Spitfire

Poštovani,
za nešto što će se postaviti u tužbenom zahtjevu ja se ne bih vodio mišlju "vjerovatno se mislilo" i "tumačenju po potrebi" kad da su određene odredbe dovoljno jasne. Barem je to moje mišljenje pa i dalje ostajem pri tome da cijevi nisu zgrada, kako god vi tumačili pojam građevinski objekt.
Jer postoje već određena tumačenja struke kao npr. Prančić 2008 (dipl.iur, sudac ŽS Split),
"Odredbe o prekoračenju međe građenjem neće se primijeniti ni kada su
izgrađeni takvi objekti koji samo služe nekoj nekretnini kao na primjer ograde,
zidovi, putovi, nadzemno parkiralište i sl.", "Za pojam zgrade je svejedno je li podignuta iznad površine ili ispod nje (podrum, podzemna garaža), od kojega je materijala izgrađena te koja je svrha zgrade (stambena, poslovna, poljoprivredna i sl.)".
Te na kraju, ako čemo već navoditi i druge zakone, navedimo i najrelevantniji što se tiće građenja, Zakon o gradnji koji jasno i nedvosmisleno kaže što je zgrada.
Čl.3
27. zgrada je zatvorena i/ili natkrivena građevina namijenjena boravku ljudi, odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari. Zgradom se ne smatra pojedinačna građevina unutar sustava infrastrukturne građevine.
Pa vam tu leži i odgovor na pitanje što je kuća. Također zgrada. Kao i garaža, šupa, obor...

Poštovani,
za nešto što će se postaviti u tužbenom zahtjevu ja se ne bih vodio mišlju "vjerovatno se mislilo" i "tumačenju po potrebi" kad da su određene odredbe dovoljno jasne. Barem je to moje mišljenje pa i dalje ostajem pri tome da cijevi nisu zgrada, kako god vi tumačili pojam građevinski objekt.
Jer postoje već određena tumačenja struke kao npr. Prančić 2008 (dipl.iur, sudac ŽS Split),
"Odredbe o prekoračenju međe građenjem neće se primijeniti ni kada su
izgrađeni takvi objekti koji samo služe nekoj nekretnini kao na primjer ograde,
zidovi, putovi, nadzemno parkiralište i sl.", "Za pojam zgrade je svejedno je li podignuta iznad površine ili ispod nje (podrum, podzemna garaža), od kojega je materijala izgrađena te koja je svrha zgrade (stambena, poslovna, poljoprivredna i sl.)".
Te na kraju, ako čemo već navoditi i druge zakone, navedimo i najrelevantniji što se tiće građenja, Zakon o gradnji koji jasno i nedvosmisleno kaže što je zgrada.
Čl.3
27. zgrada je zatvorena i/ili natkrivena građevina namijenjena boravku ljudi, odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari. Zgradom se ne smatra pojedinačna građevina unutar sustava infrastrukturne građevine.
Pa vam tu leži i odgovor na pitanje što je kuća. Također zgrada. Kao i garaža, šupa, obor...

Poštovana,
trebali bi napraviti sporazumno razvrgnuće suvlasničke zajednice (ugovor o diobi zemljišta) te angažirati geodetski ured da napravi sve predradnje i izradi parcelacijski elaborat koji se prvo predaje na ovjeru u nadležno tijelo za prost.uređenje i gradnju te u katastarski ured koji isti ovjerava i provodi u katastru i zemljišnim knjigama.
Što se tiće troškova, oni se odnose na ovjeru ugovora i troškove geod.ureda (čiji angažman i rad pokriva najveći dio troškova) a u ovome slučaju ne plačate porez na promet nekretnina. 

Cijevi nisu zgrada.
Pretpostavke za primjenu pravila koja uređuju prekoračenje međe građenjem u smislu čl.155 su da je izgrađena zgrada, da je građenjem iste prekoračena međa i zahvačen dio susjednog zemljišta, te da je susjedno zemljište tuđe vlasništvo.
Na pitanje što se smatra zgradom (i posebno kako ocjeniti je li zgrada izgrađena) rješeno je odredbama čl.152 st.5 ZVDSP-a,
 (5) Sa stajališta ovoga Zakona smatra se zgradom svaki građevinski objekt koji se razmjerno trajno povezao sa zemljišnom česticom na njezinoj površini ili ispod nje, s time da je zgrada izgrađena kad je dovedena u takvo stanje da ju je moguće rabiti za svrhu kojoj takve zgrade redovito služe. Uz to bih mogao dodati i da je u Pravnom leksikonu zgrada definirana kao vrsta građevine namjenjena stambenim ili poslovnim potrebama.

