. Cijelo vrijeme od 1976 koristimo po sadašnjem stanju obje parcele kao vrt za sadnju povrća za naše potrebe. Od 2005 smo sa geodetom uspjeli riješiti da dobijemo okućnicu od 500m2 i tada su nastale dvije čestice od kojih je jedna okućnica od 500m2, a druga je ostatak.

Koliko sam shvatio iz navedenog Vama je dana tada na korištenje, a kasnije otkupljena samo kuća, a ta čestica koju sada želite steći dosjelošću Vam nikad nije ni dana na korištenje, nego ju korstite "na svoju ruku".

Jesam li dobro shvatio?

prije 20 minuta, lham je napisao:

Pozdrav svima,

radi se o čestici od cca 600m2 koja piše da je "unutar granica građevinskog područja" i graniči sa česticom na kojoj je kuća u kojoj živimo. Tu susjednu gradsku česticu koristimo oko 40 godina cca od 1976... Čestica spada pod građevinsko zemljište i borimo se sa odvjetnikom zadnjih 20 godina da se čestici smanji cijena ili prenamjeni u poljoprivredno pošto po njenoj sredini prolazi dalekovod i da radi toga kažu u gradu da ne mogu izdavati nikakve građevinske dozvole. Nakon svega smo odlučili kupiti tu česticu ali su baš ove godine digli cijene za oko 6 puta, natječaj jošuvijek traje još ovaj tjedan.... Planiramo angažirati nekog drugog odvjetnika da ako je moguće obustavi prodaju samo te čestice iz natječaja i da pokušamo dati zahtjev za dosjelost. Je li po vama to izvedivo ili ima li netko neki savjet? 

hvala vam svima unaprijed na odgovorima

Nemamo dovoljno informacija za odgovor.

Kažete da biste ju kupili - želite li reći da niste nikada do sada smatrali da je ista Vaše vlasništvo itd?

Temeljem čega i zašto ste počeli vršiti posjed navedene čestice?

prije 5 minuta, usokusam je napisao:

Znači da me i tu nastoje preveslati. Naravno da smo svi bili prisutni, a sudac je rekao da rok za žalbu teče od dana kad primimo doma presudu. No, sumnjivo mi je to, jer je on puno toga "muljao" tijekom postupka. Hvala puno.

Zanima me također kojim redom sudovi postupaju: nakon ovog ide dakle drugostupanjski, pa trećestupanjski, i onda EU? Koji sud u EU? Kako to ide i koliko može trajati? Ne želim da protekne još jedna godina.

Ignorirajte, moja greška, previdio sam da je kazneni predmet

prije 6 sati , usokusam je napisao:

Imam još jedno pitanje: ako je objava presude bila na datum x, i objavljen je zapisnik u e-spisu u kojem piše da je presuda "ukratko usmeno obrazložena, stranke poučene o pravu na žalbu i odgovora na žalbu", da li to znači da mi rok za slanje žalbe teče od tog datuma ili od datuma kad dobijem tu presudu na kućnu adresu? Nekako ne vjerujem sucu, možda odugovlači sa slanjem presude kako bi mi istekao rok za žalbu.

Teče li Vam rok od ročišta za objavu presude ili od primitka pisanog otpravka ovisi o tome jeste li bili na zadnjem ročištu kad je zaključena glavna rasprava i zakazano ročište za objavu presude.

Ako ste bili na posljednjoj raspravi, rok za žalbu Vam teče kao da ste presudu primili na ročištu za obiavu, bez obzira kad dobijete fizički primjerak.

Ako niste bili obaviješteni o datumu ročišta za objavu presude, rok Vam teče od primitka pisanog otpravka presude.

prije 18 sati , kira je napisao:

Pa nisam siguran kako bi se to pravno tumačilo, naime ja bih želio kao susjed koji s dvije strane graničim s naznačenom česticom koja je "državna, put nerazvrstana cesta", s tim da nije upisana u zemljišnu knjigu zapravo nije legalizirana,.što traži zakon, Zakon o nerazvrstanim cestama, pa bi se ovim ispravnim postupkom zapravo upisom u zemljišnu knjigu upisalo stvarno stanje dakle stvarna površina iz zemljišne knjige,.a to je 32čhv u odnosu na 61m2

Hvala

 

Mislim da bi to potpalo pod uređenje međe.

Kako se radi o međi s nerazvrstanom cestom, stvar je malo konfuzna zbog vrlo neujednačene sudske prakse. Naime, pola viših sudova tvrdi da je nadležan općinski sud, a pola sudova tvrdi da to nije točno, nego da je to u nadležnosti mjesnih upravnih tijela (doslovno su po 4-5 sudova u suprostavljenim taborima).

Ne znam kakva je praksa prvostupanjskog općinskog suda koji bi odlučivao u Vašem predmetu, ali ishod drugostupanjskog postupa je, po sadašnjem stanju sudske prakse, lutrija. Predlažem da se obratite jedinici lokalne samouprave s upitom kako oni rješavaju ta pitanja pa vidite dalje.

prije 16 minuta, Borbena7 je napisao:

Nisu, ali ih kao dva zasebna pismena javni bilježnik dostavlja ovršeniku, a sve prije nego li donese rješenje o ovrsi u odnosu na dostavljeni Prijedlog za ovrhu.

