Belics

Imam punoljetnog sina koji živi s nama i praktički nas terorizira. Imam još dvoje djece koja su OK. Za vrijeme njegovog odrastanja nema metode u odgoju koju nismo primijenili, od onih da je on naše zlato do onih jačih. Psiholozi, psihijatri, udruge, socijalna skrb. Ništa nije dalo rezultata. Sada je punoljetan, jedva prolazi srednju školu, ne brine se o svom zdravlju (dijabrtičar), ne poštuje nikoga, uzima stvari od drugih bez pitanja, prodao je svo obiteljsko zlato, itd, itd, ... Da li netko ima savjet kako to dijete dovesti u red ili kako se pravno zaštiti od njegovog maltretiranja? Meni pada na pamet da ja, žena i ostala djeca odemo negdje nas stan pa se ti misli, ali neće on podmiriti režije. Pa se razmišljam da njemu unajmim nekakvu garsonjeru, ali pitanje da li će htjeti, ja bih plačao prvi mjesec, a onda mili moj ... Što je najbolje učiniti?

Kuća je sagrađena prije 1968. godine. Od danas pokojnog čovjeka kuća je kupljena 1978. godine. U gruntovnom stoji da je sagrađen objekt, a u katastru su ucrtane kuća i garaža. Međutim, ne posjedujem rješenje o gradnji niti kakav drugi papir o legalnosti objekta. Prije 6 godina (2007.) sam promijenio krovište i napravio tzv. "kućice" na krovištu. Naime, prije zahvata sam u ghradskom uredu tražio presliku njihovog rješenja o gradnji kako bih provjerio za što imam papire i odgovorili su mi da ga ne mogu pronaći, zbog čega sam se odlučio da neću ići van gabarita postojeće kuće osim "kućica" da mogu staviti prozore. Što moram napraviti da dođem do papira da je to legalno?

Podnio prijavu poreza na dohodak i dobio rješenje o povratu poreza uz obavijest da mi neće isplatiti jer dugujem porez na promet nekretnina. Kupio sam nekretninu na koju su mi zaračunali porez na promet procjenom na što sam podnio žalbu. Žalba još nije riješena i očekujem novu procjenu te ću po drugostupanjskom rješenju platiti porez na promet nekretnine. Da li mi imaju pravo uskratiti povrat poreza, obzirom da nemam dug do rješenja po žalbi?

Za kupnju nekretnine Ispostava Porezne uprave donijela je porezno rješenje prema čl. 9. Zakona o porezu na promet na temelju procjene. U zakonskom roku sam podnio žalbu jer smatram da procjena nije realna. Podnio sam prijavu poreza na dohodak i Ispostava Porezne uprave je donijela rješenje da sam preplatio porez uz obavijest da mi se neće isplatiti preplaćeni porez zbog duga poreza prometa na nekratnine. Otišao sam u Ispostavu i dobio podatak da je službenik pogrješkom ukucao dug na porez na promet nekretnina iako rješenje nije izvršno, a uz to mi idu i kamate uz obrazloženje da će to ispraviti jer, dok se ne donese konačno rješenje taj dug ne postoji, kao niti kamate. Nakon par dana opet otišao u Ispostavu, kad stanje nepromijenjeno. Dug i dalje postoji iako je u postupku (ne bježim od plaćanja poreza, samo tražim da bude pravedan). Pitanje prvo: na koji način mogu s Ispostavom Porezne uprave riješiti da mi iz kompjutera brišu poreznu obvezu koja je greškom unešena u njihov kompjuter? (da se stvar ne zakomplicira, jer će drugi stupanj vjerojatno donijeti novo rješenje sa novim iznosom poreza pa ako i to ukucaju, bit ću dvaput dužan za istu stvar) Pitanje drugo: Kako u toj situaciji mogu dobiti povrat poreza na dohodak obzirom da se nemam što žaliti na njihovo rješenje o povratu poreza nego na obavijest da mi neće isplatiti zbog duga koji pravno još ne postoji?

Fina. Ponesite OIB.

Ako je Vaše vlasništvo, imate pravo raditi što hoćete (u zakonskim okvirima). Možete im "uzeti" put (ne uzimate im ništa jer je to vaše), tražiti naknadu za prolaz ili drugačije dogovoriti odnose između njih kao korisnika i Vas kao vlasnika.

mikivk, mislim da ovo što je odvjetnik napisao nije prijetnja nego kleveta i za to ga možete privatno tužiti.

