sssunceee

Hvala! Imati ću vjerojatno još sličnih pitanja tek sam počela "studirati" obrt. Moj naklon i veliko hvala za brz i temeljit odgovor.

Podnijeli smo zahtjev za ulazak u sustav PDV-a sa 1.1. To je rješeno. Obrt radi na principu franšize, tj. jednom mjesečno ispostavljamo račun prema franšizeru za potraživanje provizije prema ostvarenom prometu kako stoji u ugovoru. Sa 31.12.2010. ispostavili smo račun za 12. mjesec za isplatu provizije. Račun nije imao iskazan PDV jer sa 31.122010. još nismo bili u sustavu PDV-a. Taj račun je franšizer platio 10.01.2011. naravno bez PDV-a jer ga nismo ni iskazali. Obzirom da smo sada u sustavu PDV-a i račun je plaćen u ovoj godini trebamo li napraviti ispravak računa te na ispravku računa iskazati PDV i potraživati od franšizera razliku po računu od 31.12.2010.za PDV zato što je plaćen kad je obrt već ušao u sustav PDV-a?

Hvala Vam na brzom odgovoru. Vaš me odgovor razveselio jer sam se spremala izraditi "nove" cijene tj. iskazati samo veću cijenu a prilikom plaćanja odobriti popust od 5%. Činilo mi se pošteno i fer prema kupcu da ima informaciju koja mu je bitna kod odluke o kupovini ali mi je prije par dana jedna "dobronamjerna" osoba rekla da ne smijem istaknuti cijenu i cijenu s popustom za plaćanje gotovinom. Još jednom hvala!

Htjeli smo u našoj maloprodaji jasno dati kupcu informaciju tako da kupac odmah zna koliko je 5% popusta koji može ostvariti ako kupuje gotovinom u našoj maloprodaji. Dakle, stimuliramo plaćanje gotovinom u iznosu od 5% popusta u odnosu na ostala plaćanja na sve artikle. Radi se o većoj robi pa je na istaknutoj cijeni artikla dovoljno mjesta da sve jasno opišemo kupcu. Na cijeni je napisano npr. ovako: -5% za gotovinsko plaćanje: 95,00 Kn/kom ostala plaćanja: 100,00 Kn/kom Napominjem da su svi artikli u maloprodaji sniženi i iskazana cijena za isti postotak a na ulazu u maloprodaju je jasno postavljena obavijest o načinu plaćanja koji kaže da je popust za gotovinu 5%. Ne želimo platiti kaznu prilikom nadzora zato što želimo kupcu omogućiti da bez digitrona ima informaciju koliko u kojem slučaju plaća. Smijemo li tako iskazivati cijene a da je to sukladno zakonu? Radimo li prekršaj zato što su iskazane dvije cijene?

I mene zanima. Može li tuženik (dužnik) tražiti da sud utvrdi maksimalnu zateznu kamatu prema postojećim zakonima u RH ili tužitelj (vjerovnik) može ignorirati zakon i potraživati kamatu kakvu su ranije dogovorili ili kakvu tužitelj primjenjuje i ako nije u skladu sa zakonom tj. veća je od propisane.

Što kada vam ovrhu pošalju na potpuno krivu adresu, npr. na drugi kraj grada jer se nisu informirali o vašem novom mjestu boravka? Dakle, nemate pojma da itko protiv vas vodi ovršni postupak i imate uredno prijavljeno mjesto boravka u MUP-u?

postoji li relativna zastara nakon pravomoćnog rjršenja? Koliko znam ne ali voljela bih potvrdu neko tko je stručan.

Postoji li i tu zastara nakon 10 godina od pravomoćnog rjršenja ili se zastara od 10 godina računa od dana uknjižbe na nekretninu?

Možete li mi objasniti zašto odvjetnici u HR, u pravilu, oštećene građane upućuju na dogovor kad "institucije" izvaraju građane' Istovremeno će prihvatiti kazneno ili prekršajno goniti za iste "institucije" građane HR? Slično mi se dogodilo sa HTV-om. Nitko od odvjetnika nije mi htio ni odgovoriti kad sam postavlia pitanje kako tužim HTV zbog višegodišnjeg uznemiravanja pokretanjem nedopuštene ovrhe nakon što sam dobila pravomoćno rješenje suda. Kad vam netko uzme godine, pokrene više ovrha i prisili vas da vodite parnicu protiv njega koju je sam bezrazložno pokrenuo a vi bez lipe u džepu da bar platite odvjetnika, ne zaslužuje li to adekvatnu naknadu ili mi obični smrtnici nemamo na to pravo. Nisam zadovoljna pravomoćnim rješenjem. Smatram da se krivotvorenje mora kazniti. Ne mislim ja da odvjetnici ne žele zaraditi, više mi se mota konstatacija da su odvjetnici svjesni da sudci neće presuditi u korist "malog čovjeka" osim ako oštećena osoba nije bar jednom gostovala na TV-u, internet stranicama i sl.. Nije kritika, više me zanima kakve su šanse dobiti spor protiv HTV-a, Dinersa, T-coma, HEP-a i sl. kad oni pređu granicu ili šlampavo odrade svoj posao. Zanima me Vaše mišljenje.

