Jump to content

Ivo Kermartin

Korisnik
  • Broj objava

    276
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

  • Osvojio dana

    14

Objave koje je Ivo Kermartin objavio

  1. prije 3 sati , nemozetotako je napisao:

    Aha, mislite da ja izlažem nešto, a ne samo da promatram što oni vijećaju? 

    Promaklo mi je ovo:

    da,  imate pravo iznijeti razloge zašto Vam treba uvažiit žalbu. Ali to naprema prvostupanjskoj raspravi mora biti kratko, koncizno i kirurški precizno

  2. prije 1 sat, nemozetotako je napisao:

    Ok, pa mislim da još stignem, jer sam presudu podigla na pošti 17.01. Da li ta sjednica bude trajala jedan dan?

    Onda ste u roku, možete poslati dopunu žalbe s prijedlogom da Vas se pozove na sjednicu.

    Tesko da ce trajati dulje od 1 dana, izlaganje mora biti vrlo sazeto i fokusirati se na stvari bitne za dokazivanje zalbenih razloga

  3. prije 1 sat , nemozetotako je napisao:

    Stvarno?  Pa toliko puno objavljuju svaki dan. 

    Ima čak na sudu na fizičkoj oglasnoj gdje se stavljaju odvjetničke ne preuzete pošiljke redovito, dosta uobičajeno. 
     

    prije 1 sat, nemozetotako je napisao:

    Da li je sad kasno da to tražim, kad je žalba već poslana tužitelju? Nije još predmet otpravljen na drugostupanjski sud, pa možda mogu zasebno napisati zahtjev (ili aneks žalbe) da prisustvujem sjednici, i da ju snimam? Ili, mogu li tražiti da se snimi sjednica i pošalje mi se snimka?

    Koliko mi je poznato, trebalo je tražiti u žalbi na presudu. Dodatak žalbi se može pisati samo unutar roka za žalbu (npr žalbu pošaljete 5. dan, a dopunu 13. dan roka za žalbu) 

    Ne možete tražiti da Vam se pošalje snimka, ali kroz godinu - dvije (ili tri) bi trebale stupiti na snagu odredbe ZKP-a o audio snimanjima rasprava, a onda će te snimke zamjeniti gotovo u cijelosti zapisnike i činit će dio spisa.

  4. prije 16 minuta, nemozetotako je napisao:

    Kako ne, kad baš tako piše "Žalba na odgovor" image.png.e7759b99a352f8a6b5085e836ffd42fc.png

     

    Hm, a i dopis/odluku koji je sudac poslao uz moju žalbu na presudu tužiteljima, naslovio je "ŽALBA NA ODGOVOR". Zašto, i što to znači?

    Ajoj, naravno da nisam, jer ne znam ništa o tome. Kud da me se pozove? Zar drugostupanjski sud provodi sudski postupak kao i prvostupanjski?

     

    To je u smislu da se Žalba dostavlja na odgovor, pretpostavljam. Jer žalba na odgovor ne postoji

     

    Ne provodi isti postupak, nego sjednicu žalbenog vijeća. A ono zove na sjednicu samo ako žalitelj zatraži - ako zatraži MORA ga pozvati

  5. prije 11 sati , nemozetotako je napisao:

    Vidim na oglasnoj ploči suda puno Žalbi na odgovor, pa me zanima što to znači. Ako tužitelj odgovori na moju žalbu na presudu, da li ja onda mogu poslati žalbu na taj odgovor?

    Vidite odgovore na žalbe, ne žalbe na odgovore.

    Ako on odgovori na Vašu žalbu, to je to, čekate odluku drugostupanjskog suda ili sjednicu drugostupanjskog suda, ovisno jeste li u žalbi trazili da Vas se pozove. 