Po mojem skromnom mišljenju, osiguravatelji i osiguranik su prve dvije osobe, a sve ostale osobe su treće osobe. Osiguranja često koriste finese kako ne bi isplatila odštetu. Za otpadanje dijela fasade bi trebao biti odgovoran izvođač radova. Morat ćete se malo rasitati koga možete tužiti za nanesenu štetu.

Kako i od kada je počeo taj problem? Da li ste problem iznijeli predstavnicima crkve? Da li ta zvona uznemiravaju još nekoga? Mislim da problem prvo treba pokušati rješavati tamo gdje je nastao. Ako lijepo s njima porazgovarate i objasnite im problem, možda će Vam izaći u susret i poduzeti nešto da Vas zvona više ne uznemiravaju.

Ako će Vas "gazdarica" tužiti za "neplaćene" stanarine, to mora i dokazati. Niste sklapali ugovor o najmu. Prvo mora dokazati da ste uopće bili podstanari kod nje. A prije toga mora podnijeti tužbu i platiti podnošenje tužbe. Iskreno, mislim da se radi o zastrašivanju.

Sve kako je napisao bovu. Samo jedan dodatak: zastara za režije kućanstva je jedna godina, a računa se od datuma dospijeća računa do datuma pokretanja ovršnog postupka kod Javnog bilježnika. Tu spadaju i kamate na te račune. Pogledajte link: http://www.legalis.hr/forum/showthread.php/60167-Zastara-za-re%C5%BEije-je-jedna-godina Dakle, predložio bih Vam da platite račune koji nisu stariji od jedne godine (datum dospijeća), a na starije uložite prigovor kada dobijete rješenje o ovrsi od Javnog bilježnika. Sa stanarima svakako sklopite ugovor (ili tražite deložaciju i naplatu) da Vam se troškovi ne povečavaju.

Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira, članak 13.: Tko se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti javni red i mir, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u protuvrijednosti domaće valute od 50 do 200 DEM ili kaznom zatvora do 30 dana. Privatni stan inače nema obilježja javnog mjesta. Međutim, ako se radnjom u tom stanu širi buka koja se čuje na stubištu, u drugim stanovima, van zgrade itd., čime je uznemireno više građana, takvo se mjesto u tom slučaju može smatrati javnim mjestom. Ukoliko policija nije utvrdila da se radi o narušavanju javnog reda i mira, temeljem čl. 113. Prekršajnog zakona optužni prijedlog nadležnom Prekršajnom sudu mogu podnijeti i uznemireni stanari.

Hvala na odgovoru. U prigovoru sam se pozvao na navedene propise i dobio spor.

Dobio sam spor na osnovi zastare, ali moram platiti 100 kuna sudske pristojbe na podnošenje prigovora.

Hvala na odgovoru. Nisam imao nikakvo rješenje, nego je problem što Grad ne želi održavati to zemljište, pa smo morali mi, jer je pored dvorišta i svakakva bi se gamad nakotila na tom zemljištu da nismo održavali. Dakle, održavanjem sam uzurpirao tuđe zemljište? I komunalni redar mi je prigovorio što nisam njihovu pokošenu travu odnio sebi kući. A nisam niti dužan održavati tuđe zemljište. Samo, kako natjerati Grad na održavanje? Nas kažnjavaju ako zapustimo svoje, a oni svoje ne održavaju.

Što je točno promašena pasivna legitimacija?

Dotični suvlasnik stvarno ne može kako hoće. Ovdje je u pitanju više stvari. Suvlasnik je svoju polovicu prodao. Na to ima pravo. Novi vlasnik posjeduje 1/2, ali nije određeno koju. Po tom pitanju bi trebali zatražiti razvrgnuće suvlasništva pa bi se temeljem rješenja suda znalo koji dio je čiji. To je proces koji košta i koji može potrajati. Po pitanju ovrhe, koliko sam upoznat s tim pravom, sud ima pravo prodati cijelu nekretninu radi namirenja tražbine, a vi imate pravo na isplatu svog dijela po toj prodaji uz uvjet da ste u ovršnom postupku podnijeli prigovor da je 1/2 vaša. Lupanje, galama, vika, glasno pjevanje, vrištanje i slično je prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima javnog reda i mira ako je bilo tako glasno da uznemirava susjede, odnosno ako je bilo dostupno javnosti. To treba i dokazati. Ako imate kakve dokaze za to, a policija nije podnijela optužni prijedlog nadležnom prekršajnom sudu, optužni prijedlog možete podnijeti Vi, ali to morate dokazati na sudu. Dokaz mogu biti i učestale intervencije policije. Samo, ako ste uvijek Vi tražili intervenciju policije, a susjedi nikada, pitanje je vjerodostojnosti Vaše tvrdnje, jer nije vjerojatno da takvo ponašanje remeti samo Vaš mir, a ne i mir susjeda. Pišete: u centru za soc.skrb mi kazu da mi mogu pomoci jedino tako da djecu smjeste u dom. Mislim da bi se socijalna služba u ovakvom slučaju trebala pozabaviti Vašim susjedom, odnosno suvlasnikom nekretnine, a ne Vašom djecom. Njemu ne mogu uskratiti pravo na njegovo vlasništvo, ali mogu poduzeti mjere u cilju zaštite Vas i Vaše djece od takvog ponašanja suvlasnika, odnosno rješavati problem, a ne posljedicu problema. Nadam se da sam Vam barem malo pomogao.