Odredbe čl. 29 Zakona o nasljeđivanju jasno određuju da je
valjana ona oporuka koja je napravljena u obliku utvrđenom zakonom i uz pretpostavke predviđene zakonom,pa kako se konkretna oporuka ima smatrati zajedničkom koja nije utvrđena zakonom,to ista neproizvodi pravne učinke.

Poštovana,
trebali bi napraviti sporazumno razvrgnuće suvlasničke zajednice (ugovor o diobi zemljišta) te angažirati geodetski ured da napravi sve predradnje i izradi parcelacijski elaborat koji se prvo predaje na ovjeru u nadležno tijelo za prost.uređenje i gradnju te u katastarski ured koji isti ovjerava i provodi u katastru i zemljišnim knjigama.
Što se tiće troškova, oni se odnose na ovjeru ugovora i troškove geod.ureda (čiji angažman i rad pokriva najveći dio troškova) a u ovome slučaju ne plačate porez na promet nekretnina. 

Poštovana,
trebali bi napraviti sporazumno razvrgnuće suvlasničke zajednice (ugovor o diobi zemljišta) te angažirati geodetski ured da napravi sve predradnje i izradi parcelacijski elaborat koji se prvo predaje na ovjeru u nadležno tijelo za prost.uređenje i gradnju te u katastarski ured koji isti ovjerava i provodi u katastru i zemljišnim knjigama.
Što se tiće troškova, oni se odnose na ovjeru ugovora i troškove geod.ureda (čiji angažman i rad pokriva najveći dio troškova) a u ovome slučaju ne plačate porez na promet nekretnina. 

Poštovana,
trebali bi napraviti sporazumno razvrgnuće suvlasničke zajednice (ugovor o diobi zemljišta) te angažirati geodetski ured da napravi sve predradnje i izradi parcelacijski elaborat koji se prvo predaje na ovjeru u nadležno tijelo za prost.uređenje i gradnju te u katastarski ured koji isti ovjerava i provodi u katastru i zemljišnim knjigama.
Što se tiće troškova, oni se odnose na ovjeru ugovora i troškove geod.ureda (čiji angažman i rad pokriva najveći dio troškova) a u ovome slučaju ne plačate porez na promet nekretnina. 

Ima smisla,jer ako sud nađe da je revizija dopuštena ,nastavlja ispitivanje presude u meritumu,kad više nečete imati mogućnost dati odgovor.
 
Odgovor na reviziju (kao i na žalbu)nije obvezan,i upravo zbog toga vam je odvjetnik dao takav odgovor.

Ovisi o svakom pojedinom slučaju, ali ne, samo anonimna dojava da netko dila drogu nije dovoljna za dobivanje naloga.
A ako misliš na žalbu, možeš se žaliti u njihovoj policijskoj postaji, upravi ili direktno na MUP. Imaš na MUP-ovim stranicama mailove na koje možeš poslati. Možeš ih privatno tužiti i možeš na državnom odvjetništvu podnijeti kaznenu prijavu. Uglavnom, možeš svašta, ali ako su imali uredni nalog, nisu pogriješili.

Otkupite taj dio od RH.
 
Ako je radio geodetski snimak, vjerovatno. Ako je samo priložio kopije kat.plana, ne. Tada je to mogao saznati tek pri izradi elaborata za evidentiranje u katastru.
 
To mi možemo samo nagađati (je li prvi put pogrešno ucrtana građevina, granice međa pa je sada evidentirano stvarno stanje ili nešto treće). Valjalo bi vam se osobno angažirati oko toga za početak u katastru.

Otkupite taj dio od RH.
 
Ako je radio geodetski snimak, vjerovatno. Ako je samo priložio kopije kat.plana, ne. Tada je to mogao saznati tek pri izradi elaborata za evidentiranje u katastru.
 
To mi možemo samo nagađati (je li prvi put pogrešno ucrtana građevina, granice međa pa je sada evidentirano stvarno stanje ili nešto treće). Valjalo bi vam se osobno angažirati oko toga za početak u katastru.

Sve 5. Napisao sam da napominjem da to ne treba u svim slučajevima, posebno u slučajevima oko legalizacije koji su rješeni, rješavaju se iili će tek biti rješeni i trenutno su aktualni. Pa da takovi korisnici ne misle da je to neka posebno komplicirana misija ako i u njihovim slučajevima trebaju javni natječajem (nadmetanjem ili prikupljanjem ponuda).

