notarica

robee velite da vam je to ujak. Znači mamin brat? Niste rekli da li vam je majka živa. Ako je živa, tada je i ona zakonska nasljednika, tj. zakosnki nasljednici su sva braća i sestre.

Ako je koji brat i sestra preminuo prije vašeg ujaka, tada pravo na nasljedstvo imaju njihova djeca. Pa tako i vi, ako vam je majka preminula.

Vi se možete zaštiti da sklopite ugovor s ujakom o doživotnom uzdržavanju. Ionako ga već sad uzdržavate.

1) Načelo reprezentacije, odnosno pravo predstavljanja regulirano je čl. 10 Zakona o nasljeđivanju, i odnosi se samo na zakonsko, a ne i na oporučno nasljeđivanje. Taj članak se nalazi pod glavom zakona s naslovom "Nasljeđivanje na temelju zakona".

2)Presuda Vrhovnog suda Rev-965/61 : "... dio oporučnog nasljednika koji je umro prije ostavitelja ne pripada zakonskim nasljednicima oporučnog nalsjednika, nego ostaviteljevim nasljednicima ..." (izvadak iz citata)

Dovoljno?

Inače ja nisam pravna osoba, , ali sam dipl. pravnik.

Bili bi u najlakšoj poziciji da je pokojni u oporuci izričito naveo razloge isključenja ili lišenja sina od imovine. Tada se postupa po oporuci, a sin, ako smatra drugačije, može pokrenuti parnicu. Druga žena se tada odrekne oporučnog nasljedstva, te se na nasljedstvo pozivaju unuci.

Pazite: druga žena se ne smije odreči oporučnog nasljedstva, prije nego je sin lišen ili isključen oporukom ili utvrđen kao nedostojan sudskom presudom. Ako se odrekne prije toga, nasljedstvo prelazi sinu. A to je ono što ne želite.

Kao posljednja mogućnost je darovni ugovor, o kojem sam vam već pisala.

Postoji mogućnost da preskočite razmetnog sina, ako se pozovete na njegovu nedostojnost za nasljeđivanje. Razlozi nedostojnosti navedeni su u čl. 125 Zakona o nasljeđivanju. Mislim da bi se kod vas mogla primijeniti točka 4. - tj. da se sin ogrješio o obvezu uzdržavanja prema ocu. Ukoliko će se sin protiviti tome, te inzistirati na nužnom dijelu, razlog nedostojnosti ćete morati dokazivati u parnici pred sudom.

Ako se utvrdi nedostojnost, tada umjesto sina nasljeđuju njegova djeca. Tada ima smisla da se druga žena odrekne oporučnog nasljedstva, tako da sva imovina pripadne unucima.

Podatke o naknadno pronađenoj imovini (Potvrda regosa, podaci o dionicama) i svoj zahhtjev za raspravu naknadno pronađene ostavine predajte sudu ili javnom bilježniku gdje je vođen prvi postupak.

Tada se provodi jedan dopunski postupak.

Postupak se naplaćuje prema vrijednosti te imovine, pa zamolite unaprijed bilježnika da vam okvirno izračuna naplatu postupka, pa se odlučite da li želite ići u to.

To se ne može napraviti u ostavinskom postupku, upravo iz razloga koje i sami navodite. Osnova stjecanja te imovine je ugovor, a ne nasljeđivanje.

Vi možete tu svoju imovinu, koje ste sada punopravni vlasnik, nekim ugovor prenijeti kome želite (darovanjem, kupoprodajom, zamjenom, ugovorima o uzdržavanju..)

Da li je ostavina pravomoćno završena? Da li razmetni sin traži možda nužni dio ili osporava oporuku?

Ako je već gotovo, druga supruga neka sklopi darovni ugovor s vašom djecom.

Nemate.

shonnyboy je napisao:

..ali ako u ostatku imovine (bez onog što je dobio moj tata) ima dovoljno da se podmiri nužni dio moje teta, moja teta nemože ništa

To je točno. Tada vaša teta ne može tražiti namirenje nužnog dijela, jer joj nije ni povrijeđen.

No, unatoč tome, i dalje ima pravo tražiti uračunavanje dara u tatin dio, kako sam vam već napisala. Tako će dobiti veći dio preostale imovine (a možda i sve, ako je dar vašeg oca vredniji od svega preostalog).

