drndo

Ako sam dobro shvatio, govorite o dva različita instituta, "povratak u prijašnje stanje" i "zahtjev za ukidanje klauzule o pravomoćnosti", ili ? Ako je tako, kome podnosim zahtjev i koji je rok za podnošenje ?

Račun mi je ovršen zbog postojećeg duga Rješenje nikad primljeno, oglašeno na oglasnoj ploči suda Imam dobar temelj za povrat u prijašnje stanje, mogu dokazati neurednu dostavu, odnosno diletantizam poštara a ni JB nije poštovao proceduru o minimalnom roku između prvog i drugog pokušaja dostave. Pitanja; 1. Kome se podnosi zahtjev ? Sudu na kojem je objavljeno, ili JB-u 2. Da li se u zahtjevu samo traži povrat u prijašnje stanje ili se odmah priloži i prigovor na ovrhu (razlog za povrat je propuštanje prigovora), ili čekam eventualni prihvat zahtjeva pa onda ulažem prigovor na samo rješenje 3. Ovrha je djelomično provedena. 3A)Da li eventualni povratak u prijašnje stanje obvezuje ovršitelja da vrati sredstva? 3B) Da li eventualni povratak u prijašnje stanje obustavlja nastavak ovrhe (dakle da se ne nastavljaju skidati sredstva s računa, odnosno da se račun odblokira) Ako je odgovor na sve pod 3 NE, onda sljedeće: 4. Da li prihvaćanje prigovora nakon povratka u prijašnje stanje ima učinak kao pod 3 ? 5. Je li u ovršnim postupcima rok za povrat 8 ili 30 dana od dana kad sam saznao za ovrhu ?

Kolika vam je knjigovodstvena vrijednost auta u trenutku udesa u knjigama? Ako je amortiziran po uobuicajenoj stopi (20%) ispada da nakon 19 mjeseci vrijedi oko 60 200 kn (naravno pretpostavljam da je kupljen za oko 88000 kn netto – pretpostavljam da ste kad ste spominjali 110000 kn govorili s PDV-om?) To je podatak koji im ne morate dati, ali lizing ga sigurno ima, tako da ga ima i osiguranje. Na tragu toga ce reci „Vi sami taj auto procjenjujete u osnovni sredstvima na 60 000 kn, mi vam dajemo 67000). Ipak, ako je vise od 67000, imate dobre sanse da prvo povecate vrijednost vozila prije udesa u odnosu na njihovu procjenu (to vam odgovara i u slucaju da je totalna i da nije) Argument vam moze biti CVH, i biti sta sto mislite da ide u prilog (recimo aktualni cjenik zastupnika) Naravno, ono sto ne ide, necete ni navoditi. Provjerite vrijednost i po eurotaxu. Nadalje, mala je kilometraza (za benzince se uzima prosjecna oko 18000 za dizele i do 27000 godisnje), to je svakako argument za povecanje vrijednosti auta. Napominjem, samo ako ga knjigovodstveno ne vodite na manji iznos, inace ce potegnuti taj argument. Kurvanjski, ali u pravnom smislu dosta jako. Svi racuni o odrzavanju su isto dobar argument, naravno ako vam idu u prilog Drugi elememnt prigovora ovisi koju strategiju imate. Povecati vrijednost stete u cilju vece isplate ili prihvatiti procjenu ali ici na to da nije u pitanju totalka, pa da vam umjesto stete plate popravak. Osobno bih izabrao to jer je ionako ispod 70%, a kakvi su vam izgledi mozete skuziti po cijeni servisa, jednostavno sami obidjite par ovlastenih nek vam sastave ponudu. Sve dok je vrijednost olupine + cijena popravka < cijena auta u trenutku udesa, popravak se isplati i trazite to. (Zapravo, imate sve parametre, u dogovoru sa servisom pokusajte ustimati stvari da tako ispadne) U svakoj varijanti ja naravno pametno umanjivati vrijednost olupine, iako ne znam kako osim da za ruku povedete neovisnog vjestaka. Uopce nemam pojma kako dolaze do tih vrijednosti, znam samo da kod nas niko nikad nije unovcio nikakav karambol za 29 K kn. Da je u pitanju recimo X5, Tuareg ili sta slicno, onda mozda. Ne znam koji auto je u pitanju, ali po cijeni bar vidim klasu. Da ga oglasite na njuskalu na duplo manje, recimo 15, imacete ukupno 3 poziva s upitom "nudim 10 ali mi ga i doslepajte"

