Potočnica

U zakonu o radu piše da na puni GO imate pravo "NAKON šest mjeseci neprekidnog rada", a manje od toga - razmjerni dio - "ako radni odnos prestane PRIJE završetka šestomjesečnoga roka". Dakle, našli ste se u sivoj zoni. Nisam pravnik, ali radim u firmi koja se drži zakona, moj je posao, među ostalima, određivati radnicima dane godišnjeg, a uputa od nadređenih je, kad su ovakve nedorečene situacije u pitanju, da se uvijek odlučuje u korist radnika, znači ono što je najbolje za radnika - u vašem slučaju to znači puni godišnji (osnovica sa dodatnim danima za staž, djecu, stručnu spremu... prema pravilniku o radu/kolektivnom ugovoru). Mislim da ovo - "odlučuje se u korist radnika" čak negdje i piše, vjerojatno je drugačije formulirano jer ne mogu naći googlanjem, pa molim poznavatelje zakona da pomognu kako bi se na to pozvali. Osobno bih tražila puni GO, mislim da na to imate pravo.

Poštovana, Za vrijeme bolovanja tekući ugovor o radu vam ne mogu otkazati, problem je što vam ga, kada isti istekne, ne moraju produžiti. Zanima me koliko je to 'nekoliko' godina - ako je to kod istog poslodavca u kontinuitetu već tri ili više, morali su vam do sad ponuditi ugovor na neodređeno. Lijep pozdrav!

Za vrijeme trajanja bolovanja vam ne mogu dati otkaz, uz napomenu da vam ugovor, nakon isteka, ne moraju produžiti. Lijep pozdrav!

Imate pravo na razmjerni dio godišnjeg. Možete ga iskoristiti prije isteka ugovora ili vam treba biti plaćen.

Ne može vam otkazati ugovor o radu, ali vam ga, za vrijeme bolovanja, ne mora produljiti. Iz konteksta zaključujem da imate ugovor na određeno, ako sam krivo shvatila - zanemarite moj komentar.

Minimalni broj dana godišnjeg je 20 - u dane godišnjeg uračunavaju se samo radni dani, dakle, ako radite 5 dana u tjednu (i ako za vrijeme trajanja go ne uleti kakav neradni blagdan), onda su to ukupno 4 tjedna. U pravilniku o radu vaše firme bi trebao biti i dio o godišnjem pa ga proučite (jer bi trebali možda imati i pravo na neke dodatne dane na temelju staža, školske spreme, djece...). Osobno bih prvo uputila poslodavcu - zahtjev za zaštitu prava (dopis u kojem navodite koja su vam prava oštećena, a tu bih navela i ovaj dio s prebijanjem prekovremenih, poslan s povratnicom), ako ne upali - prijaviti inspekciji rada.

Imate pravo na razmjerni dio godišnjeg (i bez obzira je li bilo prekida ili ne). Pozdrav!

Imaju pravo na puni godišnji odmor. Čini mi se da krivo računate razmjerni dio godišnjeg, naime za svaki mjesec dana rada radnik ima pravo na jednu dvanaestinu punog godišnjeg odmora. Koliko znam, puni go najmanje može biti 20 dana, a 20:12x6= 10 dana, a ne 5. Lijep pozdrav!

Nije pravni savjet, al je savjet djeteta razvedenih roditelja - pokušajte bivšoj objasniti da će vaš sin jednog dana saznati i shvatiti što radi - uskraćuje mu viđanje s ocem - i da će joj to vrlo vjerojatno dugo zamjerati. Ovo ponašanje jednog će joj se dana obiti o glavu, a ne vjerujem da to želi. Objasnite joj i dajte joj malo vremena da o tome razmisli - vjerujem i nadam se da će se brzo počet ponašati kao odrasla osoba. Sretno!