Ma jasno, nego mi je namjera bila naglasiti da je se zastara prekida podnošenjem PZO-a, a ne donošenjem obavijesti od strane JB-a.

Slažem se za načelo hitnosti, no mislio sam da nije propisano u smislu određenog roka. 

Sve u svemu, super napisan komentar 👍🏼 

prije 11 minuta, TonyBob je napisao:

To i JE Prijedlog za ovrhu uz obavijest da može u roku 15 dana ispuniti svoju obvezu prema ovrhovoditelju..

PZO i Obavijest NISU ista stvar.

Npr. ja kao ovrhovoditelj 1.12.2023. podnesem prijedlog, a JB 6.12. sastavi obavijest. Šta se gleda za zastaru? 1.12., a ne 6.12.

prije 1 sat, TonyBob je napisao:

Zato je isti broj, zastare nema jer je pokrenuto na vrijeme-gleda se datum slanja obavijesti.
 

Za zastaru se gleda datum podnošenja Prijedloga za ovrhu, ne slanja obavijesti.

prije 14 minuta, NikaLn je napisao:

Poslovni broj je isti. Datum dokumenta je 10.06.2023 godine a račun ide u zastaru 15.06.2023 godine. Sporno je što od 10.06. do 20.08 nisam dobila nikakvu obavijest. Dakle, ako je javni bilježnik pokrenuo postupak 10.06. zašto me o tome obavještava tek 20.08. Postoji li zakonski okvir u kojem je javni biljeđnik dužan obavijestiti osobu ili može poslati obavijest kad se sjeti? 

To je, iskreno, čak i brzo dostavljena obavijest. Nerijetko znaju tek nakon pola godine - godinu...

Ali da, nije mi poznato da je propisan rok za dostavu obavijesti, propisan je za donošenje Rješenja o ovrsi nakon dostave obavijesti, ali za dostavu obavijesti nije

prije 33 minuta, NikaLn je napisao:

Pozdrav,

dobila sam od javnog bilježnika obavijest o pokretanju ovršnog postupka i to dva puta za isti postupak. Prvi puta sredinom kolovoza a drugi put u listopadu.

U oba dokumenta kao datum pokretanja postupka je naveden 10.06.2023 godine.

Po čemu znate da je isti postupak? je li poslovni broj isti?

 

prije 34 minuta, NikaLn je napisao:

Zanima me može li javni bilježnik poslati obavijest puna 2 mjeseca nakon što je pokrenut postupak (to je bila prva obavijest, nije vraćano zbog nepreuzimanja), te kako se u ovkvim slučajevima računa zastara. Radi se o računu iz 5 mjeseca 2023 godine koji dolazi na naplatu u 6 mjesecu 2022

Hvala

Jeste možda fulali u pisanju godina? 

U svakom slučaju zastara se prekida podnošenjem prijedloga za ovrhu, dakle bitno je je li ovrhovoditrlj bio ili ne u zastari 10. 6. 2023.

Ukratko, mislim da ne biste mogli tražiti državljanstvo s uspjehom jer niste potomak iseljenika, a niste ni izražavali pripadnost hrvatskom narodu u ispravama. Nekada je to bilo fleksibilnije da se osoba trebala smatrati, osjećati Hrvatom itd., ali zakonska regulativa sada je takva da je potrebno da je to izjašnjavanje izraženo u pravnom prometu (npr. prolaze matice rođenih, školske svjedožbe, potvrde o sakramentima...) ili zaštitom prava i promicanjem interesa hrvatskog naroda i aktivnim sudjelovanjem u hrvatskim kulturnim, znanstvenim i sportskim udrugama u inozemstvu. S tim da po sudskoj praksi koja mi je poznata nije dovoljno puko članstvo u takvim udrugama, nego i rukovodeće pozicije (što je besmisleno, ali tako se tumači).

Naravno, možete probati opreza radi, ali izgledi nisu neki

prije 18 sati , kira je napisao:

Prethodno nisam napisao da se radi o čestici u vlasništvu lokalne samouprave," nerazvrstana cesta", s tim da sam ja vlasnik susjednih čestica,.

 

Mislite kao postupak uređenje međe?

prije 11 sati , glassjaw je napisao:

Ja se nisam nigde izjasnio, to je problem. A da li ste sigurni, procitao sam nekoliko clanaka kao moja situacija i deluje mi moguce?

1.) Niste potomak iseljenika u smislu čl. 11. sadasnjeg Zakona na koji se želite pozvati zbog stavka 5. jer se iseljenikom ne smatra osoba koja je preselila u neku od drzava bivse SFRJ 

2.) Ne mozemo ni znati ni koji tocno se Zakon primjenjuje na Vas jer ne znamo koje ste godiste.