Vec slutim koje je osiguranje u pitanju Ima jedan detalj koji je bitan. Koliku su odredili vrijednost olupine ? Kad je pokusavaju uvaliti klijentu, onda je precjene jer im to smanjuje isplatu, kad je zadrzavaju, onda je "potcijene" jer moraju isplatiti stetu + vrijednost zadrzane olupine. Poanta je da ako neko ima pravo kalkulirati s tim onda ste to vi a ne oni, oni moraju dati ponudu na kojoj je procjenjena i steta i vrijednost olupine, a na vama je da kazete po toj ponudi, "hocu olupinu" ili "necu olupinu" Inzistirajte na tome jer je to vase pravo a ne njihovo. Drugo, jos nesto je nevjerojatno. Ako auto kataloski vrijedi cca 80000 kn, nek je po njima 70 000 (nek i tu ukradu 10tak posto), opet da bi uopce mogla biti procjenjena totalka, steta bi trebala biti recimo 70% vrijednosti auta, u vasem slucaju to ispada 0,7 * 70000 = 49000 kn. I to je jadno, ali ne vidim da ikako moze proci manje od toga. Ako je manje, nije totalna steta, imate pravo na popravak u ovlastenom servisu

Prvo, kasko nema nikakve veze i bilo koja vrijednost navedena po kasku nije relevantna za vrijednost po AO, sto vas zapravo zanima Drugo, ostatak vozila ne morate uzeti, imate pravo na cjelokupnu isplatu (zapravo lizing kuca ima to pravo, ali njima je vjerojatno svejedno sve dok su oni dobili svoj dio - onoliko koliko je ostatak vrijednosti) Trece, postoji cak sansa da ste duuzni jos nesto lizingu jer se desilo u najgorem mogucem casu po gubitak vrijednosti. Auto najvise gubi na vrijednosti kao nov, vas ce najmanje obezvrijediti za iznos 20%, ako vam je i ucesce manje od toga (tj. glavnica veca od 80% cijene), ispada da ste jos nesto i duzni. Prednost je sto popust, u principu ne uzimaju u obzir (tj. ne bi smjeli), bitna je trzisna/ kataloska/uobicajena vrijednost vozila, nebitno za koliko ste vi realno kupili taj auto. Neke osiguravajuce kuce pokusavaju i na tu foru umanjiti vrijednost. ali ne bi smjelo, u krajnjem slucaju, mogli ste ga dobiti i na nagradnoj igri besplatno, steta koju ste pretrpili je vrijednost koju ste izgubili nesrecom a ne kako ste do te vrijednosti dosli Cetvrto, nazalost cak i da isplata bude sasvim korektna uvijek cete imati osjecaj da ste na gubitku jer za iznos koji dobijete, na trzistu vjerojatno necete moci za taj iznos kupiti identican auto, a cak i da uspijete, niko vam nece platiti onaj subjektivni utisak da je vas stari bio bolji jer ga naprosto bolje "poznajete" nego isti koji bi kupili od nekog Peto, vezano za naknadu stete i posrednih gubitaka zbog nemogucnosti obavljanja djelatnosti, pitanje je sasvim na mjestu i sasvim opravdano i logicno, ali kod nas nema sanse. Prvo, jer se sve osiguravajuce kuce od toga ograde opcim uvjetima, drugo, praksa jednostavno kod nas nije takva (Sto i mene strahovito zivcira, ali nikad nisam ostvario nikakav zahtjev u tom smislu iako sam uvijek trazio)

Zašto je u cijelom postupku uopće bitno tko je upravljao autom ? Čak i da ispadne da je vozilom upravljao sad ću radi ilustracije pretjerati, pijani slijepi maloljetnik koji je bez znanja i ovlaštenja vlasnika uzeo vozilo, opet moraju nadoknaditi štetu. To je bitno samo njima zbog eventualnog regresnog zahtjeva prema vozaču/vlasniku vozila koje je skrivilo nesreću, ali nije vaš problem Eventualno ako idu na tu da je krivica neutvrđena ali nevjerojatno mi je, jer koliko god zavlače, toliko iskustva moraju imati da znaju šta može a šta ne može proći... Uvjeren sam da vam je dosta samo jedan dopis na tragu onog što navodi petpetica, dovoljno da vide da nemaju posla s kretenom, platiće odmah Piše u Općim uvjetima, ali mislim da im je rok 15 dana za donesu rješenje. Možda u dopisu nije zgoreg spomenuti i kamate nakon tog roka na koje imate pravo ili nakandu za štetu koju trpite jer nemate funkcionalan auto