Mišljenja sam da trebate ipak ići sa pojedinačno ispravnim postupkom,međutim bi prethodno trebali od nadležnog katastra ishoditi prijavni list vezano za provedenu parcelaciju nekretnine,zatim zatražiti potvrdu o identifikaciji parcela,i naravno sve ostalo potrebno za postupak,posjedovni list,svjedoci itd.
Nadalje sam mišljenja da bi susjed i vi trebali ići odvojenim postupcima koji su u biti slični i tijesno povezani,sa isti ciljem;uskladiti zemljišno knjižno stanje nekretnine sa onim u katastru(formiranje dvije k.č,)i na novonastalim k.č.upisati svoje pravo vlasništva,odnosno susjedovo,po stanju koje odražava katastar.
 

Sve 5. Napisao sam da napominjem da to ne treba u svim slučajevima, posebno u slučajevima oko legalizacije koji su rješeni, rješavaju se iili će tek biti rješeni i trenutno su aktualni. Pa da takovi korisnici ne misle da je to neka posebno komplicirana misija ako i u njihovim slučajevima trebaju javni natječajem (nadmetanjem ili prikupljanjem ponuda).

Očito jer ste vjerovatno koristili pogrešan termin.  Napisali ste da bi dogradili vikend kuću što ima sasvim drugačije značenje. Dakle vi bi sagradili vikend kuću pored postojeće? Ako je tako prvo morate znati bi li vam to uopće bilo moguće prema zakonima koji uređuju gradnju i prostorno uređenje. Naime, sama građevinska dozvola ne utjeće na vlasničke odnose ali dva stambena objekta ne mogu biti na istoj čestici. Morali bi u parcelaciju (a prije toga rješiti suvlasničke odnose da bi imali dovoljno za građevnu česticu) pa je pitanje je li postojeća čestica dovoljna da se od nje dobiju dvije građevne u m2 koje propisuju prostorni planovi JLS.
U tome slučaju uopće nije bitna suglasnost suvlasnika za izgradnju jer kao što rekoh, ne možete graditi još jedan stambeni objekat na istoj čestici.  

Sve 5. Napisao sam da napominjem da to ne treba u svim slučajevima, posebno u slučajevima oko legalizacije koji su rješeni, rješavaju se iili će tek biti rješeni i trenutno su aktualni. Pa da takovi korisnici ne misle da je to neka posebno komplicirana misija ako i u njihovim slučajevima trebaju javni natječajem (nadmetanjem ili prikupljanjem ponuda).

Moram napomenuti da to ne vrijedi baš u svim slučajevima. Kada je to potrebno za formiranje građ. čestice ako taj dio ne prelazi 20% površine planirane građ.čestice, a posebno je zanimljivo, u svjetlu dobivanja rješenja o izvedenom stanju, osobi koja je ishodila isto rješenje a izgradila je objekat na zemljištu u vlasništvu RH.

Čini mi se da to baš i ne bi prošlo jer je ZVDSP u tome dijelu jasan, "ako je građenjem zgrade...", "nalazi dio tuđe zgrade".

Moram napomenuti da to ne vrijedi baš u svim slučajevima. Kada je to potrebno za formiranje građ. čestice ako taj dio ne prelazi 20% površine planirane građ.čestice, a posebno je zanimljivo, u svjetlu dobivanja rješenja o izvedenom stanju, osobi koja je ishodila isto rješenje a izgradila je objekat na zemljištu u vlasništvu RH.

No vjerovatno ti je promaklo jer su spajane dvije teme o istome, u prvom postu je navedeno da se radi o isplati stambenim kreditom.

Moglo bi se to sve malo doraditi. Npr. kao u prilogu
A što je sa predugovorom? Kaparom?
 
Pošto se dio kupoprodajne cijene isplačuje svakome na svoj račun smatram da bi svaki suvlasnik trebao izdati tabularnu izjavu.
Predložak tabularne imate također u predlošcima, samo promjenite dio "na ime dijela kupoprodajne cijene suvlasničkog udjela 1/2 u nekretnini upisane u zemljišnoj knjizi...
 
Primj.docx

Što se tiće zaklanjanja pogleda, Odlukom o komunaknom redu bi to trebao biti djelokrug rada komunalnog redara

Vidite odredbe čl.99-110 https://www.zakon.hr/z/403/Zakon-o-zaštiti-prirode