blondelaw

Poštovani, u slučaju rada na određeno vrijeme, ukoliko se na radu pojavite i nakon isteka roka iz ugovora o radu na određeno vrijeme, pretpostavlja se da je ugovor zaključen na neodređeno. Tim više što Vi nakon proteka ugovora u lipnju niste dobili novi ugovor kojime bi se rok produžio na određeno. Dakle, zakonska je pretpostavka da ste od proteka roka u lipnju zaposleni na neodređeno vrijeme te Vam stoga pripadaju sva zakonska prava koja se odnose na ugovor o radu na neodređeno vrijeme. Stoga biste, u slučaju raskida ugovora o radu (ne proteka jer nije riječ o ugovoru na određeno) trebali dobiti pisanu odluku/rješenje o raskidu - ipak, imajte na umu, ukoliko se suglasite s raskidom i on bude sporazuman - nemate pravo na naknadu na Zavodu za zapošljavanje. Otkaz bi trebao biti poslovno uvjetovan da biste isto mogli ostvariti.

Imate pravo na godišnji odmor - novi Zakon o radu ukinuo je bilo kakve uvjete za majke koje se vraćaju s porodiljnog dopusta. Vaša svekrva imat će uvjete za prijevremenu starosnu mirovinu (Zakon o mir. osiguranju za žene propisuje 55 godina života i 30 godina mirovinskog staža).

Ukoliko je potraživanje banke (ako sam dobro shvatila) neosnovano onda vam se isplati napisati prigovor. Naravno, prigovor morate potkrijepiti i dokazima, odnosno morate imati dokaze da dio ili čitavo potraživanje nije osnovano. Pretpostavljam da ovdje to nije slučaj, odnosno da doista i dugujete to što se od vas potražuje te vam je bolje tražiti odgodu jer to znači da ne osporavate potraživanje, niti njegov iznos, ali da zbog teških materijalnih prilika tražite odgodu od npr. 3 mjeseca. Sud će vas vjerojatno pozvati na davanje izjave o materijalnom stanju, a bilo bi vam uz odgovor sudu dobro priložiti i potvrdu porezne uprave o visini primanja, odnosno potvrdu da ste na HZZ-u + navesti broj uzdržavanih članova i njihove prihode/imovinu. Ujedno, ukoliko je riječ o banci, da li ste pokušali otići na razgovor, odnosno dogovoriti se oko eventualnog reprograma duga, a mnogo banaka može kredit staviti i u mirovanje na 3-6 mjeseci baš zbog gubitka zaposlenja. Naravno, u konačnici ćete morati platiti i kamate na rok počeka, ali sve je bolje od ovrhe imovine jer s obzirom da nemate primanja vjerojatno će doći do pljenidbe pokretnina (eventualno i nekretnine ako je upisana na dužnika). Sretno!

Trebali biste osobno otići u HZZO s radnom knjižicom (ponesite i fotokopiju radne knjižice - osobito stranice na kojoj je žig tvrtke kod koje vam je radni odnos prestao još 1998., kao i potvrdu o odjavi s mirovinskom iz 1998.). Ujedno, napišite i zamolbu u kojoj ćete u 2 rečenice ukratko objasniti u čemu je problem i zatražiti da se napravi odjava. Trebali biste dobiti papir o odjavi s HZZO-a, a ako to nije moguće neka vam samo daju broj osigurane osobe - inače broj koji je dosada pisao na zdravstvenim iskaznicama - on je potreban novom poslodavcu kako bi vas prijavio. S obzirom da taj prijašnji poslodavac više ne postoji, jedino sami možete riješiti ovaj problem. Ne može vam pomoći niti novi poslodavac.

Problem je u tome što vi ne znate da li je situacija takva. Naime, ja sam to napisala samo kako bih vam olakšala i dala vam još jednu opciju za razmišljanje. Ne možete se žaliti ni na što dok ne znate o čemu je točno riječ, a bilježnici doista paze na dostavu pismovnih pošiljaka te ako je adresa ista onda vjerojatno nije problem u dostavi. Možda da nekome pravne struke pokažete pismeno koje ste dobili od odvjetnika pa da ta osoba pogleda o čemu je riječ (broj predmeta, status postupka i sl.) jer vam ovako "naslijepo" doista ne mogu više pomoći.