Da li na temelju dosjelosti mogu zatražiti vlasništvo nad livadom koja je u vlasništvu Grada, koju roditelji i ja održavamo od 1978. godine (dakle 34 godine), a za to vrijeme Grad nije jedanput niti pokosio travu, odnosno potpuno je zapustio nekretninu, iako smo sve to vrijeme bili svjesni da je parcela u vlasništvu Grada?

Prvo morate utvrditi stvarno stanje. Pišete "pretražila sam ZK ... mog stana uopće nema". Gdje ste to pretražili: u Grunovnom Suda ili na internetu? Čestica ne može nestati, možda je u pitanju nekakva pgrješka koju treba ispraviti. Svatko može prodati samo svoje vlasništvo. Ako je netko sastavio kupoprodajni ugovor za cjelinu ili dio cjeline koja nije njegova ili nema punomoć vlasnika, taj dio ugovora je ništavan.

Prvo sredite situaciju sa zemljišnim knjigama. Vaš pok. djed ne može biti vlasnik. Provedite ostavinske rasprave koje niste proveli pa će onda biti jasnije tko je vlasnik i tko ima kakva prava.

Lavandin, Vi se držite ko pijan plota svojih tvrdnji, a niste napisali (a vjerojatno niti napravili) ono što se od Vas traži da bi se moglo odgovoriti na Vaša pitanja. Kako piše KronicnaStranka: - pribaviti z.k uložak s povijesnim dijelom za tu česticu iz kojeg će se vidjeti kada je i na temelju kojeg dokumenta izvršena promjena u zemljišnim knjigama Na temelju tih podataka i dokumenata na osnovu kojih je promjena izvršena se može vidjeti da li je ta promjena u skladu sa zakonima ili nije.

Samo, koliko će dugo ta parnica trajati?

Sklopljen je ugovor o dosmrtnom uzdržavanju. Davatelj uzdržavanja je nekretninu koju mu je temeljem ugovora dao primatelj uzdržavanja prenio na sebe i prodao. Ako dođe do raskida ugovora, kakva je daljnja procedura obzirom da nekretnina koja je predmet ugovora o dosmrtnom uzdržavanju više nije u vlasništvu davatelja uzdržavanja?

Poštovani Prebivalište u RH nema veze sa boravištem u inozemstvu. Ne odjavljujte prebivalište. Prema čl. 1. Zakona o prebivalištu i boravištu građana "svaki hrvatski državljanin koji se nalazi na teritoriju Republike Hrvatske ima prebivalište u Republici Hrvatskoj". Vi ćete na neko vrijeme napustiti RH, ali ćete se vratiti nazad. A gdje ćete onda imati prebivalište? Prebivalište u RH se odjavljuje samo ako mijenjate mjesto prebivališta u RH ili ako Vam prestaje hrvatsko državljanstvo. Nigdje ne piše da morate odjaviti prebivalište ako na neko vrijeme napuštate RH. U čl. 8. Zakona piše da ste dužni prijaviti novo prebivalište u roku od 8 dana od odjave ranijeg prebivališta i, ako to ne učinite, činite prekršaj (ponovo napominjem da se prilikom izbivanja iz RH ne odjavljuje prebivalište i da ono nema veze s boravištem u inozemstvu). Osobna iskaznica se izdaje osobama koje imaju prijavljeno prebivalište u RH jer se ona ne može izdati sa adresom iz inozemstva ili nekom drugom adresom koja nije adresa prebivališta. Dakle, ako ćete neko određeno ili neodređeno vrijeme boraviti u inozemstvu ne odjavljujte prebivalište i zadržite svoju osobnu iskaznicu. Trebat će Vam kada se vratite.

U svakom postupku treba i dokazati svoje tvrdnje. Ovdje je ispalo da vi nešto tvrdite, a za to nisu pribavljeni nikakvi dokazi.