Može li link na Zakon o ovoj tvrdnji od 4 godine?

Zanima me razlika između relativne i apsolutne zastare u sudskim i ovršnim postupcima i utječu li na nju prigovori i žalbe? Nastupa li zastara ako je u tijeku sudski ili ovršni postupak ali još nije donešeno pravomoćno rješenje? Ako ima netko tko je voljan pisati da malo pojasni tehniku nastupanja zastare i razliku između relativne i apsolutne zastare.

MIO zastara je za 10 godina, PDV i ostalo 6 godina. Početak računanja zastare je od 01.01. slijedeće godine od one u kojoj je nastala obveza. Da bi PU pokrenula postupak zastare potrebno je podnjijeti zahtjev u PU za pokretanje zastare i pričekati rješenje.

Suprug mi je 91. bio u Mošćenici u "Rafinerijskoj brigadi", negdje do kraja 1. mjeseca 1992. godine. Iz INE Rafinerije Sisak došla je obavijest da se dio njih mora vratiti na pogone zbog nastavka proizvodnje, dio je raspoređen na osiguranje INE a nosili su oružije, a dio je ostao u Mošćenici. Nisu bili u krugu INE već izvan nje. Konkretno me zanima zašto se osiguranje Rafinerije do dan danas nije reguliralo kako treba. Nema mi logike da je čistačica u MUP-u branitelj a tih nekoliko dečki nisu branitelji i ako nisu radili na svojim radnim mjestima. Suprug je kasnije mobiliziran neovisno o INI ali podataka o tom vremenu 1992. godine nema u evidenciji da je imao radnu obvezu ili bio branitelj. Zanima me zna li netko nešto o tome? Čini mi se da je to bilo specifično za Rafineriju Sisak. Branitelji INE koji su sa ratišta "povučeni" na osiguranje proizvodnje u INI.

Jako bi se mogli iznenaditi da imate priliku vidjeti sa kakvim "deklaracijama"roba dolazi u maloprodaju i ako je 2010 godina. Već 12 godina sama pišem i izmišljam deklaracije za robu nekih uvoznika. Državni inspektorat nas u maloprodaju maltletira zbog deklaracija umjesto da porčešlja uvoznike koje iste ne dostavljaju s robom koju prodaju ili je deklaracija ista za svu prodanu a roba nije ista, pa onda sami izmislimo deklaraciju. U čitavoj priči krivica bi trebala biti na uvozniku ili proizvođaču zbog nedostavljanja ili neadekvatnog dostavljanja deklaracije je one otpadnu u prva dva-tri dodira s artiklom. Nemojte se puno čuditi to je HR stvarnost. Radim na tome već 12 godina i svaki put poludim na Državni inspektorat koji pokušava kazniti nas u maloprodaji (ne dam se), umjesto nemarne uvoznike koji su osnova lanca. Nekome to očito odgovara baš na takav način.

Zadnjih 6 mjeseci prodajno mjesto nam se nalazi u NAMI. Većinski vlasnik NAME se oglušuje na naše pozive da s našim poduzećem mora sklopiti ugovor o uslugama. Usluge koje nam isporučuje su očitavanje i naplata vode, struje, grijanja. Poslali smo većinskom vlasniku ( d..) Poziv za sklapanje ugovora o pružanju usluga kako bi definirali prava i obveze i koje to usluge većinski vlasnik može i treba pružiti. Većinski vlasnik uopće ne odgovara. Poslali smo zajednički fax (4 vlasnika čiji prostori ne koriste i ne dobivaju usluge čišćenja i održavanja) u kojem pozivamo većinskog vlasnika da pristupi sklapanju ugovora o pružanju usluga i opet ništa. Na izdanim računima koje nam pošalje piše "Račun br. (npr,1).... prema ugovoru .... (nema broja ugovora jer ugovor nemamo)" Svi skupa se slažemo da mi koji nemamo ulaz i izlaz u poslovne prostore vezane za zgradu NAME već potpuno samostalne ulaze, izloge i samostalno ih održavamo nemamo obvezu plaćati njihove djelatnike koji održavaju unutrašnjost NAME i na njihove djelatnike plaćati PDV iskazan na računima. Većinski vlasnik ima zaposlenu čistačicu i domara-ložača koji brinu o unutrašnjosti NAME jer uz uslugu iznajmljivanja njegovi najmoprimci imaju i uslugu održavanja. Sve svoje prostore dao je u najam i direktno pogoduje svojim najmoprimcima i sebi u ovim kriznim vremenima raspoređujući struju za pokretne stepenice i dizalo, troškove djelatnika, sredstava za čišćenje, popravke dizala i pokretnih stepenica, održavanje parkiralište u podrumu NAME na nas koji smo u vanjskim prostorima NAME i koji sve nabrojeno ne koristimo niti fizički koristimo ulaze NAME. Jesmo li u pravu što tražimo da se sklopi ugovor o pravima i obvezama i pružanju usluga ili moramo plaćati usluge i održavanje uređaja koje ne koristimo zato što je objekt jedna cjelina i ako mi svojim objektima pristupamo neovisno o većinskom vlasniku i domaru i isto tako sami održavamo okoliš, čistimo snijeg ispred svojih lokala, uređujemo unutrašnjost i vanjski okoliš poslovnih prostora?