  6. prije 5 minuta, ciovo1 je napisao:

    Ne želi razgovarati,a DO kaže da ne živim tamo,nisam prijavljena te se ne smatra mojim domom

    Dovoljno od DO,napominjem da su u rješenju odbacivanja krivo navedeni podaci,samo 10 godina promašaj,s na to rješenje nemam pravo žalbe,bez obzira što su oni nepismeni,ne obraćaju pažnju na činjenice

    Što kad DO piše rješenja sa krivim navodima,podacima,napiminjem da me nitko nije kontaktirao po kaznenoj prijavi,ni policija ni DO,već su povjerovali što je protustranka rekla i donjeli rješenje bez prava žalbe

    Dakle od moje kaznene prijave do donošenja rješenja nitko me nije kontaktirao .

    Toliko o radnji DO Split

    Pa ne mora on razgovarati s Vama nego građanskom tužbom na uvođenje u suposjed. I to je to, druge nema.

    Kazneno nećete uspjet, DO ST Vam je odbacilo prijavu s razlogom, to NIJE vaš dom ako ne živite tamo

  7. @Spitfire VSRH svježe objavio odluku kojom zauzima isti stav kao Jug u članku! (logično kad je sam bio član vijeća u donošenju odluke)

    https://sudskapraksa.csp.vsrh.hr/decisionPdf?id=090216ba80ddd215

     

    22. Kako iz činjenica koje su utvrđene u ovom postupku proizlazi da je tužitelj u posjedu spornih nekretnine bio i prije 8. listopada 1991., sud će u nastavku postupka ispitati postoje li okolnosti za primjenu pravnog shvaćanja koje je Evropski sud za zaštitu ljudskih prava iznio u predmetu Trgo protiv Hrvatske (presuda od 11. lipnja 2009. broj 35298/04), kada se radi o stjecanju prava vlasništva dosjelošću na nekretninama koje su bile u režimu društvenog vlasništva. Kod toga nije od važnosti vrijeme kada je tužba podnesena, već je bitno za ocjenu osnovanosti zahtjeva jesu li se ispunile pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću do odluke Ustavnog suda tj. do 17. studenoga 1999.

  8. prije 13 minuta, dada22 je napisao:

    Javni bilježnik , kod kojeg sam bila ,prije zakazanog roka za ostavinsku raspravu ,da bih se informirala,

    zatražila obrazac nasljedničke izjave ,u svrhu izjave o odricanju od nasljedstva ( jer sin neće biti nazočan ostavinskoj raspravi)

    Upozorava me ,u slučaju da se odreknemo nasljedstva ,traže se nasljednici slijedećeg reda , u ovom slučaju brat pok. supruga ,

    a potom, ako se i on odrekne nasljedstva po načelu kaduciteta ,ošasna imovina prelazi na općinu /grad .

     

    da, traži se onda idući nasljedni red. Uobičajena procedura. 

  9. prije 3 minuta, bobo4 je napisao:

    Čini se da postoji mogućnost ustavne tužbe.

    Čak i ako je dokaz nezakonit, ne znači da se ne može upotrijebiti... kao što sam spomenuo u drugoj temi " Kaznena prijava kao dokaz u kaznenom postupku ":
    (Možda se može naći takav primjer?)

    Pa jednostavno kopirajte bilješke iz spisa i priložite ih na raspravi kao dokaz. Ali optužno vijeće kod ispitivanja optužnice iste MORA izdvojiti iz spisa. 

  10. prije 32 minuta, bobo4 je napisao:

    Takvo obrazloženje i ideja da netko traži izdvajanje dokaza "zbog kopiranja" pokazuju, ugh ... puno toga, mogu li ja to nekome prijaviti, ministarstvu, Uskoku, postoji li neki pravni lijek?

    Ne jer nema razloga ni temelja.

    Pravni lijek ste iskoristili i odbijena Vam je žalba (opravdano i po Zakonu) 

  11. prije 1 sat, AlexOne je napisao:

    Konačno nešto konkretno. Najljepše zahvaljujem! 

    I komentiram. S obzirom na "novi" ZKP kojim DO oportunistički uspijeva u tome da okrivljenik u istražnoj fazi ne može sudjelovati u ispitivanju žrtve (osim u posebnim slučajevima), tada je primjena čl. 51. st. 1. t. 6., a zanemarivanje čl. 288. st. 1. istog ZKP-a postupanje na štetu okrivljenika. Sve bi bilo ok da DO pristupa po načelu jednakosti i pravičnosti, a ne isključivo radi vlastitih probitaka. Postali su sami sebi svrha. I onda još dobiju pomoć od suda na raspravi tako da žrtva/svjedok ni u jednoj fazi postupka nije bila neovisno ispitana.