Evo stiže pomoć. Imate pravo na isplatu naknade za neiskorišteni godišnji odmor. Naime, prema Zakonu o radu, ako radni odnos prestaje prije 1. srpnja dobiva se razmjerni dio g.o., odnosno 1/12 odmora koji bi vam pripao po rješenju (ili pravilniku/ugovoru) za svaki navršeni mjesec kod poslodavca. S obzirom da ste radili kod istog poslodavca (bez obzira na dva različita ugovora, pa čak i ako vam je radno mjesto bilo različito) računa se da ste kod njega ove godine proveli skoro punih 5 mjeseci. Dakle 1/12 pripadajućeg vam g.o. x 5 = broj dana za koje vam pripada naknada. Sretno i pozdrav!

Pravo na pomoć za bolovanje dulje od 90 dana (neoporezivo 2500 kn) imate samo jednom u kalendarskoj godini, što samo po sebi znači da u toj kalendarskoj godini trebate biti na bolovanju dulje od 90 dana u komadu da biste mogli tražiti isplatu te pomoći. Dakle, ne možete računati bolovanje od 10.2009. jer ste za 2009. godinu već dobili pomoć. Za 2010. godinu, računate od 1.2010. pa do iza 30.3.2010.

Jednako se tako može zaključiti dodatak ugovoru o radu na određeno vrijeme u kojemu će se promijeniti naziv radnog mjesta.

Ispravnije je dodatkom produžiti postojeći ugovor.

Ukoliko kod poslodavca postoji radničko vijeće, poslodavac se treba savjetovati s njim kod donošenja pravilnika. Međutim, ukoliko nema ni radničkog vijeća, ni sindikata, ni sindikalnog povjerenika, poslodavac doista samostalno odlučuje o pravilniku, ali naravno u granicama postavljenim Zakonom o radu. Dakle, poslodavac u pravilniku prava radnika može regulirati samo na jednak način kao što su regulirana Zakonom o radu ili na povoljniji način. Zakon je postavio granicu ispod koje se ne može ići. Ipak, ako je poslodavac neko pravo radnika uredio nepovoljnije nego li je isto bilo regulirano prethodnim pravilnikom, ali je nova regulacija ista ili povoljnija od one propisane Zakonom o radu, onda je poslodavac postupio na zakonom dopušten način i nije povrijedio prava radnika. Bez više podataka vam ne mogu detaljnije odgovoriti.

Doista, jedina opcija vam je sud. A što se prijavljivanja na Zavod tiče - da, rok za prijavu je 30 dana, a računa se od datuma proteka otkaznoga roka, odnosno od dana koji vam je kao posljednji radni upisan u radnu knjižicu. Znači, poslodavac vam je dužan vratiti radnu knjižicu sa zaključenim radnim odnosom te odjave sa HZZO i HZMO. Nakon toga se možete prijaviti na HZZ i HZZO kao nezaposlena osoba.

Slažem se s odgovorm koji vam je dao bovu. Ipak, svakako razmislite postoji li mogućnost da vam je pokušana dostava ovršnoga prijedloga, ali ista nije uspjela iz nekog razloga (npr. nevaljana adresa obrta) pa je prijedlog izvješen na oglasnu ploču suda te će nakon proteka zakonskoga roka postati pravomoćan i ovršan. Ujedno, bitno je da imate pisani trag o otkazivanju police osiguranja, odnosno da možete dokazati kako je potraživanje osiguravatelja neutemeljeno - tada vam se isplati napisati prigovor.

