Ribarica

Još dodatak: bakini nasljednici ukoliko se ne mogu namiriti sa svojim nužnim dijelovima od bakine ostale imovine, mogu tražiti nužni dio od imovine koju je darovala, znači od daroprimca.

Uključila bih se s vlastitim iskustvom. Ako se radi o gruntovnici u Zagrebu, prodavatelj se može truditi samo sa požurnicama i moliti boga da referent uzme u rješavanje. Naprosto su svi nedodirljivi. Kao prodavatelj prodajem kuću u suvlasništvu, dioba je na rješavanju godinu i pol dana. Baš zbog toga što se nikad ne zna s gruntovnicom koliko će trajati nisam željela sklapati predugovore i primati kaparu. Požurnicu, ako je otvoren predmet za rješavanje vlasništva na ime vašeg prodavatelja, možete i vi dati ili tražiti od njega da vas ovlasti da u njegovo ime poduzimate radnje ukoliko Z još nije otvoren. Ne zamjerite prodavatelju jer vjerojatno nema mogućnosti to gurati na gruntovnici, a plaćati odvjetnika za to isto je pitanje koliko bi ubrzalo, a košta.

Potpise svakako ovjeriti kod javnog bilježnika, inače je neupotrebljivo.

Kamp-kućicu možete postaviti, ali samo nekoliko dana, kao da ste samo u prolazu, ali ne u namjeri da koristite za godišnji odmor. Potrebno je imati ekološki WC. Sve ilegalne mogućnosti zavise od lokalnih vlasti koliko su strogi u kontroli. Uglavnom, ne treba očekivati bezbrižan boravak.

U svakom slučaju dobro je napraviti kupoprodajni ugovor. U kupoprodajnom ugovoru treba navesti podatke iz vlasničkog lista, ali idobro bi bilo dodati sve ono što stvarno postoji iako nije upisano u vlasnički list u tom zemljišnoknjižnom ulošku. Iako se smatra da nekretninu čini zemljište i sve što je na njemu i ispod njega bez obzira što sve nije upisano u vlasničkom listu - ipak u ugovoru napišite. Ako Vam je prva nekretnina ne morate plaćati porez.

Nakon razvoda ocu pripada sin, majci kćerka. Otac se ponovno ženi i ima djecu, majka se ponovno udaje i ima još jednog sina. Otac ugovorom o doživotnom uzdržavanju prepisuje svu imovinu na svoju drugu ženu. Majka ugovorom o doživotnom uzdržavanju prenosi jednu kuću na svoga drugog sina, a drugu znatno manje vrijednosti kćerci iz prvog braka darovanjem. Sin iz prvog braka koji stanuje kod oca i maćehe nakon smrti oca neće ništa naslijediti. Isto tako ni od strane majke. Pitanje: U slučaju da to traži, može li sin iz prvog braka od svoje sestre tražiti nužni dio darovane kuće? Kako da se sestra pravno zaštiti – živi vrlo oskudno i zaduženo s četvoro djece. Emocionalno teško joj pada i pomisao suditi se sa svojim bratom, a još teže nakon toliko godina mirnog života shvatiti da njeno vlasništvo nije samo njeno.

Treba doći u kontakt sa suvlasnicima, vidjeti jesu li živi ili ne, imaju li nasljednika, ima li ostavinsko rješenje. Prvo to.

