2704lili

Na web stranici Porezne uprave imate besplatni broj telefona na koji se može podnijeti prigovor na rad službenika Porezne uprave. Detaljno objasnite okolnosti koje su dovele do vašeg nezadovoljstva. Službenici državne uprave, ne samo porezni, moraju biti svjesni da dobivaju plaće zaslugom poreznih obveznika, pa će gorčine i arogancije biti manje... Sretno.

Iako smatram da ste u pravu vezano uz sve navedeno što ste naveli u vašem postu, praksa drugostupanjskog poreznog tijela, kao i praksa upravnog suda je drugačija. Naime porez na dodanu vrijednost kao i porez na dobit i porez na dohodak se smatraju godišnjim porezima koji se "konačno" utvrđuju podnošenjem porezne prijave poreza na dobit, prijave poreza na dohodak odnosno PDV-K. Početak zastarnog roka računa se istekom godine u kojoj su trebale biti podnijete navedene prijave. Ukoliko ste ikad podnijeli zahtjev za zastaru Ispostavi, vjerojatno ste uočili da je takva praksa uobičajena. Za ID obrasce vrijedi mjesečni obračun, dok ove navedene smatraju godišnjim porezima, iako propis o pDV-u govori drukčije...

Ukoliko ste podnesli godišnju prijavu poreza na dohodak dužni ste prijaviti SAV dohodak ostvaren u toj godini. Primitak ostvaren isplatom premije životnog osiguranja (bez obzira na iznos i bez obzira koliko je osiguravajuća kuća sebi prisvojila)ulazi u obračun dohotka, zbraja se sa ostalim primicima, te se temeljem toga obračunava i porez na dohodak. Suštinski, ukoliko ste dobili isplatu premije životnog osiguranja ni u ludilu ne podnosite poreznu prijavu, jer vam se u najgorem slučaju (ukoliko se radi o većoj isplati) može dogoditi da vas oporezuju po 40%.

Člankom 20. stavak 3. Pravilnika o porezu na dohodak propisano je da se obrtničkom djelatnošću smatra prodaja tri ili više nekretnine, odnosno imovinskih prava iste vrste u roku od pet godina, te slijedom toga proizlaze i sve obveze vezane uz takvu poslovnu aktivnost, a vezano uz upis u Registar poreznih obveznika i vođenje poslovnih knjiga. Izuzeća o kojima govorite navedena su u odredbama članka 27. stavak 6. i 7. Zakona o porezu na dohodak i nisu baš brojna... Poduzetničku aktivnost definira Opći porezni zakon, kao i drugi propisi (Zakon o obrtu, pa čak i Zakon o porezu na dodanu vrijednost), ali sama činjenica da ste vi u vlastitom aranžmanu vršili gradnju objekta i isti dalje preprodali ukazuje da se radi o pokušaju poduzetničke djelatnosti. Ukoliko takvi "pokušaji" ne bi bili oporezivi čemu onda ljudi otvaraju obrte, poduzeća, svi bi mogli pokušati, pa ako prođe, prođe. Nadalje, vi govorite o prepisivanju svog djela na drugog (pretpostavljam ortaka)i u tom slučaju se radi o otuđenju nekretnine, odnosno o prometu koji je oporeziv prema Zakonu o porezu na dohodak (dohodak od otuđenja nekretnine). Cijena koju stavljate u takav kupoprodajni ugovor mora biti tržna cijena (što će vam utvrditi revni državni službenici prilikom razreza poreza na promet nekretnina), naravno što se tiče zemljišta. Ukoliko ocijene da je cijena nekretnine (građevinskog djela) nerealna, pretpostavljam da će angažirati inspekcijske službe koje će Vaš pokušaj poduzetničke aktivnosti ocijenjivati prema Zakonu o porezu na dohodak. Ukoliko nemate račune vrli državni službenici neće se pretjerano baviti vašim slučajem već će jednostavno procijeniti vaše primitke i izdatke temeljem sličnih kupoprodaja koje su se obavljale u okolici nekretnine koja je predmet kupoprodaje. Sve ovo je vrlo paušalno i općenito razmatranje, ali stoji činjenica da bi prije bilo kakvih poteza koji dovode do promjene vlasništva morali imati dobro pripremljene dokumente kako bi mogli odgovoriti na sva pitanja "ljudi u crnom"...Poreznika, naravno.