Pretpostavljam da ono što ste dobili nije opomena nego ovršni prijedlog na temelju vjerodostojne isprave. Dakle, ovrhovoditelj (vaš vjerovnik) je pokrenuo ovršni postupak protiv vas te vam je stoga i dostavljen spomenuti dokument. Od dana kad ste potvrdili preuzimanje dokumenta teče vam rok za ulaganje prigovora kojime biste odložili nastupanje pravomoćnosti ovršnoga prijedloga te bi se postupak povodom istog nastavio na sudu (kao povodom prigovora protiv platnoga naloga). Ukoliko ne uložite prigovor u roku, prijedlog, odnosno ovršno rješenje postaje pravomoćno i ovrhovoditelj ga dostavlja vašoj banci, odnosno vašem poslodavcu (ako obrta više nema) jer vlasnici obrta odgovaraju i vlastitom imovinom. Rok zastare ovoga potraživanja je 3 godine. Nije mi jasno kako biste uopće tražili naknadu štete po polici koju ste otkazali i niste po njoj uplatili nijednu ratu osigurnine. Inače, potraživanje naknade štete, prema čl. 230. ZOO, zastarijeva za tri godine otkad je oštećenik doznao za štetu i za osobu koja je štetu učinila. U svakom slučaju ta tražbina zastarijeva za pet godina otkad je šteta nastala.

Imate pravo na skrbnički dopust, odnosno skrbničku poštedu od rada, kao i na skrbničku naknadu.

nema na čemu, i drugi put

Otkazni rok za vrijeme bolovanja ne teče, odnosno otkazni se rok produžuje za onoliko koliko je trajalo bolovanje. Možete koristiti godišnji odmor, ali naravno u dogovoru s poslodavcem - nikako nemojte samo na svoju ruku nakon bolovanja ne doći na posao misleći da koristite g.o., jer ukoliko o tome ne obavijestite poslodavca, može smatrati da se neopravdano niste pojavili na poslu i to ima svoje posljedice. Ukoliko se poslodavac složi da ostatak otkaznoga roka koristite g. odmor - nema problema i to neće utjecati na vaša prava na burzi (ovdje je riječ o poslovno uvjetovanom otkazu i u tome slučaju imate pravo na naknadu s burze). Poslodavac vam može reći da za vrijeme otkaznog roka ne trebate raditi - ali vam za to vrijeme svejedno mora isplatiti plaću. Što se tiče zabrane pristupanja radnom mjestu, ne znam o čemu je ovdje točno riječ, ali svakako vam se mora omogućiti da uzmete svoje osobne stvari.

Samo da dodam - Zakon o radu, naravno, propisuje ovaj spomenuti minimum, a vi internim aktima možete dodati još dana. Ne mogu vam reći koliko je to dana u ovom konkretnom slučaju jer ne znam koliko traje radni tjedan i koliko se dana dodatno dobiva po kojem kriteriju, ali vjerujem da ćete to sada vrlo lako i sami izračunati.

Poslodavac utvrđuje što će za njega značiti 4 tjedna propisana Zakonom o radu. Ako rad obavlja u 5-dnevnom radnom tjednu, onda je godišnji 20 dana; u 6-dnevnom radnom tjednu 24 dana, a u 7-dnevnom radnom tjednu 28 dana. Znači, bitno je da je riječ o 4 tjedna, a o radnome tjednu poslodavca će ovisiti koliko je to točno dana. Nakon što se to utvrdi, na te se dane dodaju individualno ostvareni dani (staž, stručna sprema i sl.)

