Spitfire

Poštovana,

za doregistraciju, odnosno za upis nove djelatnosti u obrtni registar, zahtjevu je potrebno priložiti original obrtnicu, presliku rješenja o upisu obrta u obrtni registar te priznanicu o uplati upravne pristojbe, državne biljege te uplaćen iznosu za izdavanje nove obrtnice. Za dobivanje propisanih obrazaca trebate se obratiti nadležnom tijelu ureda državne uprave županije, službi za gospodarstvo, gdje možete dobiti i detaljnije informacije.

Ulaskom u EU samo osnivanje tvrtke ne bi trebao biti problem. Kako bi za odgovor kako i pod kojim uvjetima pridružiti i HR tvrtke, te što i kako s porezima, trebalo bi poznavati i zakonske odredbe dotičnih država. Za više informacija preporučam s upitom obratiti se

http://kroatien.ahk.de/hr/usluge/pravo-porezi/podrska-pri-osnivanju-tvrtke-u-njemackoj/

Vidite odredbe čl.248 povezanog sa čl.429 Zakona o trgovačkim društvima.

Poštovana,

ako se natječaji raspisuju odlukom temeljenoj na zakonima te određuju nekakove uvjete, onda bi se ti uvjeti u natječajnoj dokumentaciji trebali ispoštovati.

Nažalost na dotičnim stranicama vodić za registraciju nije dostupan pa vam jedino preostaje da pratite postupak registracije.

Poštovani,

Ja sam već ortak u obrtu za ugostiteljstvo pa me zanima dal mogu uz to otvoriti i obrt za montažu namještaja

http://infos.hok.hr/faq/a_pravni_savjeti/a1_otvaranje_obrta/da_li_ista_fizicka_osoba_moze_registrirati_vise_obrta

Da li se obveza povezivanja odnosi i na vas, sam ZV ne određuje. No tumačenjem propisa vezanih na to, iščitava se da se to odnosi na građevina sa tri i više stambenih jedinica građenih prije 1997. Ako ništa drugo, povezivanje ili klasično etažiranje bi valjalo napraviti zbog vas samih.

Ono što se dobija jednim ili drugim postupkom je u biti isto, osim što je povezivanje jednostavnije, samim time i nešto jeftnije te nije potrebna suglasnost svih suvlasnika.

Nadležni katastarski ured službenim putem (vjerovatno i je samo nije provedeno) šalje isti na provedbu u ZK odjel. To što će se legalizirana zgrada kao takova zabilježiti u ZK, ne znaći da će se mijenjati vlasnička prava na zemljištu, što znaći da ostaje problem da je građevina na zemljištu u vlasništvu JLS.

Radi li se tu samo o suvlasništvu idealnih dijelova?

Naime, rok za pokretanje postupka povezivanja je bio određen (do 31.12.2015) kao dio dužnosti upravitelja. No vi kao suvlasnici idealnih dijelova nekretnine prema ZV niste imali obvezu imenovanja upravitelja.

No pravilnik o povezivanju KPU i ZK kaže da je postupak povezivanja dužan i ovlašten u roku određenom ZV u ime svih suvlasnika pokrenuti upravitelj. Nadalje, za zgradu kojoj nije postavljen upravitelj u smislu čl.93 st.1 ZV, postupak povezivanja pokrenut će i u njemu sudjelovati vlasnici posebnih dijelova nekretnine. Dakle, već bi na određenom dijelu trebalo biti uspostavljeno vlasništvo posebnih dijelova (etažno vlasništvo). Kako iz navedenih odredbi dvojim da bi ste mogli pokrenuti povezivanje, nego bi morali pokrenuti klasično etažiranje, za dodatne info bi se trebali obratiti ZK odjelu nadležnog suda.

1.Da

2.Ne, porketanje spora nema odgodni učinak (čl.26 st.1 Zakona o upravnim sporovima), osim kad je to zakonom propisano. No to sve piše u uputi o pravnom lijeku, pa ako piše samo da se ima pravo pokrenuti upravni spor, odgodnog učinka nema.

Kako ovo nije religijski portal nego pravni, a vaš upis više služi samo kao daljnje nametanje određenog mišljenja bez pravnog temelja, upis je editiran, poslana vam opomena a tema zaključana. Lijep pozdrav&sretno.