Osoba koja proda više od tri nekretnine u roku od pet godina postaje obveznik poreza na dohodak i dužna se upisati u registar obveznika, te voditi poslovne knjige. osoba koja proda nekretninu u roku od tri godine nakon kupnje, dužna je utvrditi dohodak kao razliku između kupovne i prodajne cijene, te isti prijaviti nadležnoj ispostavi PU. Ukoliko obavljate poslovnu aktivnost koja se može definirati kao poduzetnička bez obzira kako vi to nazvali obvezni ste obračunavati i plaćati porez na dohodak.

Poštovani, ukoliko se radi o obvezi poreza na dodanu vrijednost za 2006. godinu, pdv se utvrđuje podnošenjem godišnje prijave poreza na dodanu vrijednost do 28. veljače 2007. godine, odnosno 30. travnja 2007. godine za pravnu osobu, te zastara počinje teći sa istekom 2007. godine, odnosno 01.01.2008. godine, slijedom toga apsolutna zastara nastupa 01.01.2014. godine.

Rok za donošenje Poreznog rješenja je instruktivni, i pozivanje na navedeni članak Vam neće donijeti ništa. Porezna uprava može donesti Rješenje i izvan tog roka, ne snoseći nikakve posljedice...Eventualno bi nadređeni imali nešto za reći jer Rješenje nije doneseno u roku, ali to ne mijenja ništa u odnosu na Vas.

Ako je porez prijavljen 15. travnja 2004. godine, zastara počinje teći istekom godine u kojoj je porez prijavljen znači 01.01.2005. godine, te analogno tome apsolutna zastara nastupa 01.01.2011. godine. Apsolutna zastara nije nastupila. Sigurno.

(1) Pravo poreznog tijela na utvrđivanje porezne obveze i kamata, pravo na pokretanje postupka naplate poreza, kamata i troškova ovrhe te pravo poreznog obveznika na povrat poreza, kamata i troškova ovrhe zastarijeva za tri godine računajući od dana kada je zastara počela teći. (3) Zastara prava na utvrđivanje porezne obveze i kamata počinje teći nakon isteka godine u kojoj je trebalo utvrditi porezne obveze i kamate. Dakle, ako je porezno tijelo saznalo za poreznu obvezu dana 15. travnja 2004. godine, zastarni rok je počeo teći sa 01.01.2005. godine, te je 01.01.2008. godine nastupila zastara prava poreznog tijela na utvrđivanje porezne obveze. Naravno, to u slučaju da porezno tijelo nije ničim prekinulo relativnu zastaru (dostavljen neki akt, opomena ili poziv vezano uz navedenu poreznu prijavu). Ukoliko nisu prekinuli zastarni rok, vi možete podnijeti žalbu na porezno rješenje, te se pozvati na zastaru po gornjim odredbama Općeg poreznog zakona. (čl. 94 OPZ-a). Trebalo bi biti ok. Sretno.

Mislim da Poreznu interesira samo formalno vlasništvo, a eventualna zabilježba Ugovora o doživotnom uzdržavanju u Zemljišnim knjigama im ne znači ništa. Naime, navedni Ugovor se bilježi na teretovnici, te vrlim poreznicima znači isto kao i bilo koji drugi teret, kredit ili slično. Ukratko zanima ih samo vlasništvo, a tako je i navedeno u Pravilniku o porezu na dohodak kojim su propisani dokumenti kojima se dokazuje povećanje osobnog odbitka za investicijsko uzdržavanje. Kao što sam i prije naveo, osobno smatram da je nepravedno što su ljudi koji cijeli život žive u roditeljskoj kući i prijavljeni su na toj adresi prisiljeni prebacivati tu kuću (ili dio kuće) na svoje ime radi ostvarenja porezne olakšice, ali Zakon je takav. Što se tiče isplativosti toga, mislim da Vam se itekako isplati, jer ako uključite i supruga to čini olakšicu od 2x12.000,00 kn, a ukoliko imate barem prosječnu plaću to čini cca 3600 kn povrata poreza što nije nikako loše...