Hvala na odgovoru. Mislim da će pomoći. Još jedno pitanje: Zemljišnoknjižno tijelo ima više čestica. Postoje dva suvlasnika. Diobe još nema u gruntovnici, ali je u katastru jasno čija je koja čestica. Jedan od suvlasnika prodaje svoj dio (navodi česticu). Zašto gruntovnica u tom trenutku radi otpis čestice u novi zk.ul. iako nije postavljen zahtjev za otpisom. Ne bi to ni bilo loše, ali sada na čestici drugi suvlasnik ima i dalje starog suvlasnika, a ujedno je uknjižen kao suvlasnik na otpisanoj čestici. Vjerujem da teško objašnjavam, ali tako mi objašnjavaju i u gruntovnici, svaki referent kaže drugo pa više ne znam kako da objasnim tu zavrzlamu. Stvar je u tome što prodajem svoju česticu, a na njoj je u vlastovnici uknjižen suvlasnik kojeg više nema (u konkretnom slučaju više suvlasnika koji su prodali svoje suvlasničke dijelove). Diobni ugovor sklapam s novim suvlasnikom. Bojim se da me neće tražiti da tražim suglasnosti i ugovore sa bivšim suvlasnikom (suvlasnicima) koji sebe više ne smatra(ju) da ima(ju) veze s tom nekretninom. Ako netko ima strpljenja pomoći mi i razjasniti, radi se o zk.ul 5386 k.o. Granešina, Općinski sud Zagreb. Novootvoreni uložak je 36051 na kojem sam i dalje uknjižena kao suvlasnik, a zapravo nemam veze s tom nekretninom. a na mom zk.ul. 5386 ostali su stari suvlasnici koji su prodali svoje suvlasničke dijelove. Da li su stari suvlasnici više u igri i da li ću morati od njih tražiti nekakva potpisivanja. Puno hvala svima koji imaju strpljenja ovo čitati.

Na koji način riješiti diobu u zk.ul. gdje je upisano npr. desetak suvlasnika. Formirana je posebna parcela u sklopu postojeće, znači posjedovni list je riješen. Ja kao suvlasnik zainteresirana sam da iziđem iz suvlasničke zajednice. Gruntovnica traži diobni ugovor. Kako bi izgledala ta podjela u ugovoru: ja s jedne strane, njih devet s druge strane. Na koji način sročiti da ja automatski dobijem 1/1, a oni s obzirom da se međusobno ne parceliraju i dijele sve ostale razlomke, naravno drugačije jer ja istupam. Treba li u diobnom ugovoru navoditi te razlomke. Isti slučaj na drugoj nekretnini mi je gruntovnica odbila jer sam imala ovjerenu suglasnost svih ostalih pet suvlasnika da mi dozvoljavaju moj otpis na novoformiranu parcelu iz elaborata. Napravili smo i sporazum, ali opet u njemu smo naveli da su oni svi suglasni s mojim otcjepljenjem. Gruntovnica je odbila zahtjev jer su ovi dokumenti samo deklaratornog značenja, a ne konstitutivnog, a to je diobni ugovor. Znači, treba diobni ugovor. Koja je onda svrha ove suglasnosti koju netko vidim piše ako se na temelju nje ne može napraviti razvrgnuće. Kako bi onda izgledao ugovor da bi bio konstitutivan, znači stranke dogovaraju obostrani pravni odnos. Jer ja sam napravila elaborat za sebe jer se želim odijeliti, oni za svoju parcelaciju nisu zainteresirani, ali slažu se da ja odem iz suvlasničke zajednice. Po zanimanju sam upravni pravnik, na fakultetu smo učili teoriju, ali u praksi je stvar sasvim drugačija i ovisi od slučaja do slučaja. Molim ljude iz prakse da mi pomognu. Kad je dioba između 2 suvlasnika i kad se dijeli na dva dijela nije problem, ali kako ovo kad jedan istupa od drugih, kako treba izgledati diobni ugovor. I koja je svrha suglasnosti? Puno hvala svima.

Moj suprug poklonio mi je staro vozilo darovnim ugovorom. Ispunio je obrazac koji je dobio u NN. Napisao je vrijednost otprilike koliko to vozilo u sadašnjem trenutku bi vrijedilo na tržištu. Ovjerili smo kod javnog bilježnika. Daroprimatelj ne mora doći na ovjeru potpisa. Dovoljno samo onaj koji poklanja. Taksa nešto ispod 100 kn.