Pokusavate li platiti da vam ne sjednu na pokretnu imovinu, ili uopce ne platiti ? Ako je ovo prvo, kontaktirajte onog ko vas je tuzio a ne odvj. ured koji ga zastupa, u principu niko sretniji od vjerovnika da ga duznik izravno nazove i zeli rijesiti placanje mimo ovrhe. Samo imajte dokumentirano sve o cemu se dogovorite jer je bilo slucajeva da ljudi plate, pa im opet sjedne ovrha. Dakle, nek vam potvrde pismeno da se vasim placanjem tog i tog iznosa ovrha obustavlja i da nemaju vise potrazivanja prema vama ni oni ni Hanzekovic. Ako je ovo drugo, nemam korisnih savjeta iako sam misljenja da i u tom slucaju imate dobre sanse

Mozda je najpametnije ignorirati ih jos godinu dana... Ako je sud vec sam zaustavio stvar, znaci da ga sam od sebe nece ni ponovo pokrenuti (nije propisano, ali toliko su inertni da nema sanse, a generalno nije ih ni briga jer je u pitanju privatna tuzba HT-a) Da bi se postupak nastavio, HT bi trebao podnijeti zahtjev. Ako procjene da imate kako platiti (redovna primanja, placa, mirovina, auto ili nekretninu u vlasnistvu) mogli bi pokrenuti, u protivnom nece, niko se nikad u ovoj zemlji nije naplatio ovrhom nad pokretninama tipa televizor, mobitel itd, nema sanse da idu u to. Ima li u papirima koje ste podigli na sudu i dokaz da ste primili rjesenje (potvrda i povratnica s poste da ste to potpisali). Ako nema to, onda mora niti potvrda tipa "posiljka nije podignuta" i objava na oglasnoj ploci suda. Trazite to od suda. Nesto od toga sud MORA imati. Ako nema, to vam je dovoljan razlog za povrat u prijasnje stanje, razlog je sto o ovrsi niste ispravno obavjesteni i niste imali mogucnost prigovoriti u zakonskom roku, to svakako napravite unutar 30 dana od saznanja da imate ovrhu. Nije vise cak ni bitno hoce li oni uvaziti ili odbiti zahtjev, cak i ako odbiju, sve to prolongira proceduru, nema sanse da bude gotovo unutar godinu dana. Zapravo, cak i da imaju valjan dokaz o dostavi, nije lose napisati prigovor i u njemu sve navedite. U principu ce prigovor biti odbijen jer je van roka, ali kako rekoh, sud mora odgovoriti i na najbesmislenije zahtjeve, a ovisno o sadrzaju prigovora mogu cak zakazati rociste. Ne znam kojim bi odredbama to bilo regulirano ali imam iskustvo s takvim situacijama. Naime, i moja firma je uglavnom na onoj "drugoj" strani u odnosu na vasu, dakle i mi smo pokrenuli neke ovrhe prema fizickim osobama, znam koliko je to zapravo nemoguce naplatiti i koliko su nas puta zvali na rociste cak i u situacijama kad je neko od tuzenih na listu papia sudu poslao obicne baljezgarije, bez ikakave veze sa samim slucajem, van svakog roka i procedure. U pravnom smislu to naravno ne rezultira nicim, ali kompicira i produzuje proceduru. Naravno ne impliciram da ste vi od takvih, po ovom sto navodite itekakao imate razloga za pravi prigovor, samo kazem da, ovisno o sudu i sucu, zapravo svaki dopis moze biti razlog da se stvar dodatno komplicira, sto je vama zapravo u interesu obzirom na apsolutni zastarni rok.

Minimum na koji imate pravo je tražiti od HT-a ili odvjetničkog društva čitavu dokumentaciju (ili samog suda, iako su oni u tome spori) Tamo bi točno trebalo pisati temeljem čega je rješenje doneseno i kad je postalo pravomoćno (i zašto je uopće obustavljeno, jer je očito da nije obustavljeno vašim prigovorom), koliko ste točno dužni platiti, kome i na ime čega. U principu, svaki postupak sadrži dug po računu, trošak odvjetnika (ili JB) i trošak suda. To ko je obveznik plaćanja za svaku od ovih stavki umnogome ovisi o razlozima obustave postupka. Npr, ako je sam HT obustavio postupak, u principu nema pravo na naknadu za taj dio postupka (npr, naknadno su procjenili su da se ne mogu naplatiti na način naveden u rješenju - njihov problem što su uopće išli u to), ali imaju pravo na sam iznos duga i na eventualne buduće troškove postupka kad se opet pokrene Ako je sam sud obustavio postupak zbog recimo materijalne povrede od strane HT-a ili odvjetnika koji ih zastupa (iako malo vjerojatno), u principu niste dužni platiti ništa... Kažem, puno bi jasnije bilo da vidite što točno stoji u spisu