Da, jeste poštovani mzor, svašta. Koliko istinito to ću prepustiti svakom ponaosob da zakljući. No ovo "usput" i ne izgleda usput a znaćilo bi "ništa" da samo vi i ja ovo čitamo. No u obliku foruma, "usput" i "ništa" mogu proizvesti razna pogrešna tumačenja drugih korisnika.

Nisam ni tvrdio da vjerujem ali ne prihvačam generaliziranje na osnovu lošeg iskustva. Zato me i zanimao konkretan odgovor na konkretno pitanje jer ste i samom tvrdnjom opet sve generalizirali, predmnjevajući na koji članak mislite. Dakle, naveli ste izmjene i dopune zakona koje su mjenjane tri puta. A pratile su izmjene rokova o dužnosti upravitelja za pokretanje postupka pred nadležnim tijelima državne uprave i sudova za upis zgrade na građ.čestici i svih njezinih posebnih dijelova koje su se nalazile na zemljištu ili same bile dio društvnog vlasništva tj., o povezivanju KPU i ZK. Spadaju li tu i obiteljske kuće? Zgrade građene poslije '97? Koliko je takovih društvenih vlasništva bilo 2010? 2013? 2015? Na koliko se takovih nekretnina ne primjenjuje st.5 zbog st.6 istog članka?

Stvarno vas ne razumijem. Je li tako teško jednostavno odgovoriti na jednostavno pitanje. Koje nema veze s postavljenom temom i sasvim je jasno postavljeno na određenu vašu tvrdnju,

ZK izvadak ne znači ništa, budite sigurni da je kod nas još uvijek na snazi ( Vlada se za to

porbinula ) činjenica da je načelo povjerenja u zemljišne knjige stavljeno izvan snage do daljnjeg.

a samo načelo je sadržano u dva zakona. Pa kako je ovo ipak pravni portal čiji se odgovori temelje na zakonima zanima me, a vjerovatno će se i drugi upitati, kada je to stavljeno van snage i kojim aktom. Tvrdnja temeljena na osobnom iskustvu mi baš i ne drži vodu.

Iz osobnog iskustva...

Poštovani,

vi i dalje navodite kao odgovor svoj problem, koji je nastao dosta prije donošenja Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. I nastao je ne toliko greškom djelatnika "prepisivačnice" kako je vi zovete, nego ne postojanjem točno određenih zakonskih okvira do donošenja spomenutog zakona. To sam vam pokušao i objasniti u vašoj temi, ne baš naširoko i nadugačko, od samog Zakona o vlasništvu nad djelovima zgrada bivše države koji je preuzet kao republički te važio do donošenja Zakona o vlaništvu ali zakonodavac nije preuzeo sve odredbe ZVDZ ni donio podzakonske akte pa se uz pomoć Zakona o prodaji stanova nad kojim postoji stanarsko pravo i odredbama za izradu Pravilnika o osnivanju knjige položenih ugovora stvorio negdje hibrid upisa podjele posebnih dijelova koji nema veze s etažnim vlasništvom. Je su li zbog vašeg slučaja svi upisi u ZK sporni? Jesu li za ostale moguće sporne upise možda krvi i sami ljudi koji su večinom smatrali da je dovoljno upisati posjed u katastar a ZK tko šljivi?

Pa kako mi niste odgovorili na pitanje, a u dva trenutno važeća zakona je jasno određeno da je ono što piše u ZK jedino relevantno, no ipak tvrdite da je zakonodavac "načelo povjerenja u ZK stavio izvan snage do daljnjega", opet moram pitati, čime potkrepljujute tu tvrdnju.

znači u zakonu ne postoji ništa što me prisiljava na to?

Kao štoje već Sivko pojasnio, po pozitivnim propisima zgrada/kuća treba imati istaknut kućni broj, i prezime na sandučiću. Hočete li staviti i na ulazna vrata, to je čisto vaša odluka.

Ok,hvala.Neću više biti dosadan samo da još pitam ako mi to može sve napravit JB kad dođem kod njega i dal bi to što više platio, ili bolje da ja napravim?

Ne sekirajte se, niste dosadni a Matrix vam je već sve pojasnio. Samo da ponovno napomenem, pripazite na točnost prepisanih podataka iz ZK izvatka te čl.3 i ne bi imali nikakovih daljnjih problema.

ZK izvadak ne znači ništa, budite sigurni da je kod nas još uvijek na snazi ( Vlada se za to

porbinula ) činjenica da je načelo povjerenja u zemljišne knjige stavljeno izvan snage do daljnjeg.