Nadam se da nije kasno za riječi zahvale. Eto zahvaljujem sa zakašnjenjem. Dugo me nije bilo. Radi se tužbi HRT-a protiv mog poduzeća. Direktor (to nisam ja) je odlazio na ročišta, pisao podneske i sve ostalo. Dobili smo tu tužbu što nam nije bilo sporno od samog početka jer smo imali čvrste dokaze. Zbog toga i nismo povećavali troškove uzimanjem odvetnika, sve je bilo čisto kao suza. Sve to ne mijenja činjenicu da smo doista imali neke troškove koje sud ne prizna. Žalili smo se na tu presudu ali kako vi kažete a i informirala sam se u međuvremenu, nemamo pravo na plaćanje nastalih troškova. Iz tog sam razloga i pitala prije par mjeseci ima li smisla tužiti HRT zbog pokušaja stjecanja dobiti bez valjane osnove i zbog nepotrebnog maltletiranja. HTV nam je htio naplatiti RTV pristojbu i sudu su dostavili da im je dužan nekakav obrt koji nema ni početno slovo u nazivu slično našem poduzeću i vodi se pdo JMBG-om a ne MB. Znali su nakon našeg prigovora na rješenje o ovrsi da ne postoji osnova za plaćanje. Sve je to namješteno da zarade vanjski odvjetnici. Netko je to platio. Moje poduzeće nije jer nismo ni trebali. Imamo dva pravomoćna rješenja za skoro potpuno istu stvar, čekamo i treće pravomoćno rješenje u našu korist )tri spora). Sad želimo angažirati odvjetnika jer smo zbilja ljuti. Ta raspravljanja s njima trajala su preko 5 godina do pravomoćnog rješenja. Onome tko živi od takvih stvari je to OK, ali mi smo zbilja izludili sa njihovim odvjetnicima, pa odvjetnicima opunomoćenicima u našem gradu. Natezanja po sudovima nije naš posao. Sve u svemu, prava Santa Barbara. Još nismo odlučili što ćemo poduzeti (rješenja su iz 12.mj.2009. godine), ako netko želi zastupati neka se javi.

Znam da je upit iz 2. mjeseca i da malo kasnim ali javite mi se poslala sam Vam mail na PP. Pogledajte.

Nnemate pravo tražiti ali bi Vam trebala Porezna uprava izaći u susret jer ste dio već uplatitli. Otiđite u PU i zamolite svog referenta da razmotre i povuku blokadu tj. ovrhu. Uvijek ju mogu aktivirati ako se ne držite dogovorenog. To je njihova dobra volja ali ako pogledate koliko čekaju INU trebali bi onda biti uviđavni i prema Hrvatima. Pokušajte, nemate što izgubiti. Sretno!.

Moje poduzeće želi tužiti tužitelja koji je izgubio spor protiv nas. Punih pet godina vodio se spor a da tužitelj nije imao dokaz. Sud je to napokon i utvrdio. Sada direktor želi pokrenuti sudski spor za duševne boli i pokušaj stjecanja protupravne koristi na štetu našeg poduzeća. Tužitelj nas je maltletirao 5 godina i pokrenuo još dva sudska skoro identična spora koja još uvijek traju i za koja isto nema dokaza i koja će isto izgubiti. Ima li to smisla obzirom da je poduzeće pravna osoba?

" 1. ... vrtne sjenice i nadstrešnice tlocrtne površine do 15 m2,... " Mogu li smatrati da je terasa uz kuću koja je naknadno građena, a u tim je okvirima kvadrature, legalna bez dozvole za njenu izgradnju?