S obzirom na visinu majčine mirovine, i činjenicu da je osobni odbitak za umirovljenika puno veći od visine mirovine Vaše majke evidentno je da ona ne plaća porez, te slijedom toga ni ne može ostvariti povrat poreza. Što se tiče Vas; ukoliko ove godine prebacite kuću darovnim ugovorom na Vas odnosno Vašeg muža (ili dio kuće, svejedno) uz sve ostale uvjete ispunjene (računi glase na Vas, plaćeni su , nemate drugu useljivu nekretninu, osobna iskaznica glasi na tu adresu), imate pravo na osobni odbitak na ime investicijskog održavanja nekretnine u visini do 12.000,00 kn. Za Poreznu upravo je jedino bitno da ste Vi vlasnik ili suvlasnik nekretnine, te da je to uvedeno u zemljišnim knjigama. Ako do dana podnošenja porezne prijave ne uspijete navedeno provesti u zemljišnim knjigama priložite darovni ugovor kojim stječete dio ili cijelu nekretninu i sve bu OK.

1. Majka ima pravo na povrat poreza ukoliko ima visinu mirovine takvu da plaća porez 2. Vi, pošto niste zemljišnoknjižni vlasnik, a niti Vaš muž nemate pravo na povećanje osobnog odbitka temeljem investicijskog održavanja kuće, bez obzira što računi glase na Vas.

Što se tiče samog merituma stvari, mislim da imate šanse nešto učiniti u drugostupanjskom postupku iz razloga što je relevantan datum kupoprodajnog ugovora, a ne "uvid u Informacijski sustav Porezne uprave". Stoga je jasno da vaša supruga u trenutku podnošenja porezne prijave nije imala u "vlasništvu useljivu nekretninu". Nadalje, sukladno OPZ-u dokaze o činjenicama koje utemeljuju poreznu obvezu snosi porezno tijelo, a "uvid u Informacijski sustav" nije dokaz, barem ne u smislu OPZ-a. Nadalje, priložite kopije dokumenata,a navedite da su orginali dostupni na uvid ukoliko porezno tijelo to zatraži. Drugostupanjsko tijelo bi moralo odlučiti o vašoj žalbi u roku od 60 dana od dana predaje žalbe, a ukoliko to ne učini imate pravo smatrati da je žalba odbijena, te možete pokrenuti Upravni spor. To Vam ne preporučam iako ćete se načekati sa drugostupanjsim rješenjem (cca 2 godine). Drugostupanjsko tijelo upućuje prvosstupanjsko tijelo u obrazloženju Rješenja na koji način da postupi, tako da je ono u biti obvezujuće i ne ostavlja puno prostora da prvostupanjsko tijelo drugačije uradi. Isplaćuju se zatezne kamate, od dana kad je eventualni povrat poreza trebao biti. (Istek roka za prijavu). Sretno.

Navedite više podataka, npr. temeljem čega ste vi odbili pretporez, na što glasi ulazni račun, čime se bavite i sl. kako bi Vam se mogao dati konkretniji odgovor.

Čl. 65. OPZ-a kaže slijedeće: Ako je porezni obveznik podnio poreznu prijavu koju prema odredbama posebnog propisa nije bio dužan podnijeti, od podnesene porezne prijave može odustati u roku od trideset dana od dana podnošenja porezne prijave, ako posebnim propisom nije uređeno drugačije. S obzirom da je uzdržavani član dobio povrat, nema načina da sada odustanete od prijave, već ste dužni obračunati porez na dohodak bez uzdržavanog člana, te uplatiti razliku poreza. Ponavljam sada nema načina da prijavu povučete iz razloga navedenog u čl 65. OPZ-a, i iz razloga što je ta olakšica već jednom iskorištena i ne mogu je koristiti dvije osobe istodobno.