Mislim da vas sud neće ni zvati ili će vas samo protokolarno pozvati da potvrdite ono što ste naveli u progovoru, a to je da ste platili dug. Sva ostalo što navodite je uglavnom stvar odnosa između operatera i onog ko je otkupio dug i vi ne morate ništa a priori dokazivati ako već postoje proceduralni propusti u obavještavanju (a očito postoje), odnosno da bi odgovornost za neisplatu prema inkaso HR bila vaša, ili operater ili inkaso hr bi morali dokazati da su vas obavjestili o otkupu ugovora. Uglavnom, ako nemaju vaš potpis o primitku takve obavjesti, bez brige. Naravno, na sudu to eksplicitno tražite, odnosno tražite bilo kakav dokument iz kojeg bi vama kao korisniku trebalo biti poznato kome ste dužni platiti naknadu. Čak i da vas je operater obavjestio, i sam inkaso hr vas je morao pozvati da podmirite dug prije pokretanja ovrhe. Postoji još jedna nelogičnost. Ako je dug otkupljen u 10tom mjesecu, nevjerojatno mi je kratak rok da rješenje o ovrsi primite u 12tom. Pretpostavka za rješenje je prvo da imate obavjest da se promijenio vjerovnik (to očito nemate), onda vas novi vjerovnik mora pozvati da platite dug (odnosno mora izdati vlastiti dokument - tj. račun) pa tek ako ne podmirite račun može pokrenuti proces ovrhe. Uobičajeo dospjeće računa je mjesec dana, pa nakon toga je običaj (iako ne zakonska obveza) i još jedna opomena, pa tek onda preko javnog bilježnika rade prijedlog za ovrhu kojem u pravilu uvijek treba neko vrijeme da sastavi rješenje. Dakle od 10 do 12 mjeseca se teretski treblo desiti sve ovo: 1 Obavjest o otkupu duga, tj promjeni vjerovnika 2. Vjerodostojna isprava (račun itd) 3. Istek roka za podmirenje računa iz točke 2 4. Opomena 5 Prijedlog za ovrhu 6 Rješenje o ovrsi 7. Vaš prmitak rješenja (još nisam vidio JB koje je Rješenje o ovrsi uopće poslao unutar tjedan dana od sastavljanja, pa na to sve još i koji dan za isporuku) Mislim, teoretski je moguće i sasvim je dovoljno vremena, ali kao što rekoh, bio sam sudionik desetak ovrha (što kao vjerovnik što kao ovršenik), još nisam vidio takvu ažurnost bilo kojeg subjekta u tom lancu

Ako nisi primio rješenje o ovrsi, mislim da je moralo biti objavljeno na oglasnoj ploči suda da bi uopće bilo pravomoćno. U predmetu je sigurno naveden javni bilježnik koji je sve proveo (to imaju u Fini odnosno banci koja te blokirala), kontaktiraj njega i traži uvid u spis. Kako tvog potpisa o primitku rješenja sigurno nema (da ne bude zabune, ne govorim o primitku knjige, već rješenja o ovrsi) trebao bi imati neki pisani trag o obajvi na sudu. Ako ni toga nema, onda je JB napravio diletantski propust u proceduri, pa prvo moraš tražiti povrat u prijašnje stanje (mislim da ti je rok 30 dana od dana saznanja da si blokiran, tj u praksi dana kad je nastupila blokada), a tak kad se vrati u taj stadij, dokazuješ ono što navodiš u postu (nisi ni primio ni naručio knjigu itd itd). Osobno, usput bih i prema JB nakalemio privatnu tužbu i zahtjev za naknadu štete (npr. blokada ti ulazi uz "rejting" i zbog toga ćeš recimo sutra teže dobiti kredit itd itd.) Ako pak JB dokaže da si primio pošiljku ili da je objavljena na sudu jer je nitko nije primo, nažalost ništa. To što nisi primio pošiljku jer je glupi poštar nije ni dostavio je nažalost ćorak. Ovo posljednje sam doživio, nisam primio rješenje zbog neporofesionalizma HP-a, ali ispalo je da se HP-u a priori vjeruje i da sam ja taj koji mora dokazivati da pošiljku nisu dostavili na proipisani način, što je opet nemoguće jer po zakonu zapravo u arhivi nisu ni dužni čuvati one žute papiriće o pokušaju dostave.

