vapartman

Poštovani, postavio sam ovo kao pitanje jer imam takav slučaj na jednoj nekretnini koji sam uvodno opisao i gdje je nastao problem zbog takvog objedinjavanja dijelova. Zato i mislim da je takav način objedinjavanja nezakonit budući da zakon ne predviđa takvu mogućnost. Sudovi očito različito primjenjuju ZK pravilnik pa me zanimalo kakva ću mišljenja ovdje dobiti. Neznam jesu li pitanja sa faksa.

Poštovani, mislim da se u članku 66. st.1 ne radi o mogućnosti spajanja već situaciji kada su suvlasnički dijelovi izraženi različitim nazivnicima, npr. ako je nazivnik 4,32,48,192 da se svi suvlasnički dijelovi svedu na zajednički nazivnik, u ovom slučaju 192. Iz već spomenute presude: "...jasno proizlazi da se svaki upis u zemljišnu knjigu vrši pod zasebnim brojem pod kojim je podnesen prijedlog za taj upis i temeljem isprava citiranih u rješenju zemljišnoknjižnog suda kojim je naložen taj upis. I zbog navedenog nije moguće izvršiti objedinjavanje suvlasničkih omjera i upisati u zemljišne knjige u jedinstvenom suvlasničkom omjeru vlasnika čije pravo vlasništva je uknjiženo različitim prijedlozima za uknjižbu i na temelju različitih isprava".

Poštovani, našao sam presudu Županijskog suda u Zagrebu, Gž-10810-11-2 iz koje proizlazi da objedinjavanje omjera nije moguće jer nije predviđeno kao vrsta upisa u zemljišne knjige ( uknjižba, predbilježba, zabilježba). Sud se u ovom slučaju koji sam iznio pozvao na članak 66. ZK pravilnika koji to ne omogućava.

Zemljišnoknjižni sud je svojim rješenjem dozvolio objedinjavanje suvlasničkih omjera ( dosvolio objedinjavanje 12/48 i 1/32 suv.djela istog suvlasnika ) što po zakonu nije dozvoljeno, posebno što postoji sporazum o diobi čestice gdje se radi o djelovima koji se nalaze na suprotnim stranama-nisu spojeni. Ova izmjena je napravljena krajem 2013. godina. Potreban mi je savjet kao ispraviti tu grešku suda i poništiti rješenje o objedinjavanju suvlasničkih djelova?

Poštovani, još jedno kratko pojašnjenje. Radi se o parnici kopja se vodi 6 godina. Do sada se tužitelj pozivao na nasljeđivanje dijela čestice ( 1/4) pa kad je zaključio da u tome neće uspjeti, preinačio je tužbeni zahtjev u stjecanje dosjelošću na dio čestice površine 1000 m2. Tužitelj obzirom na kvalificirani posjed svakako neće uspjeti u parnici, ali je mene zanimalao da li se tužbeni zahtjev može temeljiti na opisu dijela koji se stiće dosjelošću ili se mora provesti parcelacija i tražiti točno određena čestica definirana brojem, k.o. i površinom.

poštovani, skrećem pozornost na presudu Županijskog suda u Varaždinu Gž.475/06-2 od 14.08.2006. i Gž.628/06-2 od 14.08.2006. Koliko ja to mogu razumjeti, radi se upravo o tome da se vlasništvo može stjecati na katastarskoj čestici koja je određena brojem i nazivom k.o., a ne opisno. Mišljenja sam da i sam tužbeni zahtjev mora biti takav u skladu sa gornjim zaključkom, kako bi odluka suda u slučaju uspjeha tužitelja bila provediva.

Možda pitanje nije dobro postavljeno. radi se o tužbi na utvrđenje i uknjižbu. Ja sam suvlasnik i tuženi. Tužitelj je istakao tužbeni zahtjev za stjecanje prava vlasništva na dijelu postojeće čestice ( prikazan na skici sudskog vještaka ) u određenoj površini. Zanimalo me da li li je takav tužbeni zahtjev valjan jer se pravo vlasništva može steći na čestici koja ima svoj katastarski broj. Znači, ako je tužbeni zahtjev postavljen na dio postojeće čestice opisno, po meni, se takva presuda ne može provesti. zato me zanimalo, u stvari, da li tužitelj mora definirati česticu na način da bi, u slučaju da uspije, mogao takvu presudu provesti ( znači parcelacija i dobijanje novog broja za dio postojeće čestice koju traži 9 ili je dovoljno kao što je napravio da samo traženi dio definira površinom i skicom sudskog vještaka.