    Kazneni postupak u svojoj srži sadrži veliki dizbalans u korist optužbe, osobto u fazi istrage, to je točno.

    Ne radi se o oportunizmu, nego o tome da u istrazi dominira istražno načelo, a da do nužnosti ostvarenja konfrotacijskog načela i do aktivacije načela kontradiktornosti dolazi tek u fazi rasprave.

    Ali zato postoje razna pravna sredstav i judikatura ESLJP-a i Suda EU koja tu pomažu u balansiranju toga. Primjerice, da presuda ne smije biti donesena isključivo ili pretežno na nekonfrotiranom iskazu itd. 

    Također, može se ukazivati na proturječja iskaza danih pred DO i pred Sudom itd.

     

    Ali slažem se da je ZKP dosta neujednačen u korisrt optužbe.

  12. prije 5 sati , AlexOne je napisao:

    Konkretno, u predmetu su tri žrtve/svjedoka. Prije potvrđivanja optužnice obrana nije imala prilike ispitivati žrtve/svjedoke sve do prvog ročišta. Tada je sudac zvao u sudnicu jednog po jednog ali kako je kojeg ispitao ostavio ga je u sudnici. Tako da su na kraju bili svi troje u sudnici. To mi nikako ne izgleda sukladno odredbi "svjedoci se ispituju jedan po jedan i bez ostalih svjedoka".

    čl. 51. st. 1. t. 6. ZKP-a - oštećenik (a i žrtva) ima pravo sudjelovati na raspravi. Dakle, sve je ok.

     

    Slično je kao u ZPP-u - tužitelja ili tuženika se ispituje kao svjedoka, ali on svejedno može biti prisutan cijelo vrijeme dok se ispituju drugi svjedoci

  13. prije 1 sat , AlexOne je napisao:

    Sud je nadležan da donosi presude (i druge radnje naravno) pa tako i za slanje presuda.

    Gdje piše da ti ne možeš nekome uručiti i zatražiti postupanje po pravomoćnoj, izvršnoj/ovršnoj i digitalno provjerljivoj vjerodostojnoj presudi u kojoj je već naložena radnja nekom tijelu kako i kada treba postupati. Pa iz tog razloga stranke i oblijeću pisarnice da im se udari pravomoćnost i s time idu u neku drugu instituciju ostvariti neko svoje pravo, na primjer.

    Kao što sam u drugim postovima napomenuo, nisam pravnik, i ako se radi o tome da sud treba izdati nalog za tu radnju onda je to druga stvar.

    No, ako je ovako kao što je inicijalno napisano (a mislim da je tako) da oni trebaju pravomoćnu presudu suda onda ne vidim gdje je i čime u zakonima i pravilnicima propisano da dostava takvog pismena mora biti isključivo od suda. 

    na stranu pravna ispravnost - brže će biti požuriti sud sa slanjem policiji pravomoćne presude, klauzule pravomoćnosti, naredbe temeljem presude ili čega već nego se naganjat s njima sa svojim primjerkom presude.

    Nažalost tako je trenutno stanje, po mom iskustvu

  14. S obzirom na to da se u sudskoj praksi tumači da odjava može predstavljati otkaz ugovora o radu konkludentnom radnjom, obavezno najkasnije do 31.1. poslati preporučenom pošiljkom s povratnicom na adresu sjedišta poslodavca zahtjev za zaštitu prava. Ako to ne napravite, nećete moći tražiti sudsku zaštitu 

  15. Ako im Sud ne naredi, teško išta od toga.

    Meni jednom nisu željeli vratiti mobitel od stranke čak ni po Nalogu suda jer su govorili da to još nije pravomoćno iako nije postojala mogućnost žalbe na Nalog. 

    Malo rasprave i još nekih asertivnijih metoda je trebalo da popuste.