Pitanje je u ovom podforumu jer je primarni predmet spora ovrha iako je pitanje zapravo općenito, pa ako administratori procjene da bi trebalo u drugi podforum, moja isprika unaprijed. Dakle, nakon uloženog prigovora na rješenje o ovrsi prvostupanjski sud presuđuje u našu korist. Ovrhovoditelj (tj. sada već tužitelj jer se spor vodi pred sudom) ulaže žalbu čiji je sukus "Prvostupanjski sud krivo tumači odedbu tu i tu..." Sama odredba je zaista dvosmilslena, tužitelj iz toga zaključuje da je time dispozitivna te da on ima pravo odabrati jednu od dvije mogućnosti koje odredba predviđa, premda cijeli akt nema nigdje eksplicitno navedeno "Tužitelj može bla...bla..." niti bilo šta drugo što bi predviđalo autonomni izbor tužitelja u slučaju dvosmislenog tumačenja. Odredba jednostavno taksativno navodi u dva stavka zaredom dvije mogućnosti koje su u našem sporu po naravi stvari kontradiktorne. (Kako rekoh, porvostupanjski sud je uvažio "našu" mogućnost, tj onu na koju smo se mi pozvali u prigovoru) Tužitelj je u tom poslu profesionalac (koncesionar, odnosno isporučitelj javne usluge) mi smo samo korisnik i naše stajalište je da ako je već nešto dvosmisleno, "pravedno" bi bilo da se sve dvosmisleno a priori tumači u korist korisnika (njihova je "dužnost" da se pobrinu da je to što prodaju jasno, precizno i nedvosmisleno definirano u svom opsegu, načinu, dinamici i svemu ostalom) Moje je pitanje, na što se točno pozvati u odgovoru na žalbu? (Zakon, načelo, praksa, bilo šta...) Ima nešto o "dobrom gospodaru" ili tako nešto ? Thx

Ne znam, samo navodim odgovor koji smo zaprimili. Ovo što Vi navodite ne smijete svakako, jer novac ne smijete držati u ladici već se u poslovanju ladica zove "blagajna". Pri tom ne mislim na fizički oblik pretinca za novac već na proceduru - svaki ulaz i izlaz novca ima svoj "papir". Ne znam pretjerano o tome jer nas nije nikad interesiralo, to je prije svega knjigovodstveni problem, ali sasvim sigurno ne postoji legalan način da "držite" novac a da nije evidentiran. A što je od oblika "držanja" novca platni promet a što ne, u to se ne bih upuštao (Zato smo uostalom i tražili mišljenje porezne)

Mali update cjelokupnog problema. Zatražili smo mišljenje porezne uprave za idnetičan slučaj koji očekujemo u firmi u narednom periodu. U pitanju su druge usluge, ali se radi o posredništvu u kojem fizički zadržavamo novac neko vrijeme. Dobili smo "odobrenje" za to, sad ću samo parafrazirati odgovor "Ne smatra se da ste sudionik u platnom prometu sve dok sredstva zadržavate na računu otvorenom kod subjekta koji ima dozvolu obavljanja platnog prometa" Drugim rječima, smatraju da u tom procesu naša poslovna banka obavlja platni promet, ne mi

Pretrpljena šteta je neutemeljena ovrha od strane jedne javne službe u ZG. Mislimo da je ovrha neutemeljena zbog same činjenice da ne postoji naše dugovoanje u tom pravnom poslu, a postoje i proceduralni propusti od strane JB koji je sastavio prijedlog. Svi redovni rokovi za prigovore su prošli, ovrha je provedena (do tog trenutka nismo ni znali za ovrhu) Pomenuta javna služba je već ranije pokrenula sličan postupak koji je van snage temeljem našeg prigovora, te gotovo na redovnoj bazi "prijeti" daljnjim tužbama u takvim situacijama. Mi na isto tako redovnoj bazi odbacujemo odgovornost i upućujemo ih na potraživanja fakturiraju stvarno odgovornima. Izravna dosad pretrpljena šteta 1400 kn od gorepomenute ovrhe. Potencijalna je cca 3000 kn (prvi proces koji je još u tijeku) te posljedično tome i šteta koju bismo pretrpjeli blokadom računa u smislu gubitka kredibiliteta i rejtinga tvrtke prema odgovarajućim registrima. (Provedenom ovrhom NISMO ušli u blokadu, ali je obzirom na naše uobičajeno stanje računa i praksu (ne)obavještavanja i (ne)dostavljanja rješenja od strane suprotne strane takva situacija sasvim realan rizik u budućnosti) Sustavne prijetnje tužbama i sustavno ignoriranje naših dopisa od strane službe lagano već smatramo maltretiranjem, a iziskuje i određeni angažman zbog kojeg trpi redovno poslovanje firme, te bismo i to željeli "uobličiti" u određeni tužbeni zahtjev. Nadalje, želja nam je takvim procesom prevenirati buduće istovrsne postupke obzirom da smo uvjereni da uopće ne postoji pravni odnos između nas i službe. Nadalje, držimo da se služba jednim dijelom ponaša i suprotno Zakonu obzirom da se radi o javnoj djelatnosti koju ne bi trebala obavljati po ekonomskim načelima (Hotimice tereti nas znajući da nismo stvarni korisnici usluge procjenjujući da je od nas lakše naplatiti uslugu nego od stvarnog korisnika. Pri tome, čak i prema regulativi na koju se sami pozivaju, oni eksplicite imaju pravnu mogućnost, ako ne i obavezu teretiti stvarnog korisnika.)