Da li se, kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću, u tužbenom zahtjevu može dio postojeće čestice na koji se odnosi dosjelost definirati opisno ( temeljem skice sudskog vještaka) ili se mora provesti parcelacija i prijava u katastar i temeljem toga zahtjevati u tužbi točno određen dio postojeće čestice koja je sada definirana kao samostalna čestica.Zahvaljujem na odgovoru.

U međuvremenu je došlo do promjena. Pravomoćnom presudom suda odbijena je tužba za utvrđenje dosadašnjeg posjednika.Jedan od suvlasnika zatražio je upis u katastar i to je provedeno. Zanima me da li u svjetlu novih okolnosti, ugovor o darovanju, može biti samo ovijeren i takav važeći? Dosadašnji posjednik nikad nije bio faktični posjednik već je bio samo upisan u katastru preko nekakvih zloupotreba. Živi u inozemstvu, a zemlja se ne obrađuje zadnjih 70 godina. Inače radi se o građevinskom zemljištu. Da li se može promjeniti tužbeni zahtjev, budući da smo u njemu tražili i određeni novčani iznos, u vlasničku tužbu za uznemiravanje.

zanima me da li do zaključenja prethodnog postupka umjesto postojeće tužiteljice kojoj se osporava aktivna legitimacija, u parnicu može stupiti njen prednik kao novi tužitelj? Radi s o darovanju bez stvarnog ulaska u posjed. Međutim, prednik tužiteljice je nasljedila nekretninu od svoje pok. majke pa ima tzv. nasljednički posjed i samim tim i porebnu aktivnu legitimaciju. Da li je ovako nešto moguće?

Da li na formu ugovora o darovanju bez ulaska u posjed ima utjecaja vrijednost dara budući da sam u više članaka primjetio da se govori o iznosu dara manjom ili višom od 50000 kuna?

Mišljenja sam da se radi samo o solemnizaciji postoječeg ugovora i da se činjenično ništa ne mijenja te da je u zemljišniku dovoljno priložiti solemnizirani ugovor. G-man je napisao da je ugovor trebao biti sklopljen u određenoj formi u trenutku sklapanja. Ali nije i pitanje je što se može napraviti da bi ugovor bio valjan, da li je dovoljno solemnizirati privatnu ispravu?

Hvala na odgovoru. Samo još jedno pitanje: može li se navedeni ugovor o darovanju solemnizirati do zaključenja pripremnog ročišta (dokle se mogu podnositi novi dokazi i činjenice) ili mora biti solemniziran već u trenutku podnošenja tužbe?

Potreban mi je pravni savjet. Supruga je darovala kćerki manji komad zemlje na kojem je u posjedu druga osoba. Ugovor je samo ovijeren kod javnog bilježnika ( ovjera potpisa ).Tu osobu je kćerka tužila za povrat posjeda. Tužba je pokrenuta prije presude u predmetu u kojem je posjednik nas tužio za utvrđenje prava vlasništva i koju je izgubio. Tuženi je iznio prigovor da je takav ugovor o darovanju bez ulaska u posjed ništavan jer nije sastavljen u vidu javnobilježničkog akta i osporavaju aktivnu legitimaciju tužiteljice. Napominjem da je supruga postala suvlasnica temeljem nasljeđivanja i da je taj svoj naslijeđeni dio poklonila kćerki. Da li na obveznost javnobilježničkog akta utječe vrijednost dara, ako je manja od 50000 kuna? Da li se može izvršiti solemnizacija takvog ugovora? Da li bi poništavanje i novi ugovor sastavljen u formi javnobilježničkog akta doveo do odbacivanja ove tužbe ( postupak u tijeku ) jer kćerka u tom slučaju u trenutku podizanja tužbe ne bi bila suvlasnica ili je bitno samo stanje u trenutku presude? Kakav bi mogao biti odgovor tužiteljice na ovakav prigovor tuženog budući da su prednici tužiteljice upisani kao vlasnici preko 100 godina, a da je osoba koja je upisana u katastru kao posjednik strani državljanin-optant koji nikada nije obrađivao tu zemlju? Da li je nužno da ugovor o darovanju bude sastavljen u vidu javnobilježničkog akta ako se u tužbi koju je sadašnji tuženi vodio 15 godina nigdje ne spominje posjed i vršenje posjeda već smo činjenicu da je on u posjedu saznali kada se kćerka temeljem ugovora o darovanju i izvatka iz ZK pokušala upisati i u katastru?