Vjerojatno smo susjedi. Poznata mi je situacija u onom kraju. Mi nažalost još nismo došli do parcelacije jer osoba koja prodaje dio po dio svoje velike parcele (brijega) oglušuje se i ne želi dati suglasnost da onda mi o svome trošku izvršimo parcelaciju. Imamo sklopljen samo predugovor kojim se ta osoba obvezuje da će u roku 2 godine provesti elaborat. Vi ste u boljoj situaciji. Dajte ugovor u Pulu, oni tamo doista brzo rade, nije kao u Zagrebu, pa ako odbiju onda ćete iz obrazloženja vidjeti što još treba. Samo se nemojte žaliti jer to onda produžuje postupak. Zapravo bih ja Vas pitala, u kojem ste obliku sastavili taj ugovor o razvrgnuću suvlasništva. Stalno me buni pojam: suglasnost o razvrgnuću suvlasništva, sporazum, diobni ugovor. Da li ste zapravo sklopili Diobni ugovor? Za razvrgnuće u gruntovnici Zagreb piše da treba Diobni ugovor. Nigdje se ne govori o suglasnosti. U kojem slučaju treba suglasnost. Koliko sam shvatila jedan suvlasnik(ca) prodao je svoj suvlasnički dio - parcelu. Zapravo bi trebali sklopiti ovo razvrgnuće s novim suvlasnikom, s time da ne date prije u Pulu nego što je bivši suvlasnik, ili ovaj novi, predao zahtjev za provedbu njihovog kupoprodajnog ugovora. Ako možete detaljnije objasniti. Pozdrav, do sutra.

Osnovna razlika suvlasništva i zajedništva stvari je u tome što suvlasnik može raspolagati svojim idealnim dijelom u suvlasništvu (prodati ga, darovati), a da za to ne treba suglasnost ostalih suvlasnika. Suglasnost mu jedino treba za prenamjenu, veće preinake i stavljanje tereta i naravno za izdvajanje svoga dijela iz suvlasničke zajednice (čemu prethodi geodetski elaborat i to samo u slučaju da je nekretnina djeljiva, tj. da može imati više uporabnih cjelina). Kod zajedničara, a to su najčešće bračni drugovi oni posjeduju stvar zajednički. Čl. 57: ...Na nepodijeljenoj stvari postoji vlasništvo dviju ili više osoba (zajedničara) koje sve u njemu imaju udjela, ali veličina njihovih udjela nije određena, bez obzira na to što je odrediva. (2) Stvar može biti u zajedničkom vlasništvu samo na temelju zakona. (3) Kad je stvar na temelju zakona u zajedničkom vlasništvu dvaju ili više zajedničara, nema utjecaja na to činjenica da je u zemljišnim knjigama ili bilo gdje drugdje prikazana kao vlasništvo samo nekoga od njih, osim prema trećim osobama čije se povjerenje u prometu štiti. (4) U sumnji sudjeluju li osobe u suvlasništvu ili zajedničkom vlasništvu neke stvari, smatra se da je to suvlasništvo. Izgleda da gruntovnica kad upisuje zajedničare zbuni s onim 1/2 1/2 pa izgleda kao da je suvlasništvo. Kod zajedništva zajedničar ne može prodati svoj dio na način da u ugovoru upiše sebe kao prodavatelja, a u gruntovnici se vidi više zajedničara. Takav ugovor je ništav. Ali štiti kupca koji za to nije znao tri godine od sklapanja ugovora. Znači, bitno je u gruntovnici upisati sve zajedničare, a to se može samo ako se u kupoprodajnom ugovoru vide svi ti zajedničari. Dogodi se da muž proda kuću u kojoj živi i njegova žena, ali ona ne može tu ništa jer bio je upisan kao vlasnik samo muž. Trebala je prije paziti da se i ona upiše kao zajedničar. Može tu tražiti neku naknadu štete, ali imovinu ne može vratiti. U suvlasništvu može biti više zajedničara. Upravo sam suvlasnik 1/2 nekretnine, a na drugoj polovini su zajedničari. Sklopili smo diobni ugovor u kojem piše, npr. MARKO MARKOVIĆ i ANA s jedne strane u suvlasničkom dijelu 1/2 zajedno, a s druge stane ANA ANIĆ kao suvlasnik druge polovine. Njihova polovina je nepodijeljena između njih jer je jedna uporabna cjelina, ali veličina dijelova se pretpostavlja da je pola pola svakome supružniku. Kod nasljeđivanja kada se ostavina dijeli na više nasljednika, s time da su različitog nasljednog reda, onda svi suvlasnici na jednoj nekretnini imaju određen idealni dio u razlomku. Pa kad jedan suvlasnik npr. umre i njega naslijede dva nasljednika, automatski se omjer mijenja. Sada je jedna osoba više i svi se razlomci mijenjau, ali ta promjena ne smije utjecati na omjere ostalih suvlasnika u odnosu na cijelu nekretninu. Oprostite na dužini. Ako može još netko pojasniti jednostavnije, rado ću pročitati.