Nije baš tako jednostavno. Neki se porez MORA platiti. Ako firma izda račun na kojem je PDV, nema 5% prijenosa, PDV je sadržan u samoj transakciji (Kupac uredno plati kao i bilo što u konzumu, dalje firma plaća PDV državi). Knjigovodstveno se da izvesti da taj PDV bude jako mali čak i kad auto dođe značajan iznos (to je posebna tema kako se obračunava porez na CMV, takvi su svi ovi koje pominjete na njuškalu), ali ako su ionako otpisali auto (tj. amortizirali ga do nule, a obzirom na starost i stanje, jesu sigurno), nek jednostavno napišu račun na 400 - 500 kn, PDVa je tu stotinjak kn i sve čisto ! Ako na računu ne navedu PDV (moguće ako su ga i kupili od fizičke osobe), onda kupac plaća 5% prijenosa, ali porezna neće prznati cijenu 400 - 500 kn, već ide po katalogu (Katalog inače sakrivaju kao zmija noge)

Imam vrlo sličnu situaciju s istim operaterom. Redom 1. Uplatnica NIJE nikakav relevantan dokument, već isključivo račun. Jeste li dobili ispravan račun (na njemu MORA biti navedena točan naziv usluge, s pripadajućom količinom i jedinicom mjere) - ako toga nema, tražite 2. Ako imate ispravan račun (ili ako i kad ga dobijete), pogledajte u ugovoru koji ste potpisali, cjeniku i općim uvjetima je li igdje navedena takva usluga - ako nema, jednostavno tražite očitovanje u smislu "molim da se referirate na ugovornu odredbu koja me obvezuje na plaćanje računa po navedenoj osnovi" 3. I famoznih 530 kn bi trebalo biti vidljivo na računu sa točnom specifikacijom, uplatnica ne znači ništa. Ne znam koja je uopće uloga javnog bilježnika u procesu, ali pretpostavljam da je sastavio opomenu pred tužbu ili drugi sličan dokument. U tom slučaju je vrhunski nonsens da vam doo koji angažira javnog bilježnika fakturira nešto u korist i za račun javnog bilježnika, valjda je logično obratno jer bilježnik je taj koji zastupa a inkaso.HR je zastupani. Ako ste ispravno sve naveli, ovo mi previše smrdi. U svakom slučaju, tražite točnu specifikaciju. Trošak javnog bilježnika nije nikakva virtualna stvar već konkretan dopis koji je sastavio i uputio, ali to je ono što i ranije rakoh, tad bi ste ga dobili od javniog bilježnika, ne od inkaso.HR 4. Da bi vam proveli ovrhu nad računom, nužno je da je doneseno pravomoćno ovršno rješenje (iako sumnjam da će ići u to ako je točno sve što ste naveli, i ako vam ne odgovore na upite u smislu gornje tri točke, i njima je jasno da nemaju puno šanse) To je nešto što ste morali primiti preporučeno od javnog bilježnika, ako niste, nije ni doneseno (potpuno nebitno koliko je i kakvih uplatnica, opomena i ostalog stiglo na neku drugu adresu). Javni bilježnik je dužan nekoliko puta pokušati slati rješenje (mislim čak i do 6 jer ste fizička osoba, kod firmi je brže) ako nijednom ne podignete pošiljku, cijela stvar se objavljuje na sudu - u praksi, sve traje duuuugo. Od trenutka primitka/objave imate 8 dana za prigovor. Tek ako ne uputite prigovor možete očekivati ovrhu i iznos bi mogao biti upravo tih 500tinjak kn (toliki su uobičajeni troškovi) Ako uputite prigovor, cijeli cirkus se nastavlja...prvo sud stavlja ovrhu van snage (bitno da je prigovor proceduralno ispravan, nebitno kakav je sadržaj), pa onda to pošalje sudu nadležnom za spor (vrlo često nije isti, ne znam kako se određuje) pa ako oni nađu za shodno da razjasne neke stvari (ovdje je naravno bitan sadržaj prigovora), oni mogu zakazati ročište... Uglavnom, dugotrajan proces u kojem po svemu što navodite, imate odlične izglede. Bitno samo da čuvate sve dokaze o korespodenciji, kako je i bovu naveo. Paradoksalno je da ćete na preporučene pošiljke potrošiti daleko više od spornih 25 kn, ali pozdravljam upornost i principijelnost, žao mi je samo što je nema više (Zapravo, čuvajte i račune od tih pošiljki, postoji način da i za to tražite naknadu po okončanju postupka)

