Jump to content

Spitfire

Moderator
  • Broj objava

    9359
  • registrirao se

  • Osvojio dana

    130

Sve što je Spitfire objavio

  1. Trebali bi prvo imati uporabnu ili drugu ispravu koja se prema ZoG smatraju aktom za uporabu. Zahtjev/prijedlog za brisanje zabilježbe večina ZK odjela već ima gotove te ih treba samo popuniti. Sve skupa se preda na rješavanje ZK odjelu.
  2. Za odluku o izdvajanju je potrena većina, koja se računa prema suvlasničkim dijelovima.
  3. Pretpostavljam da to nije nešto što je rađeno skoro da bi katastar dobio rješenje od zemljišnoknjižnog odjela pa promijenio po službenoj dužnosti u nekom vremenu. Tada se promijena podataka o upisanim osobama u posjedovne listove vrši na temelju geodetskog elaborata i upravnog rješenja koje donosi katastar.
  4. Ništa, policija nema ovlasti petljati se u međuvlasničke odnose. Za međuvlasnički ugovor dovoljna je večina suvlanika no izbor upravitelja je posao izvanredne uprave što znači da je potrebna suglasnost svih suvlasnika. Ukoliko iste nema na zahtjev bilo kojeg suvlasnika istoga će odrediti JLS (prinudnoga) a ako se radi o vlasništvu posebng dijela nekretnine sud u izvanparničnom postupku prema procesnopravnom uređenju odnosa vlasnika posebnih dijelova nekretnine.
  5. Naravno da ne piše, no dovoljno jasno je određeno da druge samostalne prostorije koje bi činile samostalnu uporabnu cjelinu mogu biti samostalne garaže i jasno omeđena parkirna mjesta u zgradi. Sporedni djelovi koje zakon među ostalime određuje jesu i do dva parkirna mjesta po pojedinom stanu i kao takovi su pripadak određenom stanu a nikako samostalna uporabna cjelina te tu zakon ne ostavlja mjesta raznim tumačenjima. Iz gore već navedenoh razloga a također iz onog koji ste naveli u pitanju, sporedni dio mora biti jasno razgraničeno od ostalih dijelova nekretnine, dostupan s međe
  6. Naravno da ju nitko ne može prisiliti da sudjeluje u troškovima, čak i da je sve odrađeno sukladno pozitivnim zakonskim odredbama jer to nije poboljšica za što je inaće potrebna suglasnost svih suvlasnika a koja bi se mogla napraviti na način da suvlasnici koji imaju samo večinu to naprave o svome trošku. A posebno je ne mogu prisiliti na sudjelovanje u ovakovom slučaju gdje je sve napravljeno mimo zakona. Jer obveza je suvlasnika međuvlasničkim ugovorom odrediti način i uvjete upravljanja zgradom a samo upravljanje povjeriti fizičkoj ili pravnoj osobi. Pod fizičkom se osobom smatra obrtnik ko
  7. Za loggiu i balkon za ono što je bio prijašnji upit bi vrijedile ove odredbe, Bez građevinske dozvole i glavnog projekta, mogu se izvoditi radovi:... 11. Na postojećoj zgradi koja nema više od tri stana, odnosno tri funkcionalne jedinice ili građevinsku (bruto) površinu koja nije veća od 600 m2 , a kojima se: a) dodaju, obnavljaju ili zamjenjuju dijelovi zgrade koji su dio omotača grijanog ili hlađenog dijela zgrade ili su dio tehničkog sustava zgrade, kao što su prozirni elementi pročelja, toplinska izolacija podova, zidova, stropova, ravnih, kosih i zaobljenih krovova...
  8. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, čl. 67 (1) Vlasništvo posebnoga dijela može biti uspostavljeno glede dijela suvlasničke nekretnine koji čini samostalnu uporabnu cjelinu, prikladnu za samostalno izvršavanje suvlasnikovih ovlasti, kao što je stan ili druga samostalna prostorija. (2) Među druge samostalne prostorije spadaju osobito samostalne poslovne prostorije, samostalne garaže ili jasno omeđena mjesta u zgradi namijenjena ostavljanju motornih vozila. (3) Uz stan odnosno drugu samostalnu prostoriju, vlasništvo posebnoga dijela nekretnine može se protezati i na spor
  9. A niti se koristi, da upravo to. Ne mora uopće ikad susjed pokrenuti pitanje toga posjeda, ali kako prema onoj "sto ljudi, sto čudi" nije isključeno da neće (naravno i za to postoje rokovi) čisto da bi nekoga gnjavio jer nema pametnija posla, ovako se imaju dokazi za ono što sam naveo za prestanak posjeda stvari.
  10. Što se tiče razdvajanja ulaza, suvlasnici moraju donijeti odluku o izuzimanju kojim se svaki ulaz vodi kao poseban, potpisati međuvlasnički ugovor svih ulaza kojim definiraju zajedničke dijelove, te donijeti ugovor o upravljanju kao cjelina više ulaza. Temeljem toga, svaki ulaz može imati svoga upravitelja a isti prema odredama ZVDSP-a upravljaju svaki svojim ulazom a u slučaju kada ima više upravitelja odlučuju večinom glasova oko zajedničkih dijelova (krov, odvod i sl.) ako suvlasnici nisu dogovorili drugačije. U ovome slučaju bi valjalo ugovoriti drugačije jer kod dva upravitelja teško se m