Imate li s čime potkrijepiti ovu tvrdnju?

Poštovana,

to bi trebalo biti određeno u Odluci o kučnom redu (što se smije i gdje) koju bi svaka zgrada trebala imati, te bi daljnja postupanja provodio prestavnik stanara ili upravitelj zgrade. No, i ako je nemate (odluku) ovo bi se smatralo pod prekomjerne posredne imisije te možete tražiti zaštitu suda zbog ometanja posjeda. Naime, prema čl.110 st.1 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima,

(1) Nitko se ne smije služiti ni koristiti nekretninom na način da zbog toga na tuđu nekretninu slučajno ili po prirodnim silama dospiju dim, neugodni mirisi, čađa, otpadne vode, potresi, buka i sl., ako su prekomjerni s obzirom na namjenu kakva je primjerena toj nekretnini s obzirom na mjesto i vrijeme, ili izazivaju znatniju štetu, ili su nedopušteni na temelju odredaba posebnoga zakona (prekomjerne posredne imisije).

Nema na čemu. Nemojte zaobići Poreznu, jer ste svakako obveznik poreza na dohodak a za ovo pitanje vam je bitna i odredba čl.60 Zakona o porezu na dohodak koja kaže da,

(2) Banke i druge financijske organizacije koje obavljaju poslove platnog prometa dužne su Poreznoj upravi na njezin zahtjev dostaviti podatke o prometu preko računa obveznika poreza na dohodak. Na zahtjev Porezne uprave dužne su te podatke za pojedine obveznike poreza na dohodak dostaviti i tijekom godine.

Nikako mu nemoj dati original bez da si prvo riješiš ovjerenu kopiju, čisto da ne bi bilo nismo znali.

Ma naravno, btw mi nije jasno kako JB nije to odmah odradio kako spada, i na temelju čega je kupac platio porez (izgleda da nije ni to) u roku.

Od 01.01. 2011. godine slobodno je otvaranje deviznih računa u inozemstvu, uz obvezu izvještavanja Hrvatske narodne banke o prometu i stanju na tim računima, na način i u rokovima koje HNB utvrdi Odlukom (Izvješćivanje o depozitnim poslovima). Međutim, sredstva na tim računima mogu se formirati po priljevima s naslova naplate potraživanja, po primljenim kreditima od inozemnih banaka, po primljenim kreditima inozemnih pravnih osoba ili prijenosima sa deviznih računa u hrvatskim bankama.

Dakle, ne mora isključivo u hrvatskim bankama, no kako ste spomenuli SAD, bitan vam je čl.5 st.1 Zakona o platnom prometu,

(1) Platne usluge u Republici Hrvatskoj mogu pružati:

...6) kreditna institucija sa sjedištem u državi članici,

7) institucija za elektronički novac sa sjedištem u državi članici,

8) institucija za platni promet sa sjedištem u državi članici,

što se sve odnosi na EU.

Za nekakova pojašnjenja valjalo bi vam se obratiti HNB i Poreznoj, jer pravni okvir za to u RH nose tri zakona, Zakon o deviznom poslovanju, Zakon o platnom prometu i još jedan jako bitan, Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranje terorizma.

Poštovani, molio bih da ne duplirate temu u drugim podforumima te nastavite ovdje.

Što će vam uopće original? Kod ovjere ugovora, original se daje kupcu a ovjerena kopija prodavatelju. Ne, ugovor nakon isteka roka za prijepis nije nevažeći.

Može važiti prema bilo kome, odnosno možete ga darovati bilo kome. Samo što u slučaju izvanbračne supruge, ona bi bila obveznik plačanja poreza na promet nekretnina.

Pošto se radi o poljoprivrednom zemljištu, možda baš i nije sve to tako jednostavno postaviti. No, to bi trebali provjeriti u Upravnom odjelu za prost.uređenje i gradnju općine/grada. Kada bi dali zemljište u zakup nekoj reklamnoj agenciji, to bi ste mogli kao fizička osoba, a porez bi plačali prema Zakonu o porezu na dohodak kao dohodak od imovine i imovinskih prava. Za ovu drugu soluciju da sami iznajmljujete reklamni prostor, morali bi osnovati jednu od vrsta poslovnog subjekta i prema tome obračunavali doprinosi i porezi.