Hej! Lijepo vas molim za pomoć, nadam se da sam na pravoj temi. Naime, bila sam u sudskom sporu sa HZZO-om, koji sam na kraju odlučila završiti (u neku ruku) dobrovoljnim plaćanjem cjelokupnog duga za koji su me teretili. Bila je pokrenuta ovrha, nalog za ovrhu je mom poslodavcu stigao nedugo nakon što sam sve podmirila pa je isti i storniran. Na kartici mog dugovanja prema HZZO-u stoje i "ukupni troškovi ovrhe", a iz kartice se vidi da su isti podmireni. Sada dobivam opomenu za plaćanje sudske pristojbe, odnosno "sudska pristojba za prijedlog i rješenje i ovrsi". Zar "ukupni troškovi ovrhe" ne uključuju i tu "sudsku pristojbu za prijedlog i rješenje i ovrsi"? Nadalje, ovom mi opomenom naplaćuju i "pristojbu za opomenu" u iznosu od 100 kn - je li to u redu? Znam da je prije koju godinu bilo zabranjeno (npr. bankama) naplaćivati opomene, pogotovo u ovako visokim iznosima. Hvala na svakom odgovoru!

Poslodavac vam mora osigurati najmanje jedan dan tjednog odmora (slobodan dan u tjednu). Taj dan, ovisno o organizaciji rada unutar tvrtke, može, na žalost, pasti i na blagdan. Možda će konkretan primjer lakše objasniti - osobno radim od ponedjeljka do petka, po 8 sati, a priroda mog posla ne zahtjeva rad blagdanima. Ako blagdan padne na jedan dan između ponedjeljka i petka, taj dan ne radim, ali mi se plati 8 sati neradnog blagdana (iznos jednak redovnoj satnici). Ako blagdan padne na subotu i/ili nedjelju, a to su dani kada ja koristim tjedni odmor, neće mi biti plaćeno ništa, niti ću dobiti dodatne slobodne dane ili bilo što slično. Frekvencija potpisivanja ugovora s ovim nema veze.

Poštovana, Ovisno o organizaciji rada unutar tvrtke, slobodni dani vam mogu pasti i na blagdane i u tom kontekstu vam ne moraju biti plaćeni. Pozdrav!

Da, ukoliko radnica inače ima pravo na samo 20 dana punog go. Ali, ako je 20 dana samo osnovica kojoj se onda dodaju i dani na temelju staža, stručne spreme, broja djece... onda radnica ima pravo i na više dana. Dakle, da ne bi bilo zabune, za izračun dana razmjernog godišnjeg osnovica je ukupan broj dana na koje radnik ima pravo, ne samo osnovica! A formula je ukupan broj dana podijeljena na dvanaest mjeseci puta broj mjeseci koliko je radnik radio u firmi u tekućoj godini - ako radni odnos prestaje usred mjeseca i taj se mjesec računa ako radnik prestaje raditi na polovici mjeseca i kasnije. Ako radnik prestaje raditi prije polovice mjeseca, taj se mjesec ne računa.

Dali ste premalo podataka, pa nisam sigurna da li sam na pravom putu, ali mislim da se ovdje radi o slijedećem: Dakle, osoba na pola radnog vremena ima pravo na isti broj dana godišnjeg kao i osoba na puno radno vrijeme - kada se radi o broju dana, no kada se ti dani preračunavaju u novčani iznos to je druga priča; jedan dan godišnjeg osobe koja radi puno radno vrijeme je 8 sati i npr 100 kn, za istu osobu sada zaposlenu na pola radnog vremena jedan dan godišnjeg je 4 radna sata, odnosno 50kn. Meni se čini kao da je vaš poslodavac spojio dva dana vašeg godišnjeg za rad na pola radnog vremena u jedan dan godišnjeg za puno radno vrijeme - a da li je to tako biti će vidljivo iz obračuna plaće.

Poštovani, Na ovom linku možete saznati fond sati za svaki mjesec u 2013-oj http://www.obracun-placa.com/index.php/obracun-placa/fond-radnih-sati-sati-rada-2013/ Ovo su satnice za 40-satni radni tjedan, pet dana u tjednu (mjesečna satnica za one koji rade po 6 dana u tjednu zna varirati za +/- 2-7 sati). Osobama koje, prema opisu radnog mjesta, ne moraju raditi blagdanima - blagdan im ulazi u mjesečni fond sati i plaćen je kao redovan rad. Osobama koje rade blagdanima - taj se blagdan mora platiti uvećano prema zakonu, nema zamjene za slobodan dan. Kako poslodavac radno vrijeme može raspodijeliti prema potrebama firme - varijacije su bezbrojne i teško mi je komentirati vaš slučaj bez konkretnih detalja, ali evo jednog primjera; ako radite 5 dana u tjednu i 2 dana morate imati slobodno, rasporedom rada to može ispasti i ovako; bili ste slobodni ponedjeljak i utorak, zatim radite od srijede do srijede, što je 8 dana, a onda ste slobodni četvrtak i petak - takav raspored je u redu. Vaš je poslodavac dužan voditi evidenciju radnog vremena, ali to možete voditi i sami za sebe pa ćete vidjeti postoji li kakav nesrazmjer; tražite od poslodavca na uvid vašu evidenciju sati (dužan vam ju je dati na uvid i bez da ju tražite!), usporedite sa evidencijom koju vodite za sebe, usporedite sa svojom platnom listom - sve odrađeno više od redovne satnice je prekovremeni radi i kao takav mora se platiti (satnica uvećana po zakonu), kao i rad blagdanima, nedjeljom, noćni.... sve to mora biti plaćeno sa uvećanom satnicom. Provjerite u ugovoru, pravilniku o radu, kolektivnom, zakonu... koliko taj rad za vas i vaše radno mjesto mora biti uvećan - ako je sve po zakonu, onda vam jedino preostaje tražiti radno mjesto koje neće podrazumijevati rad blagdanom. Lijep pozdrav!

Poštovana, Preraspodjelu ću vam rado objasniti, ali dopis umjesto vas neću pisati jer vjerujem da ste savršeno sposobni smisliti tri rečenice kojima objašnjavate zašto odbijate potpisati izjavu, odnosno zašto u dogledno vrijeme ne možete raditi više od redovne satnice. Preraspodjelu ću vam najlakše objasniti na primjeru firme u kojoj radim – posao jednog djela kolegica i kolega vezan je isključivo za turističku sezonu. Umjesto da ljude zapošljavamo na određeno vrijeme za vrijeme sezone, preraspodjela nam je omogućila da ih se ipak zaposli na ugovor na neodređeno (od čega korist ima i jedna i druga strana). Pa tako oni u sezoni tjedno odrade i do 16 sati više od redovne tjedne satnice, ali su zato, zajedno sa danima godišnjeg, i po dva - tri mjeseca slobodni, a cijelo vrijeme primaju svoju redovnu plaću, zajedno s pripadajućim doprinosima. Rad u preraspodijeljenom vremenu može trajati najviše 6 mjeseci koji ne moraju biti u slijedu, kod nas je formula uglavnom 2 + 4 (siječanj i prosinac rade manje od redovne satnice (ne rade uopće, ili odrade dva-tri dana zbog inventure, prijenosa godine ili po potrebi), lipanj-rujan rade s povećanom satnicom. Ostale mjesece ili koriste godišnji, ili rade redovnu satnicu, a ako se pokaže potreba za prekovremenim radom – odrade ga, ali ti se onda sati i plaćaju kao prekovremeni jer ne mogu ući u preraspodjelu (zbog šestomjesečnog ograničenja). Formula može biti i 1+5, 3+3 (ako se preraspodjela koristi svih 6 mjeseci, ali može i manje!), a poanta je da vam se u djelu mjeseci u kojima radite manje od redovne satnice vrate svi sati koje ste kao „višak“ skupili u mjesecima kada ste radili više od redovne satnice (i obrnuto). S tim da vam se višak sati ne mora vraćati kroz slobodne dane već se može vratiti i kroz skraćivanje radnog vremena (dnevno ne radite redovnih 8 već npr 4 sata, a plaća vam se kao odrađenih 8). Poslodavac bi trebao unaprijed odrediti plan preraspodjele – u kojim će se mjesecima ona odvijati, i o koliko se, barem otprilike, preraspodijeljenih sati po mjesecu radi. Također je dužan voditi evidenciju preraspodjele kroz cijelu godinu, za svakog radnika u preraspodjeli. Za vrijeme preraspodijele poslodavac je i dalje dužan držati se propisa iz zakona o radu – da imate pravo na slobodan dan ili dva (24 ili 48 h u kontinuitetu – ovisno radite li 5 ili 6 dana u tjednu), da je najmanji razmak između smjena 12h itd, itd. Kada radite više od redovne satnice tjedno smijete imati najviše 16 sati preraspodjele (40+16). U preraspodijeljene sate ne ulaze blagdani, nedjelje, noćni. Što se izjava tiče, nisam sigurna zašto vam ju već sada šalju – morali bi pitati vašeg poslodavca kakav mu je plan za ovu godinu, odnosno kada bi morali raditi više, a kada bi vam on te sate vratio, naime ciklus preraspodjele vezan je za godinu – preraspodijeljeni sati se, koliko znam, ne mogu prenijeti u iduću godinu. Eto. Nadam se da sam vam barem malo razjasnila o čemu se radi, a ponavljam vam – vi na ovo niste dužni pristati.

Bez obzira na redovnu tjednu satnicu (čak i da ste prijavljeni na pola radnog vremena), poslodavac ima pravo organizirati rad kroz preraspodjelu radnog vremena, ali nema pravo zahtijevati i nema pravo ucjenjivati vas sankcijama i sl. ako vi to odbijete. Kao roditelj djeteta do 3 godine starosti, vi ne morate raditi u preraspodjeli. Iako nije obavezno, vama bih ipak preporučila da pismeno obrazložite zašto ne želite popisati traženu izjavu - pošaljite ju poslodavcu mailom ili preporučeno s povratnicom, čisto da imate trag. Mehanizam zaštite koji vam se nudi, ako poslodavac krene sa ucjenama i sankcijama, je prijava inspekciji rada.

Poštovana, preraspodjela i prekovremeni nisu isto - ukratko: prekovremeni se plaćaju dok bi vam se "višak" sati skupljenih u preraspodjeli trebali vratiti kroz slobodne dane. Članak na koji se vaš poslodavac poziva zapravo je u službi zaštite radnika koji spadaju u navedene kategorije (trudnice, roditelj s djetetom do tri godine starosti i samohrani roditelj s djetetom do šest godina starosti...) i ne daje vašem poslodavcu pravo da vas natjera da potpišete nešto što ne želite. Takvu izjavu ne morate potpisati, a zbog nepotpisivanja ne smijete trpiti nikakve sankcije.

Poštovani Rubens, imam pitanje za Vas, ako možda znate - zanima me bi li i poslodavac koji potpiše ovakav ugovor bio sankcioniran, pogotovo ako zna da je posloprimac na bolovanju/porodiljnom? Hvala Vam na odgovoru!

Poštovana, preporučam Vam da upit proslijedite u HZZO, na adresu glasnogovornik@hzzo.hr. Ja sam nedavno imala sličan upit, od HZZO-a sam dobila negativan odgovor - odnosno da ne mogu raditi ni na ugovor o djelu za vrijeme primanja porodiljne naknade, s tim da se kod mene radi o redovnom porodiljnom dopustu, ne o komplikacijama. Lijep pozdrav!