  11. Kod pojedinačnog ispravnog postupka nije tolika bit u poštenom-nepoštenom posjedu koliko u postojanju isprave kojom se dokazuje osnovanost prijedloga za pokretanje PIP, što u praksi znači da predlagatelj mora imati ispravu koja ga legitimira kao vjerovatnog vlasnika nekretnina a ta isprava može biti posjedovni list gdje se predlagatelj navodi kao posjednik, ali i kupoprodajni ugovor, darovni ugovor i sl. koji zbog nekog nedostatka ne može bit osnova za upis uknjižbe stjecanja prava vlasništva u ZK.
  12. Naravno jer susjed uvijek može tražiti zaštitu toga posjeda. Međutim, oportuno bi bilo da i sadađnji vlasnik a također i budući osigura dokaze (fotografije i sl.) za dokazivanje da je tadašnji posjednik napustio stvar svojom voljom jer tada i posjed stvari prestaje.
  13. Upravo na i po mogućnosti neki svjedok koji će potvrditi da ste barem voćnjak koristili za ubiranje plodova.
  14. Ukoliko ne prigovarate, na prvom sudskom ročištu (koje je uglavnom očevid na nekretnini), vjerovatno će se utvrditi da je predlagatelj zbiljski vlasnik nekretnine te će sud rješenjem provesti ispravak u ZK na način da se predlagatelj upiše kao vlasnik nekretnine. Ako pak prigovarate, uz dokaz, možete ostati suvlasnik u nekretnini s navedenom tvrtkom a daljnje odnose uređivati kroz razvrgnuće suvlasništva.
  15. Kako je prema opisanome ista cesta u planu i trenutno imate više nego min površinu, upravni odjel bi vjerovatno samo uvjetovao smještaj građevine u odnosu na planirani koridor.
  16. Kako se radi o građevinskom zemljištu, spajanje kao takovo ne bi trealo biti problem a suvlasništvo bi se trebalo upisati prema novome stanju.
  17. Samom prodajom dijela susjedne čestice postali bi ste suvlasnik u njoj i kao takav bi bili upisani u ZK. Dakle, bez parcelizacije kojom bi se dio od susjedne čestice otpisao i pripisao vašoj nemate koristi. No je li to moguće i na koji način ovisi u kojem se području čestice nalaze pa bi vam se bilo najbolje prije svega obratiti upravnom odjelu za prost.uređenje i gradnju kao i ovl. geod. uredu.
  18. Ako je građevina na kojoj bi se to radilo postojeća tj. izgrađena na temelju građevinske dozvole ili bilo kojeg drugog odgovarajućeg akta, a da se time ne gubi funkcija loggie ili balkona, smatram da može, bez suglasnosti. Ali opet napominjem, kao dio omotača grijanog dijela zgrade (fasade).
  19. Prema pravilniku izvedenom iz Zakona o gradnji to bi mogli bez projekta i dozvole na građevini do 600 m2 građevinske bruto površine koja ima do tri funkcionalne jedinice kao prozirni elementi pročelja koji se dodaju kao dio omotača grijanog dijela zgrade. No, da vas referent koji izlazi na teren prilikom postupka izdavanje UD ne bi gnjavio da toga nema u prvotnom projektu a niste radili kompletni omotač grijanog dijela zgrade da bi taj prozirni elemenat bio dio toga, možda bi bilo oportuno prvo ishodovati uporabnu pa ostakliti.
  20. Teško da bi išlo na taj način jer sposobnost za nešto (pa bila ona i parapsihološka) sama po sebi nije djelo tj. tvorevina koja bi prema Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima mogla ići na ugovor o autorskom djelu.
  21. Moram priznati da ste me malo pogubili, malo je stariji u izvanbračnoj zajednici pa malo mlađi. Ili su obojica u izvanbračnoj zajednici. No, nema veze, jer kome god prodali i dalje kod naplatnih poslova vrijedi rok od 1 godine za pobijanje dužnikovih pravnih radnji. Hoće li to vjerovnik i (ili stići) iskoristiti, moguće je ali i ne mora biti. A sad hoće li se sinovi dogovoriti poslije ili ne u to ne bih ulazio.
  22. Kako do dobivanja udjela u nekretnini vjerovatno neće doći jer se davanje u vlasništvo druge odgovarajuće nekretnine čija vrijednost odgovara tržišnoj vrijednosti nekretnine koja se izvlaščuje određuje samo kada se radi o potpunom izvlaštenju, tako će žalba biti odbačena i vrijediti će prvotno rješenje.
  23. Na način na koji ste sve zamislili i iz razloga koji ste naveli, a da budete u išta sigurni, teško da je moguće. Naime, vi sa svojom nekretninom možete raspolagati kako hoćete no u odnosu na želje, da nekretninu ne može obuhvatiti ovrha a da ipak ostane sinovima nema idealnog rješenja. Dakle nekretnina bi se nekakovim pravnim poslom trebala prepisati na osobu koja bi najmanje bila izložena ovrhom a to je izvanbračni drug jednog sina. Kada bi to napravili darovnim ugovorom, drugi sin bi mogao tražiti nužni dio koji bi mu pripadao. Ali kako darovni ugovor ne bi bio dio izvan/bračn
  24. U biti nikako, poradi već odgovorenoga u temi.
  25. Može se zvati policija no ako nema prijetnji, bilo verbalne bilo upotrebom sile, oko vlasničkih odnosa oni nemaju što postupati.
×
×
  • Napravi novi...