Angie, vrlo mi se svidio vaš prvi post i slažem se s tim vašim navodima.

Međutim, vaš drugi post me zbunio, jer mi se čini da proturječite sami sebi. Možete li biti malo precizniji?

Teta ima pravo tražiti uračunavanje dara u zakonski nasljedni dio vašeg tate (tako da tata za vrijednost tog dara manje sudjeluje u diobi ostavinske imovine).

Ili smatra da joj je nužni dio povrijeđen, pa će tražiti umanjenje darovanja koliko je to potrebno da se namiri njen nužni dio.

Usmena oporuka? Niste rekli je li ona službeno proglašena, jesu li dva svjedoka dali svoje pismene izjave ili usmene pred sudom...?

Tko je tu protustranka? ...

Priča vam je dosta nejasna i neprecizna.

No, ako sam vas dobro shvatila: postoji darovni ugovor iz 1995 godine između bake i njenog brata; tim ugovorom je baka darovala svoj dio bratu. Po tome vaš otac nije ni mogao naslijediti taj bakin dio, jer je prešao u vlasništvo bakinom bratu. Nije bitno što postoji rješenje o vanknjižnom nasljeđivanju u korist vašeg oca. Ako postoji darovni ugovor, on je bitan.

Nakon smrti bakinog brata, velite da ste vi jedina zakonska nasljednica. Po tome bi sve i bakino i bratovo prešlo vama.

No, očito postoji neka oporuka.

Budući da ste dali premalo podataka o toj oporuci, teško je savjetovati da li se može i kako napadati ta oporuka.

Spomenuli ste da imate odvjetnika. Što vam on veli?

Ako je predmet na Županijskom sudu, možete napisati uljudan dopis.

I vi i sin imate pravo na suposjed, srazmjerno svojim suvlasničkim udjelima.

O vršenju suposjeda se međusobno dogovarate. Ako se ne možete dogovoriti, donosi se odluka većinom glasova (sin ima veći broj glasova). NO, sin vas ne smije nikako isključiti iz posjeda. Ako vas isključi imate ga pravo tužiti.

Nakon smrti majke, na ostavinsku raspravu se pozivaju njeni nasljednici: vi, brat i izvanbračni suprug (pod uvjetom da je izvanbračna zajednica trajala do smrti majke).

Za vrijeme ostavinske rasprave daju se nasljedničke izjave, pa tako i izjava o odricanju u smislu čl. 130 ZN.

Ukoliko se vanbračni suprug želi odreći prije nego što je majka preminula (tj. prije nego što je nasjedstvo otvoreno), tada to može učiniti po čl. 134. Na taj način sklapa se ugovor u strogoj formi. Najbolje da informacije potražite kod bilježnika ili odvjetnika.

Podatke o bankovnim računima možete potražiti u bankama.

Ukoliko se banke pozovu na bankarsku tajnu, tada možete zatražiti od bilježnika koji će voditi ostavinu da zatraži te podatke službenim putem.

Uz to naravno pretražite ladice i ormare, tamo se najčešće nađu brojevi računa, ugovori o štednjama i slično.

Po zakonu davatelj uzdržavanja ne vraća dugove umrlog primatelja uzdržavanja.

Ali može se u ugovor staviti da će podmiriti dugove koji postoje prema određenim vjerovnicima u trenutku sklapanja ugovora. Znači, možete ugovoriti otplatu kredita iza smrti oca.

Ukoliko zbog nekog razloga želite odgodu, pismeno je zatražite i obrazložite, te dostavite javnom bilježniku.

Naime, javni bilježnik je inače dužan spis riješiti i vratiti sudu u određenom roku (kod nas je taj rok 30 dana). Za svako kašnjenje bilježnik odgovara sudu. Zato mora imati u spisu vaše razloge da bi mogao opravdati vas pred sudom.

Namjerno neodazivanje i neprimanje poziva vam ne savjetujem, jer bilježnik mora provesti postupak po zakonu. U tom slučaju će ići javni poziv u Narodne novine i na oglasnu ploču suda s rokom od 6 mjeseci, nakon čega će bilježnik moći donijeti rješenje prema podacima koje ima, i to bez vas.

Mislim da to nikome nije u interesu. Čak postoji i mogućnost da imovina prijeđe u vlasništvo grada/općine, pod određenim uvjetima.

Sugeriram ipak sporazumnu prodaju, jer na sudskim dražbama se postižu cijene manje od tržišnih.