Imamo isti slučaj. Suprugu je prva nekretnina, meni druga, a plaćamo porez kao obitelj (to je druga stvar što nam lijepo pošalju uplatnice svakome posebno). Pitali smo u poreznoj upravi. Ali dali smo zahtjev da ova moja prva nekretnina je u takvom stanju da nije podobna za stanovanje po nekim njihovim mjerilima i da je malena s obzirom na broj članova obitelji. Bila je komisija da vidi tu prvu nekretninu u kakvom je stanju. Nadamo se povoljnom rješenju, odnosno da nas u potpunosti oslobode plaćanja poreza na kupnju druge nekretnine.

Morate imati opunomoćenika. Punomoć mora biti ovjerena.

Naravno da se unuci mogu pojaviti za onaj suvlasnički dio osobe za koju ne znate gdje je. S punicom bi sklopili ugovor samo za onaj idealni dio koji je naveden u vlastovnici koji se odnosi na punicu. Ostatak je i dalje na onoj nestaloj osobi. Dok je punica raspoložena sklopite ugovor, a potom u potragu za osobom. U svakom slučaju morat ćete isplatiti taj dio. Ako budete ulagali u stan, čuvajte sve račune koji će glasiti na vaše ime. Razvrgnuće suvlasništva u smislu diobe nekretnine neće ići ako se radi o stanu koji se ne može podijeliti na dvije uporabne cjeline. Molim druge da se uključe u temu.

Najbolje je da sami krenete u akciju. Kolega je dobro rekao, prvo geodet, a onda Katastar da Vam daju Z pod kojim se vodi postupak u gruntovnici. Možda to još uvijek stoji u Katastru. Inače, gruntovnica radi za novije podneske iznenađujuće brzo (3-4 mjeseca), čak i brže ako se radi o odbijanju prijedloga za upis. Ipak je to velik pomak u odnosu na 3 do 4 godine pa dobijete rješenje kojim vas odbijaju. Kad saznate Z znat ćete u kojem je statusu, a sa starijim ljudima morate biti uporni, strpljivi (znam lako je to reći).

Molim sve koji imaju iskustva s postupkom provedbe diobnog ugovora u gruntovnici kako ne bih ponovo izgubila vrijeme zbog formalnosti postupka, a stvar je naravno hitna. Moram riješiti stambeno pitanje, barem pokušati, za svoju šesteročlanu obitelj, a već šest godina samo gradimo kuću od papira i papirologije. Ja i moji suvlasnici pokušavamo sami provesti postupak jer smo naprosto bez novaca za odvjetnike, pogotovo što spora nema nikakvoga i svima nam je u interesu. Pitanja su sljedeća: 1. U brošuri gruntovnice piše naslov: DIOBA ILI RAZVRGNUĆE SUVLASNIŠTVA. Da li je to isti postupak ili se vodi pod dva Z? 2. Piše samo da je potreban diobni ugovor? Koja je svrha sporazuma o razvrgnuću suvlasništva i suglasnosti o otpisu? Da li sporazum o razvrgnuću suvlasništva treba ovjeriti ili samo suglasnost o otpisu? 3. Da li su sve ugovorne strane iz diobnog ugovora podnositelji prijedloga za provedbu istog? 4. Može li se sklopiti diobni ugovor s izvanknjižnim stjecateljima, a ako može uzima li gruntovnica isti dan prijedloge, tj. prijedlog stjecatelja s prvenstvenim redom? 5. Ako se može sklopiti diobni ugovor s izvanknjižnim stjecateljima da li u privitku prijedloga za provedbu diobnog ugovora treba priložiti izvornik njihovog kupoprodajnog ugovora ili je dovoljna kopija? Da li još neka isprava? Treba li u prijedlogu navesti da je prijedlog za uknjižbu stjecatelja već predan pod određenim Z? Hvala svima na pomoći.