Imamo li pravo na sudske troškove nakon presude suda u našu korist? Branili smo se sami i ako smo pravna osoba jer je sve bilo čisto kao suza. Sastavili smo prigovor, žalbu na presudu i podnesak nakon ponavljanja suđenja. Prisustvovali smo na 3 rasprave. Ima li netko tko želi sad preuzeti "slučaj" (nije ga ni bilo). Radi se o HTV-u. Donesena je presuda Općinskog suda u našu korist ali nam ne priznaju sudske troškove i ako smo pravna osoba jer nas nije zastupao odvjetnik. Kako je to moguće? Faksiram Vam sve elemente.

Mislim da ti poslodavac nije dužan dati BON-2. Taj dokument je javna isprava, bar mislim, i možeš ju sam zatražiti od banke ili banaka u kojim poslodavac ima otvorene transakcijske račune. Tako je za BON-1 u FINI. I BON-1 i BON-2 se plaćaju.

Dobili smo sudski spor protiv HTV-a a sud nam ne prizna sudske troškove prema odredbi čl. 155. st.1. ZPP-a jer smo direktor i ja osobno sastavljali žalbe i podneske. HTV je naše poduzeće tužio za plaćanje RTV pristojbe. Prva presuda bila je u korist tužitelja, žalili smo se a Žup. sud je ukinuo presudu u korist HTV-a i vratio na ponovno suđenje. Od prve sekunde nije bilo upitno da nemamo obvezu za utuženu HRT pristojbu jer je tužitelj krivotvorio podatke. To je znao i sud jer prvu tužbu nismo mogli zaprimiti, nije uopće glasila na ime našeg poduzeća, samo je adresa bila točna. Tužitelj je shvatio da obrt koji je tužio ne postoji na toj adresi i mjenja tužbu na naše poduzeće. Tražili smo da nam dostavi prijavu prijemnika što on naravno nije imao i iako smo se bojali da će i ponovljeni sudski postupak završiti kao i prvi ipak je sud postupio u skladu sa zakonom. Nismo si htjeli stvarati troškove jer nije bilo upitno da smo u pravu. Tužitelj je shvativši da na toj adresi nemaju obrt koji su tužili promjenili podatke u svojoj Evidenciji pretplatnika i zatražili da naše poduzeće podmiri dug jer je "to isto" tj. ista je adresa. Smatramo da smo imali troškove jer doista i jesmo. Dolazili smo na ročišta, sastavljali žalbe i podneske, kopirali podatke da bi dokazali da nemamo obvezu plaćanja HRT pristojbe, morali smo se prilagođavati ročištima a valjda i naše slobodno vrijeme nešto vrijedi i zašto bi ga poklonili nekome tko krivotvori podatke. Da stvar bude bolja ovo nije kraj za nas, tužitelj ima još dvije ovakve iste tužbe samo sa drugim utuženim periodima koje su još u tijeku i o kojima moramo voditi evidencije i pratiti ih od 2005. godine od kada traju sudski sporovi. Imate li ideju?

Konkretno. 1.1.1999. god. počinje teći zastara za potraživanje poreza i doprinosa. 2000-te godine Mirovinsko podnosi tužbu Općinskom sudu zbog doga za doprinose od koje nakon prigovora odustaje jer se plaća prema nagodbi. 2001. zbog lošeg imovinskog stanja prestaje se sa plaćanjem duga za doprinose. 2007. god. podnosi se zahtjev za zastarom potraživanja zbog nastupanja relativne zastare (dio poreza je i otpisan). 2008. godine (nakon ukupno 6-7 opomena u 9. godina) dolazi rješenje o ovrsi za iste doprinose. Podnosim žalbu Upravnom sudu jer smatram da slanje opomena nije prekid zastare, a MIrovinsko je odustalo od tužbe tako da ni to nije prekid zastare. 1.1.2009 je nastupila apsolutna zastara a rješenje sa Upravnog suda još nije stiglo. Što sad napraviti? Hvala što se trudite odgovoriti!

Što bi to trebalo napraviti u koliko je ovrha u tijeku a prošlo je 6 godina od obveze plaćanja poreza? Kako mislite da se može prekinuti ovrha koja je za porezni dug pokrenuta prije npr. 4 godine (2 godine od nastanka obveze plaćanja poreza)? Ovrha he pravomoćna i poduzeće u kojem se bivši obrtnik zaposlio uredno skida 1/3 plaće prema rješenju Porezne uprave. Kakvim se dopisom ili tužbom može prekinuti porezna ovrha koja je na temelju ovršnog rješenja već 3 godine u tijeku? Poznato mi je da je rješenje o ovrsi naplativo 10 godina. To je ono o čemu sam pisala. Zar rjšenje o ovrsi Porezne uprave nema isto toliku dugu ovršnost? Doista me zanima i unaprijed hvala na odgovru ili bar razmišljanju o ovoj temi.