Zabranu prilaska stanu nećete moći zakonito ostvariti, zato što će i sestra biti suvlasnica, pa tako ima pravo i na posjed stana.

Ukoliko bi joj vi uskratili prilaz/posjed, ona je ovlaštena protiv vas podnijeti posjedovnu tužbu i tražiti da je ne ometate u posjedu. I u tome će uspjeti.

Najsigurnije je za vas da odmah sklopite ugovor sa stanjem nekretnine kakva je sad.

Odmah počnite i s etažiranjem. Radi praktičnosti neka vam otac da punomoć za postupak etažiranja i upisa u zemljišne knjige.

Nakon etažiranja sklopite aneks ugovora o doživotnom gdje ćete navesti nove zemljišnoknjižne podatke.

Ugovor u kom navodite opisne podatke za neetažirani stan je valjan sam po sebi, ali se kasnije (iza smrti oca) može stvar zakomplicirati s dokazivanjem na koji se dio nekretnine to odnosi (a pogotovo ako bi vam netko želio pobijati ugovor).

Procedura ide ovim redom:

1. idite na informativni razgovor na centar

2. idite kod javnog bilježnika, koji vam mora sastaviti nacrt kupoprodajnog ugovora (zakon traži da sve bude u formi javnobilježničkog akta)

3. taj nacrt nosite na centar i tražite suglasnost

4. nakon što centar dade suglasnost, idete opet javnom bilježniku, koji sastavlja konačan ugovor (javnobilježnički akt)

5. kod bilježnika potpisuje kupac i vi kao prodavatelj za sebe i za maloljetnu djecu

Postupak likvidacije je propisan ZTD-om.

Niti je jednostavan, niti je jeftin, niti je brz.

Dokumentaciju obično sastavljaju javni bilježnici.

Ukratko: trebate donijeti odluku o prestanku društva, o opozivu direktora, imenovanju likvidatora, sve to prijaviti u sudski registar, u NN objaviti tri poziva vjerovnicima, čekati 6 mj od posljednjeg poziva u NN, nakon toga opet ići javnom bilježniku da vam sastavi dokumentaciju, knjigovođa vam mora sastaviti bilance i financijska izvješća, morate podmiriti dugovanja, podjeliti imovinu .... i sve to opet prijaviti u sudski registar.

Odgovoreno vam je pod ranijim postom.

Nemojte duplicirati istu temu.

Ključ

Ključno pitanje arianice odnosi se na pitanje posjeda kuće, tj. da li se ona može useliti u kuću, iako će se najvjerojatnije voditi vlasnički sporovi oko kuće.

Ja vam odgovaram da možete.

Vi ste naslijedili svoju 1/5, imate suglasnost ostale braće da vam dozvoljavaju da posjedujete i njihove 1/5, dakle sve zajedno imate pravo na 4/5 posjeda. Odluka o podjeli posjeda stvari se donosi većinom glasova, a vi tu većinu, dakle, imate.

Supruga vam ne može braniti posjed. Ukoliko će vam braniti, vi je imate pravo čak i tužiti putem posjedovne tužbe.

Ona ako je nazadovoljna, može tražiti razvrgnuće suvlasništva.

Nužni dio ide od cijelog dara.

Bitan je dar.

Nije bitno što daroprimac dalje čini sa svojim darom. On ga može dalje darovati, prodavati, uništiti..., dati novac susjedu, poštaru... Za nužni dio, to sve nije bitno.

Ako je neki novac i predan ranijem darovatelju, tada se radi o novom darovnom ugovoru s izmijenjenim stranama.

Tako novac ulazi u imovinu ranijeg darovatelja, pa ako ga on nije potrošio, taj novac se zajedno s ostalom imovinom iza njegove smrti dijeli na regularne uobičajene načine: zakonsko ili oporučno nasljeđivanje.

"prebacivanje" vlasništva s djece na oca je moguće jedino nekim ugovorom, npr. darovni, kupoprodajni.

Punomoć za prodaju kuće ne znači "prebacivanje" vlasništva, već samo ovlast da otac umjesto djece proda i njihove dijelove u kući, te da umjesto njih potpiše ugovor o kupoprodaji.

Punomoć mora biti ovjerena, mora se u njoj naznačiti nekretnina sa zk podacima, te obično vrijedi 1 godinu.