  16. prije 1 sat , malerica je napisao:

    Po članku 217. st. 1. Zakona optužen, 4 puta je presuđena oslobađajuća presuda. Na presudu se državni odvjetnik svaki put žalio i postupak je pokretan ispočetka, da bi sad u petom pokušaju dodijeljena zatvorska kazna od 2g i 8mj, nepravomoćna. Obrazloženje je subjektivna ocjena jedne rečenice optuženog od strane sutkinje, svi dokazi su odbačeni. 

    Osim navedenog, umjesto odvjetnika, na posljednja dva ročišta se kao njegov zamjenik pojavio čovjek koji je u prethodnim postupcima bio državni tužitelj, u međuvremenu je prešao u privatne odvjetnike. 

      Postoji li mogućnost rušenja i ponovnog pokretanja postupka ?! U obzir nije uzeto niti vještačenje, niti dokazni postupci, ništa.....samo ocjena sutkinje. 

    Kao što je @frenki zg rekao, bez uvida u spis se ne može dati konkretan odgovor.

    Načelan odgovor je da sud nije dužan izvesti sve predložene dokaze ako se njima očito ne može dokazati išta od ključnih činjenica Itd. Ali s druge strane da odbijanje svih dokaza obrane, a usvajanje svih dokaza optužbe može biti argument da je time došlo do nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i povreda načela jednakosti oružja i prava na pravično suđenje iz čl. 6. Konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama.

    Ali još jednom ponavljam - je li riječ o nepodobnim dokazima ili povredi konvencijskog prava ovisi o stanju spisa. 

  17. prije 11 minuta, InaPanic je napisao:

    Postovani,

    Suvlasnik sam kuce koja se nalazi na 2 parcele (vlasnistvo kuce i parcela 1/2) upisana u zemljisnik kao "izgrdeno zemljiste", usmenim dogovorom kuca je podijeljena tako da dio kuce na jednoj parceli pripada meni, a dio kuce na drugoj parceli drugom suvlasniku. Da li je moguc upis tih dviju parcela u zemljisnik 1/1 i koji bi bio nacin podjele iste kuce po parcelama tako da vlasnik parcele postane vlasnik djela kuce na kojoj se nalazi.

    Hvala

    Ina

     

    Uzeti geodeta da napravi parcelacijski elaborat 

  18. prije 51 minuta, nataly20244 je napisao:

    Da. Mogu li to vidjeti na kamerama i prijaviti policiji?

    Pa mogu, ali ovisi o X faktora. Jesu li, što su i koliko su snimile, koliko je prošlo od krađe (jer postoje rokovi koliko dugo se snimke zadržavaju prije brisanja) itd. 

    U teoriji - mogu, u praksi - ne znamo ništa od informacija da bismo mogli reći

  19. prije 6 sati , LjuboZG je napisao:

    Ako su ključevi kuće još uvijek kod njega (prethodnog vlasnika), on nije napustio posjed. Ako s njim stupite u kontakt, predaju posjeda možete napraviti na način da vam prethodni vlasnik preda ključeve nekretnine. 

    Ako s njim ne možete stupiti u kontakt, onda ćete morati nakon kupnje nekretnine podnijeti tužbu radi predaje u posjed protiv tog prethodnog vlasnika. 

    Ako samo zamijenite bravu na ulaznim vratima i sami preuzmete posjed, postoji mogućnost da vas prethodni vlasnik tuži za smetanje posjeda. U tom postupku (smetanja posjeda) nećete se moći pozivati na svoje pravo vlasništva, već se u tom postupku štiti isključivo posljednji mirni posjed (prethodnog vlasnika). 

    na ovo sve super napisano bih dodao još jednu opciju, ako možete doći do adrese tog prethodnog vlasnika:

    - pošaljete mu pisanu obavijest s povratnicom da ste kupili nekretninu od banke i da ste ušli u posjed nekretnine. Ako primi pismeno, a ništa ne poduzme u roku od 30 dana od datuma na povratnici, izgubit će pravo na posjedovnu zaštitu (30 dana od saznanja).

    Na taj način ne morate podnositi tužbu, a ne izlažete se riziku posjedovne tužbe.

×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija