triax2

U principu (amaterski) sportski klubovi su udruge građana, i kao takve nisu u sustavu PDV-a (osim ako se bave nekom poslovnom(gospodarskom) aktivnošću ). To znaći da je za jednu udrugu trošak neke usluge - puna cijena s PDV-om. Ista situacija je i sa gradovima, oni nisu u sustavu PDV-a, ne mogu si priznati pretporez a niti obračunati PDV na svoje usluge. Tako da ako grad ima za sportski klub planirano ukupno 100.000 kuna, a za najam plati 12.200,00 kn sveukupno s PDV-om, za ostale potrebe kluba mu ostaje još 87.800,00 kn. Imate ovdje jedan priručnik za udruge iz 2006.g, neki propisi su se mijenjali, ali bi filozofija trebala biti ista: http://zaklada.civilnodrustvo.hr/upload/File/hr/izdavastvo/digitalna_zbirka/prirucnik_o_pravnom_poreznom_i_carinskom_sustavu.pdf

Sa čisto ljudskog stanovišta - pa tko bi želio raditi u firmi gdje te sile da potpisuješ da si lopov ili u najmanju ruku nemaran radnik. To je nemoralno, nepravedno i protuzakonito. Znam da vam nije do demagogije, ali treba se pokušati izboriti za svoja prava, otići do sindikata, uputiti poslodavcu prigovor u pisanom obliku, u krajnjoj liniji obratiti se i inspekciji rada, obavijestiti i novine.

Žao mi je što mislite da mudrujem. Konkretno, mislim da se tu krše dva zakona: Zakon o policiji, jer bez obzira na visinu štete počinjene poslodavcu (pa bila to i kila čavli), samo policija je ovlaštena voditi istragu na temelju koje su moguće neke sankcije za radnika primjerice naknada štete poslodavcu ili eventualni otkaz. Zakon o radu - u dijelu zaštite privatnosti radnika i zaštite dostojanstva radnika - gdje se navodi da se osobni podaci radnika smiju prikupljati, obrađivati, koristiti i dostavljati trećim osobama samo ako je to određeno zakonom ili ako je to potrebno radi ostvarivanja prava i obveza iz radnoga odnosa, odnosno u svezi s radnim odnosom. A ako osobni podatak nije koliki ti je trenutno srčani ritam, tlak, brzina udisaja i izdisaja, znojenje i ostali elementi koji se koriste pri poligrafskom ispitivanju, onda ne znam što jest.

Mišljenja sam da poslodavac može od radnika tražiti samo one informacije koje bi bile vezane uz njegove radne zadatke i obavljanje posla, a poligrafsko ispitivanje sigurno nije sredstvo putem kojeg se takve informacije daju. Također, poslodavac nije osoba koja je ovlaštena za provođenje istrage. Ukoliko poslodavac sumnja na postojanje nekog kaznenog djela, ili prekršaja, dužan je obratiti se policiji, tužiteljstvu, inspektoratu i sl. Inaće, što se tiće poligrafskog ispitivanja, koliko je meni poznato, zakonom je uređeno samo postupanje policije prilikom poligrafskog ispitivanja gdje se između ostalog kaže da osoba mora pristati na isto, ne smije se ispitivati trudnica, bolesne osobe (npr. srčani bolesnici) i sl.

Mišljenja sam da bi vam trebali priznati prijavu novog prebivališta i temeljem posjedovnog lista, možda ne bi bilo loše da svom zahtjevu priložite i slike objekta, i rješenje o kućnom broju. Postoji i odluka ustavnog suda kojom su ukinuti neki članci Zakona o prebivalištu i boravištu, evo link pa pogledajte http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2000_01_11_138.html Također mislim, da bi vam PU trebala dati "odbijenicu" u pisanoj i obrazloženoj formi, te sa uputom kome i kako se možete žaliti. Nisam pravnica, pa moje mišljenje uzmite s rezervom.

Tražite da vam daju uvid u Općinsku odluku kojom je regulirana dodjela pomoći za rođenje djeteta. U toj odluci bi trebalo pisati tko i pod kojim uvjetima ima pravo na pomoć za rođenje djeteta. U svakom slučaju, u Rješenju koje ste trebali dobiti, u kojem vam odbijaju pomoć stoji i uputa o pravnom lijeku (žalbi) gdje je navedeno kome se i kako možete žaliti.

Evo jedan članak iz 2005.g. neke stvari su se mijenjale, ali mislim da je filozofija ista: http://www.teb.hr/fip/2005/08/054.pdf

Ako imate adresu objekta probajte nekako naći KČ katastarsku ćesticu tog objekta, onda odite na e-zemljišne knjige pronađite tu KČ i u podacima o vlasniku vam uglavnom piše adresa koju je ta osoba imala na osobnim dokumentima u vrijeme kupnje nekretnine. Od tuda možete krenuti. Zatim, možete pomoću MVP-a a temeljem JMBG-a zatražiti podatak o njegovoj adresi u Njemačkoj, najbolje bi bilo da nazovete ministarstvo i raspitate se.

Situacija je slijedeća, djevojka (ima prebivalište u RH) je redovna studentica u Sloveniji još ovu i sljedeću godinu. Do sada je bila osigurana na osnovno zdravstveno osiguranje kao redovni student ali preko oca. Da li ima pravo na dopunsko zdravstveno osiguranje na teret proračuna po toj osnovi? I što je sa osnovnim osiguranjem? Pitam, jer su nam na šalteru u HZZO-u rekli da nema pravo na dopunsko osig. jer studira u Sloveniji, na besplatnom telefonu od dopunskog zdravstvenog osiguranja je momak rekao,"naravno da ima pravo - ali provjerite i na besplatnom telefonu od osnovnog zdravstvenog", da bi nam na tom telefonu rekli da više nema pravo niti na osnovno, a ni na dopunsko osiguranje!?? Sad smo u sto čuda.

Nije da se slažem s takvim načinom obračuna, ali 11 mjesec 2008.g. ima 20 radnih dana, a 12 mjesec ima 21+2dana praznika koji se, čini se, računaju kao i radni dani tako da onda 5756,60/23=250,29 ,a 250,29*20=5005,8.

Ukoliko se radi o poreznom dugu, tada se ovrha vrši temeljem Općeg poreznog zakona, a ne temeljem Ovršnog zakona. Starim OPZ-om je do 31.12.2008. bilo propisano da se ovršuje do iznosa osobnog odbitka, a novim OPZ-om od 01.01.2009.g propisano je da se nemoze ovršiti: "Članak 142. U postupku ovrhe ne mogu se plijeniti sljedeće ovršenikove tražbine: 1. po osnovi plaće i s plaćom izjednačenih primanja do iznosa minimalne plaće u Republici Hrvatskoj utvrđene prema propisu o minimalnoj plaći, 2. novčani primici koji su izuzeti od oporezivanja prema posebnim propisima."

Na postupke ovrhe komunalne naknade se primjenjuje Opći porezni zakon kojim je određeno da troškovi ovrhe ne mogu iznositi manje od 200,00 kuna, pogledajte na stranice Porezne uprave pod "propisi/porezi/opći porezni zakon" Evo citat iz novog Općeg poreznog zakona (u primjeni od 01.01.2009.g.): "Troškovi ovrhe Članak 157. (1) Troškove ovrhe snosi ovršenik. Ako ima više ovršenika, oni su solidarni dužnici. (2) Troškovi koji nisu utvrđeni ovršnim rješenjem utvrđuju se posebnim rješenjem u roku od osam dana od nastanka. (3) Najmanji iznos troškova ovrhe iznosi 200,00 kuna i naplaćuju se u postupku ovrhe. "

Netočno. Evo citat iz zakona o policiji: "Poligrafskom testiranju ne smije se podvrgnuti: 1. osoba koja je pod utjecajem alkohola ili pod utjecajem opojnih droga ili drugih psihoaktivnih tvari, 2. osoba koja ima ozbiljna srčana oboljenja, 3. osoba u stresnom stanju, 4. osoba koja uzima lijekove za smirenje, 5. osoba koja pokazuje vidljive znakove duševne bolesti ili poremećenosti, 6. osoba koja osjeća intenzivnu fizičku bol, 7. trudnica i rodilja. 9. Pregled prostorija, objekata i dokumentacije " Dakle ne smije se podvrgnuti niti uz pristanak!

1. Sukladno zakonu o komunalnom gospodarstvu na ovrhu komunalne naknade primjenjuje se postupak kao i za prisilnu naplatu poreza na dohodak, odnosno primjenjuje se ovršni postupak iz općeg poreznog zakona. Tako da je pročelnik ovlašten provoditi ovrhu bez, kako vi kažete, nadležnosti suda ili javnog bilježnika ( jednako kao što vas može ovršiti npr. Porezna uprava ako dugujete neki porez) 2. Rješenje o ovrsi vam mora biti uručeno, međutim ukoliko vam se preporučeno poštom pokuša obaviti dostava najmanje dva puta a vi odbijete primiti, ili ako se preporuka vrati sa naznakom "obaviješten nije podigao pošiljku", nakon toga se takvo rješenje objavljuje i ostavlja na oglasnoj ploči petnaest dana, i time se smatra da je dostava obavljena. Obavijest da se rješenje o ovrsi nalazi u općini/gradu, na oglasnoj ploči vi trebate dobiti poštom, ili vam se može "pribiti" na vrata. 3. Sukladno Općem poreznom zakonu ne smije vam se ovršiti: "U postupku ovrhe ne mogu se plijeniti sljedeće ovršenikove tražbine: 1. po osnovi plaće i s plaćom izjednačenih primanja do visine osobnog odbitka, 2. novčana primanja koja su izuzeta od oporezivanja" 4. Poslodavac je dužan postupiti po Rješenju o ovrsi ili ako to ne učini općina/grad može ovršiti i njega. Ukoliko je vaša plaća već opterečena drugim ovrhama ili administrativnim zabranama, dužan je o tome obavijestiti ovrhovoditelja. 5.Rok zastare je tri godine od dospjeća svake pojedine rate komunalne naknade. Međutim na Rješenje o ovrsi se možete žaliti u roku od 8. dana, pa ako je općina/grad postupila na način opisan pod 2. mislim da vam je istekao rok za žalbu.

1. Nadležno tijelo je DUŽNO (MORA) poduzeti sve radnje da naplati komunalnu naknadu bila ona u zastari ili ne. Vi imate mogučnost pozvati se na zastaru, ili kao savjestan građanin platiti dug komunalne naknade i tako participirati u održavanju javne rasvjete, javnih površina, cesta i svega onog drugog propisanog zakonom. 2. Ukoliko nadležno tijelo ne postupa na način opisan pod 1. mogu biti sankcionirani da ne obavljaju povjerene im javne ovlasti. 3. Kao što sam rekla pod 1.,nema tu probati ide-ne ide, već su oni dužni tako postupati, pa ako se Vi žalite i pozovete na zastaru moraju vam žalbu uvažiti, ukoliko se ne žalite, provodi se postupak prisilne naplate. 4. Ukoliko ne želite platiti dug za 2001. godinu možete se žaliti na tu opomenu pred ovrhu i pozvati se na zastaru. Žalba mora biti u pisanoj formi, a nadležno tijelo dužno je riještiti o tom pitanju i odgovoriti na žalbu u roku od 30 dana. 5. Komunalna naknada se plaća prema kvadratnom metru korisne površine objekta, imate u onim materijalima koje ste spomenuli objašnjenje. Ne smije se svima obračunavati komunalna naknada za istu površinu,to je nezakonito, jer, naravno svaki objekt je drugačiji, i potrebno je za svaki objekt utvrditi koliko iznosi ta korisna površina. 6. Ukoliko u odluci o komunalnoj naknadi stoji da se plaća u tri rate, onda su vam dužni poslati i tri uplatnice (ili kako vi kažete - tri čeka) koje ćete platiti tijekom godine u tri rate. 7. Pokušajte pronaći taj "ček" , odnosno uplatnicu, koji ste platili u 2004. godini, i tako dokazati da je vaša obaveza podmirena. Ukoliko ne uspijete, pokušajte se prisjetiti otprilike kada ste to platili, i zamolite službenike koji rade u općini/gradu, da još jednom provjere uplate koje su primili u tom periodu, da nije možda došlo do kakve greške u knjiženju uplata.

Za djelatnost trgovine postoji kolektivni ugovor koji se primjenjuje na sve poslodavce u području trgovine. Evo link na kolektivni ugovor sa stranica Sindikata trgovine http://www.sth.hr/kolektivni9.asp

Imate novu naredbu za 2008.g. NN 131/07, zgodno je svako toliko provjeriti, jer se znaju desiti promjene. Dakle u toj naredbi vam sve lijepo piše: " 3.1.2. Gradske i općinske pristojbe i naknade – 5703 Gradske i općinske upravne pristojbe, – 5711 Ostale gradske i općinske pristojbe, – 5720 Komunalni doprinosi i druge naknade utvrđene posebnim zakonom, – 5738 Naknade za uporabu javnih gradskih/općinskih površina, – 5746 Naknada za korištenje prostora elektrana, – 5754 Posebna pristojba za postavljanje automata za zabavne igre, za otvaranje zabavnog kluba i za organiziranje jednokratnih prigodnih igara na sreću, – 5762 Naknada za upotrebu cesta koja se plaća na traktore i njihova priključna vozila, – 5770 Komunalne naknade, – 5789 Ostale naknade utvrđene gradskom/općinskom odlukom, – 5797 Boravišna pristojba, – 5819 Naknada za koncesije, – 5827 Naknada za eksploataciju mineralnih sirovina, – 5835 Stanarine i naknade etažnih vlasnika – najamnina, – 5843 Naknada za koncesijsko odobrenje, – 5851 Naknada za šumsku infrastrukturu. " izmjene naredbe NN 122/08: "– 5860 Pristojba za izdavanje lokacijske odnosno građevinske dozvole" Koristite samo one koje vam trebaju, odnosno za one prihode koje ostvaruje vaš grad/općina. U našoj općini primjerice 5703 ( upravne pristojbe) ne koristimo, ali koristimo 5789 ( ostale naknade) za naknadu za korištenje grobnog mjesta i za naknadu za priključenje na vodovodni sustav.

Zakon je donesen NN 86/08 http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/340351.html U njemu stoji da postupak za težu povredu službene dužnosti pročelnika pokreće načelnik. No što u slučaju da načelnik to ne učini, ne znam.

Vidim da imate mnogo pitanja evo jednog zgodnog priručnika za udruge: http://zaklada.civilnodrustvo.hr/files/upload/hr/online_knjiznica/NGO_prirucnik_2006.doc

Dakle ovako, kao i u svakom drugom računovodstvu, i u računovodstvu neprofitnih organizacija, za knjiženje ( i priznavanje) troškova vam služi vjerodostojna dokumentacija. To mogu biti računi( R1,R2 i drugi računi, npr druge neprofitne organizacije), ugovori, obračuni i sl. iz kojih se nedvojbeno može utvrditi narav troška, količina, cijena( iznos), vrijeme i mjesto njihova nastanka. U svakom slučaju, te isprave moraju glasiti na neprofitnu organizaciju. Što se tiče ovih troškova koje su imali studenti, njih si ne možete priznati kao trošak ukoliko ne glase na vašu neprofitnu organizaciju, međutim sukladno zakonu o porezu na dohodak vi možete bilo kojem članu vaše udruge (volonteru - koji ne prima neku oporezivu naknadu) bez poreza isplatiti naknadu troškova službenog puta na koji je on išao za vaše potrebe. Tako mu možete isplatiti dnevnicu, troškove "kilometraže" ukoliko je koristio svoje vozilo, troškove autobusne karte i sl. Sve to naravno temeljem uredno ispunjenog naloga za službeno putovanje.