Glede PDV-a, plaća se na proviziju (mora biti odvojeno kao zasebna stavka) ako je mjesto isporuke usluge tuzemstvo, u praksi je tako u 99% slučajeva. Postoji odreba Pravilnika o PDV-u kad se isporuka smatra da je obavljena u sjedištu primatelja usluge - članak 33, stavak 8 - ima hrpa stavaka od kojih su neki međusobno slični, pokušajte se "prepoznati" u jednom od tih. Ono što je sasvim sigurno je da je posrednička provizija podložna PDV-u ali kad bi uslugu uspjeli podvaliti kao, sad ću biti kreativan - "programska podrška pri rezervaciji", po čl. 33. st 8, par 13b - ne bi trebali obračunati PDV jer je primatelj poduzetnik sa sjedištem u inozemstvu (ali čak ni tad ne znam odnosi li se i na fizičke osobe, proučite dobro cijeli članak). Uglavnom, prilično je nategnuto. Možete li rješiti da s PayPala ide izravno na račun najmodavca, tad ni faktički niste u posjedu novca? Dovoljno da isključite opciju automatic transfer, već umjeto toga, s paypal accounta obavite običan "send money" na račun najmodavca kada to već treba a na tvrtku transferirate samo proviziju. Ne znam koliko vam to komplicira ili poskupljuje cijeli proces ali je u smislu našeg zakona prilično čisto (ako je netko eventualno tu u sivom području, onda je paypal hrvatska ili kako im se već zove podružnica) I mi naplaćujemo dio usluga preko paypala, u biti, prva "svijest" naših organa o transakciji je tek kad novac sjedne na račun tvrtke - taj iznos uvijek smatraju relevantnim za obračun poreza

Po meni, bitna je samo jedna stvar - jeste li u cijelom procesu ikako u posjedu novca koji klijenti uplaćuju ili niste? U prvom postu ste rekli da jeste, no iz gornjeg citata to nije do kraja jasno. Ako je odgovor NE - 100% sam siguran da su vam dovoljne djelatnosti koje navodite u prvom postu, radi se o običnom trgovačkom posredovanju (to obavlja 90% firmi na tržištu, nebitno je li medij internet, fizički kontakt ili nešto treće). Ako je odgovor DA - tek tad su eventualno relevantni propisi koji se ovdje navode, ali možda u tom slučaju sve možete riješiti da izbjegnete taj "posjed" Veznao za (ne)odgovaranje nadležnih, potpuno mi je poznat problem, ali tu postoji i jedna lijepa stvar, naime taj tko nije u stanju odgovoriti na upit, gotovo sigurno nije u stanju sastaviti ni optužni prijedlog jer u njemu mora navesti koju točno odredbu kojeg točno akta kršite svojim postupanjem. Bitno samo da nađete nadležnu instituciju u tom pogledu (ili onog tko ima nadzor nad tom djelatnošću, možda hakom ?) i zatražite mišljenje i eksplicitno pitajte nešto u stilu "molim da se u slučaju negativnog mišljenja precizno referirate na odredbe kojima je to regulirano" - sve što nije konkretan odgovor možete smatrati kao "DA" (Govorim iz trogodišnjeg iskustva korespodencije s poreznom upravom, druge su stvari u pitanju ali je karakter problema isti - nitko ne zna odgovoriti jel se nešto smije ili ne)

Ima smisla... Ali smo u firmi imali mali milion sličnih primjera (ne baš web web shop ali posredovanje u prodaji usluge gdje je transakcija išla preko nas, dakle od klijenta dobivamo novac koji dalje prosljeđujemo drugom klijentu), nikad nikakav problem (možda smo samo imali sreće da nitko ne provjerava . Čak smo slali slične upite uglavnom poreznoj, upravo da izbjegnemo grešku, bit svih odgovora je bila da samo pazimo da diferenciramo stavke i da na svaku ispravno obračunamo PDV - na takvim računima je jedna stavka uvijek tzv. "prolazna stavka", nešto što se zaračunava u korist i za račun drugog - pominje ju Zakon o PDV-u Zapravo, na pamet mi pada masa firmi koje rade isto, a siguran sam da nisu registrirane za platni promet - recimo svi naši preprodavači internet domena i hostinga. Nisam siguran ni da su telekomunikacijski operateri registrirani za platni promet a posreduju u prodaji usluge (ZET, parking itd). Nadalje, zastupnici u osiguranju, u pravilu se kad se radi s njima i plaća njima, ali osiguravatelj na polici bude recimo jadransko (nije web prodaja ali jeste posredništvo). Zapravo, svaka komisiona prodaja ima te karakteristike.