Upravo završavam upravni studij, zadnja generacija po starom. Ispunjavam upitnik za diplomu i piše: viša sprema, upravni pravnik. Znači, po starome. Prije 2 tjedna održan je sastanak na Pravnom fakultetu vezano za dodatak 2 godine upravnom studiju da bude visoka sprema. Prof. Koprić i drugi s Društvenog veleučilišta borili su se za to, ali nije na vijeću prošlo. Odgađa se do daljnjega.

Imam materijale - pitanja i odgovore za pismeni. Pošaljite mi Vaš e-mail na moj e-mail: rajna.banovac@ina.hr

Isti slučaj s mojim prljavim ocem. Opljačkao moju mamu kod rastave, nikad nije pridonosio za moje uzdržavanje, moj mlađi brat pripao ocu koji ga je zlostavljao još kao malo dijete, s drugom suprugom ima sina. Sklopio ugovor o doživotnom uzdržavanju s drugom suprugom; moj brat i ja ostajemo bez svoga dijela. A radi se o pozamašnoj imovini. Otac star, nikakav, u alkoholnom deliriju. Dao mu Bog života još 500 godina! Draga moja, ima jos takvih oceva, ma steta sto uopce mogu umrijeti. takvi bi trebali zivjet 500 g ali u mukama

Slažem se s komentarom. Čuvajte svoje vlasništvo; nikad ne znate što nosi budućnost!

Molim pravni savjet. Želim razvrgnuti suvlasništvo sa susjedom i njegovim nasljednicima. Katastarski elaborat je napravljen i predan na gruntovnicu. Spis stoji u urudžbenom i teško da će ići uskoro dalje u neki od pretinaca. Ali da li je to sve? Moram li sa svim suvlasnicima napraiti diobeni ugovor, što on mora sadržavati i u kojem trenutku on mora biti spreman? Možda je već trebao biti pripremljen i priložen sa ovim katastarskim materijalima?

Ovisi o zoni i ovisi o veličini objekta. Prije dvije godine građevinsku dozvolu za obiteljsku kuću sa dva stana po 100 kvadrata (prizemlje i potkrovlje) na zoni Granešina (gornja Dubrava) - ne mogu se sjetiti koja je to zona - trebali smo platiti 50.000 kn. S obzirom na broj djece (4) dobili smo rješenje od 25.000 kn.

Nadovezala bih se na Vašu objavu iako Vam ne mogu pomoći. Ne znam koliko Vam je utješno i da li utjeha takve vrste pomaže. Kažu da mi vlasnici trebamo brinuti o svojoj nekretnini, a kad to želimo onda administracija ne da jednostavno svojim neradom i nebulozama oko požurnica. Godinama pokušavamo nešto ishoditi iz gruntovnice. Za mito nemamo novaca jer sav novac trošimo na papirologiju. Trenutno je predmet u urudžbenom, ali kako pronaći put da ga čarobna ruka uzme iz urudžbenog. Radi se o rješavanju stambenog pitanja šesteročlane obitelj. Kojoj se osobi javiti da se smiluje, da taj zabetonirani zid učini prohodnim za nas obične smrtnike bez odvjetnika?

Treba li u kupoprodajnom ugovoru gdje kupac plaća kreditom banke biti navedeno da se plaća kreditom, i koje banke: treba li i prodavatelj s bankom nešto dogovarati s obzirom da bi trebalo uknjižiti i hipoteku na ono što se kupuje. U kojem se trenutku ide u procjenu, treba li već napisan ugovor ili možda predugovor? Hvala svima koji se jave! Slobodno pišite i na e-mail: rajna.banovac@ina.hr