Treba vidjeti zaključke koje "Komisije za tumačenje kolektivnog ugovora" ste našli, da li je to komisija za kolektivni koji se primjenjuje na vašu firmu? Ja sam primjerice, u tumačenjima kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike našla dijametralno suprotno tumačenje, odnosno da dnevnica i ostale naknade na službenom putovanju ne isključuju mogučnost da osoba radi prekovremeno na sl. putu, te da joj trebaju isplatiti dodaci za prekovremeni rad. U svakom slučaju, ta tumačenja nisu sveto pismo pa da se na njih ne može žaliti i da ih se ne može osporavati. Jer u osnovi, prekovremeni rad je svaki rad dulji od redovnog radnog vremena, pa ako je osoba otišla na službeni put npr. postavljati rampe u Manjadvorce, i u Manjadvorcima radila od 10 ujutro do 22 sata navečer, po logici stvari ima pravo na prekovremeni rad.

Oprostite, ali koji se kolektivni na vas primjenjuje? Pogledajte što vam piše na rješenju o godišnjem odmoru. Naime u kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 9/05) piše slijedeće: "Primjena Kolektivnog ugovora Članak 1. Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (u daljnjem tekstu: Ugovor) uređuju se prava i obveze iz rada i po osnovi rada radnika u zdravstvenim ustanovama čiji su osnivači Republika Hrvatska ili županija, odnosno grad i koje obavljaju zdravstvenu djelatnost sukladno odredbama Za­kona o zdravstvenoj zaštiti na temelju sklopljenog ugovora s Hr­vat­skim zavodom za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: Zavod) kao i radnika Zavoda. ..... Isplata plaće Članak 56. Plaća se isplaćuje jednom mjesečno za prethodni mjesec, s time da razmak između dviju isplata ne smije biti dulji od 30 dana. Radnici imaju pravo izabrati banku preko koje će im se isplaćivati plaća. Poslodavac je dužan na zahtjev radnika vršiti uplatu obustava (kredita, uzdržavanja, sindikalne članarine, osiguranja i sl.)."

Postoji, samo ne nadajte se brzom odgovoru! Trebate uputiti zamolbu nadležnoj PU za dostavu podataka o prebivalištu, taksativno navedite JMBG i imena osoba, obrazložite da vam treba zbog pokretanja ovršnih postupaka, a možete priložiti i kartice dužnika kao prilog. Savjetujem vam da dopis naslovite na Načelnika sektora. Te da ih kasnije zovete i podsjećate da se požure. Isto tako za podatke o zaposlenju dužnika možete se obratiti HZMO, oni uredno i dosta brzo šalju odgovore sa podacima gdje je tko zaposlen, ukoliko im dostavite jmbg, ime i prezime, te ovjerene kartice dužnika.

Mislim da je intencija zakonodavca bila da načelnici većih mjesta budu profesionalci - zasnuju radni odnos. Kako više nema poglavarstva i načelnik preuzima funkciju izvršnog tijela to on ima obaveze koje ga sigurno mogu okupirati puno radno vrijeme. E sada, za ovo vaše pitanje, da li se može biti profesionalac samo pola radnog vremena - trebalo bi zatražiti dodatno tumačenje.

Pričekajte malo, jer je vlada uputila u sabor prijedlog izmjena tih zakona, gdje se predviđa da će načelnici/gradonačelnici JLPRS do 10.000 stanovnika moći odabrati da li će svoju dužnost obavljati profesionalno ili ne. Evo link na sjednice Vlade: http://www.vlada.hr/hr/naslovnica/sjednice_i_odluke_vlade_rh/2008/43_sjednica_vlade_republike_hrvatske