Nemam konkretan odgovor na Vaše pitanje ali bih ukazao na nešto, mislim da ste neprecizni oko nekih činjenica. Ako MUP obavijestite da je auto vozio Vaš sin, pa prekršajni nalog dobije Vaš sin, prigovor može pisati samo Vaš sin i sud će eventulano pozvati njega, ali on tad nije svjedok nego okrivljenik, i tada se može očitovati o krivnji. Banalno rečeno, članak koji navodite je eventualno odgovor na pitanje "Tko je vozio auto?" a ne "Jeste li vozili auto?" koje će zapravo biti upućeno vašem sinu. Osobno, da sam nadležni sudac, ako već negira krivnju, sina ne bih ni smatrao relevantnim svjedokom nego bih pozvao prometnog redara. Tada bi Vam trebala malo veća kreativnost da dokažete da niste vozili auto, uz moguću dodatnu optužbu za davanje lažnog iskaza službenoj osobi. Ako smijem sugerirati, kazna zaista nije velika, radije pišite molbu da Vam se smanji kazna nego da idete u to

Moguće je, to znači da auto nije u sustavu PDV-a (vjerojatno je kupljen od fizičke osobe i firma koja ga je kupila isto tako nije odbila pretporez) Tada porez u pravilu uvijek snosi kupac (5%) Čak i da firma izda račun na njemu će pisati isto, samo cijena i odredba po kojoj nije zaračunat PDV. Prilično sam siguran da na takvom računu čak ne treba pisati ni da kupac plaća porez ali se uvijek napiše jer je tako lakše nego se nadj.... (beeep) s šalterašima u MUP-u i poreznoj

Ništa, jer mu za tu djelatnost zakon ne propisuje nikakve MTU. Dovoljno mu je samo da je ispoštovao norme o poslovnim prostorijama društva (tabla, natpis, radno vrijeme, požarni aparat, prva pomoć, itd) To što je to u praksi spavaća soba nije nikakav prekršaj, samo loša polsovna praksa

Može ako tako registrirate firmu, tj. da vam je to djelatnost (ali mislim da je osnivački kapital tada par miliona kn, nisam siguran) Mislim da može i kod ostalih firmi do neke granice (90% trgovina imaju neke negradne igre, ledo, ina, zapravo svaki veći market...) Raznim marifetlucima se može postići ista stvar (npr, ne prodajete srećke nego kupcima vaših usluga dajete plus kartice ali "izradu" naplaćujete 20 kn i svi vlasnici kartice ulaze u bubanj bla bla...) - zakon je nedorečen i uz malo kreativnosti je lako postići da sve bude po pravilu - Molim da me ne pitate kako Što se tiče propozicija (pa tako i da je broj igrača ograničen), bitno samo da su objavljene i dostupne svakom "igraču" (i naravno, da nisu protivne nekom važećem propisu)

Naša slična iskustva s dva operatera, ako će pomoći Tele2 nikad ništa nije napravio niti uvažio bilo kakav prigovor osim protokolarnih odgovora u stilu "prigovor je zaprimljen". Dug su prodali drugoj firmi koja se bavi naplatom i s kojima se trenutno natežemo oko toga S vipom imamo sasvim pozitivna iskustva, čak u više navrata. Svaki put smo im poslali detaljno obrazložen prigivor i svaki put su nam na ovaj ili onaj način "oprostili", tj. sve što smo smatrali spornim su uglavnom uvažili na način, OK, umanjićemo vam iznos sljedećeg računa za toliko koliko smatrate spornim. Bitno samo da se ne bunite u vip centru jer oni niti šta znaju niti imaju ovlasti da donose takve odluke, već uputite dopis mailom ili faksom, to na kraju dođe do kompetentne osobe. Za bilo šta što je sporno (npr. kolika je cijena MB) samo tražite da vas točno upute na akt gdje to piše (cjenik, ugovor, opći uvjeti itd...) - ali čak i da vam stvarno to predoče, uvijek imaju praksu da vam refakturiraju po tarifi za koju vi tvrdite da je ispravna ("U želji da nastavite koristiti naše usluge...bla...bla") Ovo s PDV-om mi nema nikakvog smisla, pogotovo za poslovne tarife. Iznos koji platite mora korespondirati s računom, ako nešto i smanje, uvijek vam pošalju odobrenje ili novi račun s manim iznosom, upravo zbog tog PDV-a. Poanta svega je, samo detaljno obrazložite prigovor