Dakle, postavila sam upit Ministarstvu zdravlja putem kontakt obrasca, isti su ga dan proslijedili na adresu glasnogovornika HZZO-a, na odgovor sam čekala nekih tjedan dana, ali nakon požurnice odgovor je napokon stigao: "Sklapanje ugovora o djelu podrazumijeva da ćete obaviti određeni posao (radit ćete) za koji će Vam biti isplaćen primitak. No, Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama je utvrđeno da osoba koja se nalazi na korištenju rodiljnog ili roditeljskog dopusta ne može u isto vrijeme raditi. Dakle, radi se o tome da je uvjet isplate rodiljne ili roditeljske naknade da ne radite, pa bilo to i jednokratno na ugovor o djelu. S poštovanjem, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje" Ne znam je li ovdje bitno moje osobno mišljenje, ali ga imam potrebu izraziti, možda će netko od Vas, budućih i sadašnjih pravnika, imati utjecaja na donošenje zakona pa se pozabavi i ovim pitanjem: Kroz vrijeme trajanja porodiljnog dopusta imati ću i nešto slobodnog vremena koje ću moći potrošiti na čitanje, TV, internet i slično. To isto vrijeme bih mogla potrošiti i da zaradim koju kunu radom od kuće. Očita korist za mene. Ali, ne bi li na taj način i država imala koristi kroz povrat barem dijela novaca koje daje za moj porodiljni? Prvo, na ime ugovora bi se u proračun uplaćivali doprinosi, a drugo, pretpostavljam da bi i iznos povrata poreza iduće godine bio manji? Jasno mi je da ovo ostavlja mogućnost mnogim zloporabama, s druge strane mislim da trenutni stav državi radi ipak više štete, ne moram posebno objašnjavati zašto.

Dva dana godišnjeg nikako ne mogu biti 8 sati, osim ako ste prijavljeni na pola radnog vremena, a, vidim, niste. U firmi u kojoj radim, isto trgovina, ovo bi se računalo kao najmanje 12 sati; 7h za petak i 5h za subotu - ako se od ponedjeljka do četvrtka radilo po 7 sati, odnosno, u vašem slučaju, 14 sati (dva dana po 7h) jer vam toliko fali do 40 sati za tjedan (toliko bi sati odradili da na godišnjem niste bili). E sad, ako je iz platne liste vidljivo da ste ispunili satnicu za taj mjesec (redovni sati + sati godišnjeg = puna satnica za taj mjesec), očito je da su vam tu razliku između 8 i 14 sati platili pod redovan rad. Koliko je to u redu sa pravne strane - ne znam; realno vi jeste iskoristili dva dana godišnjeg, al mene baš zanima kako vaša firma usklađuje ovakav obračun plaće sa vezanim evidencijama (evidencijom radnog vremena i godišnjeg odmora). Tvrtke su dužne voditi evidencije radnog vremena radnika, pa predlažem da tražite uvid u svoju evidenciju i usporedite ju sa satima na platnoj listi. Lijep pozdrav!

Prvo, zahvaljujem vam na odgovorima! Svakako ću se obratiti nadležnim službama, a dobiveni odgovor podijeliti ću s vama. Htjela bih samo razjasniti slijedeće; priroda mog posla većinom zahtjeva fizičku prisutnost u firmi, a to zaista neću moći dok dijete ne krene u vrtić (jaslice). Ovdje se radi samo o poslovima koje ću moći raditi isključivo od kuće (primim podatke mail-om, obradim ih i obrađene mail-om vraćam firmi) i možda 20-ak sati rada mjesečno - dakle, nešto što ću moći raditi između mijenjanja pelena i hranjenja Lijep pozdrav!

Pozdrav svima! Uskoro otvaram porodiljni, a poslodavac mi je predložio da za vrijeme trajanja istog nastavim s radom, točnije, da obavljam one poslove koje ću moći raditi od kuće (tipa tablice, analize i slično), te bi za to sklopili ugovor o djelu ili honorarni. Naravno da sam pristala jer će to ponešto popuniti kućni budget, ali... pitanje... da li je uopće moguće (legalno) za vrijeme trajanja porodiljnog dopusta (i primanja porodiljne naknade) sklopiti takav ugovor s poslodavcem s kojim već imaš sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme? Također, ako je moguće, koji je tip ugovora najbolji za mene (ne znam razliku između ugovora o djelu i honorarnog), i, na kraju, tko je dužan podmiriti obveze prema državi proizašle iz tog ugovora - poslodavac ili ja? Hvala Vam na odgovoru!