Slažem se s Vama u vezi primjene OPZ-a, ali citirao sam novi jer je bit stvari ostala ista; čl.90.stavak 4"starog " OPZ a kaže: Zastara prava na naplatu poreza, kamata, troškova ovrhe i novčanih kazni počinje teći istekom godine u kojoj je porezni obveznik sam utvrdio poreznu obvezu ili nakon isteka godine u kojoj je porezno tijelo utvrdilo poreznu obvezu, kamate, troškove ovrhe i novčanu kaznu. Ako je Rješenje postalo ovršno sa danom 08.04.2009. godine, znači da je 2010 "istek godine u kojoj je porezno tijelo utvrdilo poreznu obvezu..."Naime, pretpostavljam da je na taj dan gospodin primio Rješenje II stupnja, nakon što mu je žalba odbijena, te po njemu nema više redovnog pravnog lijeka te ono postaje pravomoćno. Dakle, njemu obveze nisu utvrđene onim prvim Rješenjem, jer se po njemu nisu mogle zadužiti utvrđene obveze, već su se iste zadužile po Rješenju II stupnja kojim se potvrđuje ono Rješenje iz prijašnjih godina. Navedeno temeljim na Rješenjima Upravnog suda kao i iz prakse II stupnja Središnjeg ureda PU. Nažalost, ali zastara počinje prvi puta teći istekom godine kada je potvrđeno Rješenje I stupnja, dakle sa 01.01.2010. godine.

Čl. 94. stavak 4. Općeg poreznog zakona kaže..."4) Zastara prava na naplatu poreza, kamata i troškova ovrhe počinje teći nakon isteka godine u kojoj je porezni obveznik sam utvrdio poreznu obvezu ili nakon isteka godine u kojoj je porezno tijelo utvrdilo poreznu obvezu, kamate i troškove ovrhe. " Ako Vam je Rješenje postalo ovršno sa danom 08.04.2009. godine, znači da je istek 2009. godine "istek godine u kojoj je porezno tijelo utvrdilo poreznu obvezu..". Sorry, ali Vi ste u krivu u vezi početka računanja zastarnog roka...

Zakon o porezu na dohodak govori o uvjetima potrebnim za korištenje olakšice temeljem kamata po stambenom kreditu kojim se rješava stambeno pitanje; 1. u trenutku kupnje ili gradnje prvoga stambenog prostora rezident i njegov bračni drug nemaju u vlasništvu ili suvlasništvu stambeni prostor, neovisno o površini, u tuzemstvu i u inozemstvu, 2. do trenutka kupnje ili gradnje prvoga stambenog prostora rezident nije stekao u vlasništvo ili suvlasništvo stambeni prostor, neovisno o površini, u tuzemstvu i u inozemstvu, 3. do trenutka kupnje ili gradnje prvoga stambenog prostora, a nakon sklapanja bračne zajednice, rezident i/ili njegov bračni drug nisu stekli u vlasništvo ili suvlasništvo stambeni prostor, neovisno o površini, u tuzemstvu i u inozemstvu. Osobni odbitak po osnovi kupnje ili izgradnje stambenog prostora za potrebe trajnog stanovanja može se koristiti ako porezni obveznik i njegov bračm drug nemaju u vlasništvu useljivu nekretninu. Rješavanjem pitanja trajnog stanovanja smatra se kupnja prve nekretnine, uz izjavu poreznog obveznika da će se u kupljeni stambeni prostor trajno useliti (članak 50. stavak 21. Pravilnika o porezu na dohodak . Ovo zadnje je mišljenje Ministarstva financija 410-20/04-01/16 od 18.02.2004. godine i govori o "vlasništvu useljive nekretnine", stoga ako Vi dokažete da nasljeđena nekretnina nije u kategoriji "useljive nekretnine", te uz sve ostale uvjete ispunjene mislim da bi Vam trebali uvažiti olakšicu na ime kamata, jer ste time riješavali vlastito stambeno pitanje, a mislim da je i intencija zakonodavca bila upravo u tome... Sretno!