Ne mora značiti da vas je vaš bivši poslodavac time htio prevariti. Naime, u praksi se (to činim i sama) na rješenja o raskidu radnoga odnosa stavlja svojevrsna napomena koja glasi: Radi ostvarivanja prava za vrijeme nezaposlenosti radnik se treba u roku 30 dana od dana prestanka radnoga odnosa prijaviti Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, nadležnoj Područnoj službi te u istom roku Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje radi ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu. Dakle, možda je doista bila riječ o ovome jer Vas poslodavac niti ne može uputiti u mirovinu. O mirovini odlučujete sami te pribavljate mišljenje/izračun HZMO-a. Dakle, da ste vi sami odlučili otići u mirovinu te iz toga razloga osobno predložili poslodavcu raskid ugovora o radu -tada bi bila riječ o sporazumnom raskidu zbog odlaska radnika u mirovinu i imali biste pravo na otpremninu (po zakonu neoporezivih 8 tisuća kuna ili ono što propisuje kolektivni ugovor). Znači, iz firme vas, kako kažete, nisu niti mogli poslati u mirovinu - to se dešava samo kad osoba napuni potrebne godine starosti (što ovdje nije slučaj), u svim ostalim slučajevima radnik sam odlučuje o odlasku u prijevremenu mirovinu (naravno, nakon što ispuni uvjete). Na otpremninu nemate pravo jer vam je poslodavac dao poslovno uvjetovani otkaz, odnosno otkaz nije bio uvjetovan vašim odlaskom u mirovinu. Odšteta također ne dolazi u obzir - naime, da se ide ovom logikom, vama bi poslodavac kod kojega ste proveli nepune 2 godine trebao doživotno dokupljivati mirovinu. Dakle, što se ove dvije stvari tiče - nažalost, ništa. Vidim da spominjete i godišnji odmor - trebao vam je isplatiti naknadu za razmjerni dio neiskorištenog g.o., odnosno omogućiti vam da iskoristite razmjerni dio koji vam pripada za 2010., kao i eventualni oststak iz 2009.

Poslodavac vam je za neiskorišteni godišnji odmor dužan isplatiti naknadu (čl. 61. Zakona o radu). Ujedno, s obzirom da vama radni odnos prestaje prije 1. srpnja tekuće godine, imate pravo na razmjerni dio g.o. za 2010.- taj g.o. imate pravo iskoristiti ili vam ga je poslodavac dužan platiti. Ujedno trebate do 30. lipnja iskoristiti i sav eventualno preostali stari g.o. iz 2009. godine. Dakle, kada dobijete rješenje o prestanku radnog odnosa (ako je prekid sporazuman) trebate se s poslodavcem dogovoriti da li ćete g.o. iskoristiti tijekom otkaznog roka ili ćete otkazni rok odraditi, a poslodavac vam isplatiti neiskorištene dane g.o. Ujedno, prema čl. 114. za vrijeme otkaznoga roka imate pravo uz naknadu plaće biti odsutni s rada najmanje četiri sata tjedno radi traženja novog zaposlenja.

Članak 119. Zakona o radu uređuje pitanje otpremnine u slučajevima kada poslodavac otkazuje ugovor o radu. Tako piše da radnik kojem poslodavac otkazuje nakon dvije godine neprekidnog rada, osim ako se otkazuje iz razloga uvjetovanih ponašanjem radnika, ima pravo na otpremninu u iznosu koji se određuje s obzirom na dužinu prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa s tim poslodavcem. Otpremnina se ne smije ugovoriti, odnosno odrediti u iznosu manjem od jedne trećine prosječne mjesečne plaće koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca. Ako zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije određeno drukčije, ukupan iznos otpremnine iz stavka 2. ovoga članka ne može biti veći od šest prosječnih mjesečnih plaća koje je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu. Dakle, s obzirom da ste dobili poslovno uvjetovani otkaz - trebali ste dobiti i nekakvu otpremninu. Realno, žalba na rješenje o otkazu vjerojatno ne bi urodila plodom, ali svakako možete pripaziti da poslodavac tijekom narednih 6 mjeseci na vaše radno mjesto ne zaposli drugu osobu. Naime, ako se ponovno pojavi potreba za obavljanjem poslova vašeg radnog mjesta, vama bi prvoj trebao ponuditi posao. Ne možete od poslodavca tražiti otpremninu kao u slučaju odlaska u mirovinu, jer vi niste otišli zbog mirovine, nego zbog poslovnih razloga. Ujedno, neoporezivi iznos otpremnine u slučaju odlaska u mirovinu je 8 tisuća kn te je otpremnina propisana čl. 119 ZOR-a (vidi gore) vjerojatno i viša - ovisno koliko ste godina proveli kod poslodavca. Poslodavac vam nije dužan dokupiti mirovinu (staž se više ne može dokupiti) jer vam je dao poslovno uvjetovani otkaz. Nadam se da će vam ovo pomoći.