Potpore namijenjene podmirivanju troškova poslovanja u poreznom su smislu primitak poduzetnika. To što se primljeni novčani poticaji smatraju primitkom, ne znači automatski da se na te prihode plaća porez na dohodak. Osnovica poreza na dohodak utvrđuje se za određeno razdoblje (u pravilu, za kalendarsku godinu) tako da se sučeljavaju primici i izdaci poslovanja u tom razdoblju. Ako je potpora utrošena za podmirivanje troškova, sučeljavanje primitaka i izdataka na toj osnovi ne rezultira poreznom osnovicom. Tako kod dobivanja sredstava za kupovinu dugotrajne imovine u svakom poreznom razdoblju iskazuje se primitak u visini izdataka amortizacije kako bi sučeljavanjem istog iznosa primitaka i izdataka neutralizirao osnovicu poreza na dohodak. Kod obveznika poreza na dohodak već je nekoliko godina neriješen porezni problem iskazivanja kapitalnih potpora. Oni su prema Zakonu o porezu na dohodak obvezni evidentirati primljene iznose kao primitak neovisno o tome je li im novac izravno doznačen na žiroračun ili je u njihovo ime i za njihov račun plaćeno dobavljaču opreme ili druge dugotrajne imovine. Izdatke na osnovi amortizacije te imovine mogu iskazivati tek počevši od sljedećeg mjeseca nakon mjeseca u kojem se imovina počela upotrebljavati. S obzirom na to da se primici iskazuju u jednom, a izdaci tek u sljedećim poreznim razdobljima, posljedica je iskazivanje povećane osnovice za plaćanje poreza na dohodak u godini u kojoj je primljena namjenska potpora. Na primjer, obrtnik koji je u prosincu 2008. primio potporu za ulaganje u opremu iako je možda istog dana doznačio primljene iznose svojim dobavljačima ima povećane primitke u 2008., a izdatke poslovanja imat će 2009. ili možda tek 2010., kad počne rabiti nabavljenu opremu. Zbog progresivnih stopa poreza na dohodak veća porezna osnovica oporezuje se višom poreznom stopom. U ekstremnom je primjeru moguće da fizička osoba zbog potpore plati porez na dohodak prema stopi od 45 posto uvećan za prirez (za Zagreb 53,1%), što zapravo znači da više od pola namjenske potpore pojede porezna obveza. To ne zrcali svrhu i namjenu potpore, a posebno je osjetljivo kad je riječ potporama iz pretpristupnih fondova Europske unije. Izvor: časopisu Računovodstvo i financije

Odredbom članka 15. stavak 3. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, od broja 47/95 do 73/00) propisano je da račun mora sadržavati slijedeće podatke: mjesto izdavanja, broj i nadnevak, ime (naziv), adresu i matični broj ili jedinstveni matični broj građana (porezni broj poduzetnika), koji je isporučio dobra ili obavio usluge (prodavatelja), ime (naziv), adresu i porezni broj poduzetnika kome su isporučena dobra ili obavljene usluge (kupca), količinu i uobičajeni trgovački naziv isporučenih dobara te vrstu i količinu obavljenih usluga, nadnevak isporuke dobara ili obavljenih usluga, iznos naknade (cijene) isporučenih dobara ili obavljenih usluga, razvrstane po poreznoj stopi, iznos poreza razvrstan po poreznoj stopi i zbrojni iznos naknade i poreza. Prema članku 20. stavak 10. Zakona o porezu na dodanu vrijednost pretporez se može odbiti samo na temelju računa koji sadrže sve podatke iz članka 15. stavak 3. ovog Zakona. Naime, Zakon o porezu na dodanu vrijednost je lex specialis i odbitak pretporeza je reguliran tim specijalnim zakonom, kojim se NE NAVODI "puni ili skraćeni naziv obrta". Navodi se "ime" u slučaju da je obveznik obrtnik odnosno "naziv", ako se radi o poduzeću. Dakle, formalni uvjet za odbitak pretporeza je ispunjen, a u suštinski, koji se odnosi na "uporabu u poduzetničke svrhe" ne ulazim. Nadalje bit poslovnog događaja je kupovina osnovnog sredstva za obavljanje poduzetničke djelatnosti, a kao dokaz odnosno osiguranje da je to tako je Popis DI. Smatram da su zadovoljeni svi uvjeti propisani odredbama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, za odbitak pretporeza. Mislim da "rizikovanja" nema, ali uvijek je odluka na poduzetniku...

E, sad ako je predmetni automobil unesen u Popis dugotrajne imovine temeljem r1 računa koji sadži ime obrtnika i njegov porezni broj, dakle sve elemente koje propisuje čl. 15. st. 1. Zakona o PDV-u, ako su zadovoljeni ostali uvjeti iz članka 104. Pravilnika (upotreba u poduzetničke esvrhe), te, najvažnije, ako obrtnik ima potvrdu da je u njegovo ime i za njegov račun banka platila puni iznos računa (dakle račun je podmiren)ne vidim razloga da gospodin ne odbije pretporez (naravno uz sve ostale uvjete zadovoljene). Nadalje u poreznom smislu imovina obrta se osigurava unosom u Popis dugotrajne imovine, a ne prometnom knjižicom, jer u suprotnom sva vozila na financijski leasing ne bi mogla biti korištena u obrtu jer glase na komercijalne banke. Što se tiče korištenja u poduzetničke svrhe, to je vrlo rastezljiva kategorija koju poreznici koriste kako im odgovara, tako da je u postupku potrebno osigurati dokaze da će se automobil koristiti u VEĆEM djelu u poslovne svrhe. Nadalje, pretporez se osporava putem inspekcijskog nadzora, a ne mišljenjem poreznog savjetnika.

Smatram da ovaj krizni porez nema previše veze sa ničim što se pojavljuje u fiskalnoj teoriji. Naime u slučaju da imate olakšicu za djecu vi imate veću neto plaću, što u konačnici znači i veći iznos kriznog poreza. Maknete li djecu sa PK kartice i u ovom trenutku platite više poreza, platit ćete analogno tome, manje kriznog poreza. Kako je mišljenje MF RH da se na povrat poreza ne plaća krizni porez, vi u konačnici (prilikom podnošenja prijave poreza n dohodak) plaćate manje kriznog poreza, jer razliku dobijete natrag povratom poreza na kraju godine. Naravno, ako ste sada spremni se odreći djela zarade, za neku buduću uštedu... Svejedno, mislim da je ovaj krizni porez nepravedan jer uzima svima onima koji imaju redovno prijavljenu plaću na cijeli iznos, dok će svima onima koji žele isplatiti dobit jednostavno mogu čekati do kraja 2010. godine, pa onda bez brige isplaćivati dobit. Do onda će to raditi na sve druge načine, legalne i one druge...

Prije samog početka ovršnog postupka morali ste primiti Rješenje o ovrsi koje je temelj i čiju Klasu i Urudžbeni broj službenici koji Vam vrše ovrhu vjerojatno navode prilikom pisanja Zapisnika o oduzimanju novčanih sredstava. Prilikom primanja Rješenja o ovrsi imali ste pravo na žalbu. Vi možete uložiti prigovor na postupanje službenika, ali u smislu zamolbe o odgodi takve vrste oduzimanja novčanih sredstava dok se ne riješi Vaša zamolba o obročnoj otplati. Nadalje, vas nitko ne može spriječiti da novac od utroška trošite na plaćanje dobavljačima i sl. zar ne? Što se tiče Ine i većih poduzeća koje duguju milijune kuna to je siva zona u kojoj pravila ne postoje, a stvaraju ih oni veliki i moćni...

Zapljena utrška se radi iz razloga što nakon blokade Vašeg poslovnog računa se nije mogao naplatiti dospjeli dug jer vi, izgleda, niste polagali utržak na poslovni račun, što ste bili dužni sukladno Zakonu o platnom prometu. Porezna uprava je slijedom toga, a u skladu sa svojim ovlastima propisanim zakonom o poreznoj upravi i Općem poreznom zakonu izvršila pljenidbu gotovog novca. Nakon donošenja Rješenja o obročnoj otplati zapljena će prestati na određeno vrijeme. Nadam se da nemate dug PDV-a jer bi u tom slučaju mogla slijedeiti mjera zatvaranja objekta, a sukladno odredbama članka 25. Zakona o PDV-u. Jedino što me čudi u toj priči je da to radi Financijska policija, jer je to u domeni djelovanja Odjela za ovrhu područnog ureda...Nadam se da Vam ostavljaju nekakve potvrde o oduzetom novcu...

Prvo i osnovno zatražite analitičku knjigovodstvenu karticu iz koje je vidljiva geneza vašeg poreznog duga. Najvjerojatnije se radi o zateznim kamatama, ali postoji mogućnost da su Vam nakalemili nekakve procjene, eventualno neke predujmove i sl.Nakon što stručna osoba (knjigovođa) utvrdi točan nastanak duga možete poduzimati neke korake. S obzirom da se radi o relativno friškom dugu malo je vjerojatna zastara, ali vrijedi pokušati..