Mao

Sa ovim pitanjem obrati se nadležnom uredu za katastar.

...nek mi se slobodno jave.

Upravni pravnik sam sa višegodišnjim iskustvom u gospodarstvu na poslovima tzv."pravnika u poduzeću", ali nažalost uslijed smanjenja broja radnika i reorganizacije dobio sam poslovno uvjetovani otkaz.

Za daljnje informacije i dogovore možete mi se obratiti na PM.

Dakle, diskrecijska ocjena onoga koji o tome odlučuje.

Citat:

"Članak 33.

(1) Službenik i namještenik za vrijeme stručnog ili općeg školovanja, osposobljavanja ili usavršavanja na koje je upućen od strane čelnika državnog tijela, ima pravo na plaćeni dopust u sljedećim slučajevima:

– za svaki ispit po predmetu 2 dana i

– za završni rad 5 dana.

(2) Službenik i namještenik, za vrijeme stručnog ili općeg školovanja, osposobljavanja ili usavršavanja za vlastite potrebe, ima pravo na plaćeni dopust u sljedećim slučajevima:

– za svaki ispit po predmetu 1 dan i

– za završni rad 2 dana."

Naglašavam: "za svaki ispit po predmetu 1 dan"

Molim ako netko zna što se smatra ispitom prema čl. 33.Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike iz 2008.g.? Na poslijediplomskom studiju na koji me nije poslao poslodavac polažem ispit koji se polaže u četiri dijela odnosno usmena ispita, imam li pravo na plaćeni dopust za svaki dio?

Diskutabilno, trebalo bi pronaći ako postoji nekakvo tumačenje same te odluke.

Odluka se odnosi na "novo zapošljavanje" državnih službenika i namještenika u tijelima državne uprave, a nigdje u odluci ne postoji pojašnjenje što to podrazumijeva, jedino se kao izuzetak navodi da Odluka se ne odnosi na središnja tijela državne uprave osnovana zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu središnjih tijela državne uprave (NN 77/09).

U formlno-pravnom smislu svaki novi ugovor o radu odnosno svako novo rješenje o stupanju u državnu službu jest novo zapošljavanje, dok faktički ti nisi novozaposlena osoba jer već radiš tu.

Kažeš "ugovor o radu jer radim u državnoj službi"

marija_1495 je napisao:

Ima ljudi koji drže u Zagrebu npr tigra, pa udava...

 

 

Zakon o zaštiti životinja

 

7. Zaštita kućnih ljubimaca

Članak 48.

(1) Kućnim ljubimcima moraju se osigurati uvjeti držanja u skladu s njihovim potrebama.

(2) Ako se kao kućnog ljubimca nabavlja strana životinjska vrsta ili životinjska vrsta zaštićena posebnim propisom o zaštiti prirode, mora se udovoljiti posebnim uvjetima držanja.

 

 

11. Zaštita napuštenih i izgubljenih životinja

 

Članak 55.

 

(5) Pronađena divlja životinja predaje se utočištu za divlje životinje koje osigurava njezino vraćanje u prirodu ako je to moguće, a u protivnom se životinja nudi zoološkom vrtu koji je opremljen za njezino primanje. Ukoliko ni zoološki vrt nije u mogućnosti primiti životinju, ona se može usmrtiti.

(6) Ako je pronađena zaštićena divlja životinja, obavještava se tijelo državne uprave nadležno za poslove zaštite prirode koje donosi odluku o njezinom zbrinjavanju.

 

 

Ali sve je ovo podosta mrtvo slovo na papiru, cijeli ovaj zakon je nekako jako općenit.

Po tome ispada da npr. kada tebi neka divlja životinja svakodnevno dolazi u dvorište ti nemožeš formalno ništa poduzeti da je u tome spriječiš.

1.Ako nakon 01.09. nemaš novi ugovor, poslodavac te ničime nije obavijestio,odnosno nije ti dostavio ili nema dokaz da ti je pokušao izvršiti dostavu dokumenta (odluke, obavijesti i sl.) o tome da ti je radni odnos kod njega prestao, a pouzdano znaš da ti nije zaključio radnu knjižicu sa 01.09., kao i da provjereno znaš da te nije odjavio sa HZMO i HZZO, onda se može primjeniti čl. 15. stavak 5. Zakona o radu-pročićeni tekst NN br. 137/04 koji u jednom dijelu kaže:

"...ako radnik ostane raditi kod poslodavca i nakon isteka vremena za koje je ugovor sklopljen, smatra se da je radnik sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme." Dakle tvoj radni status po tome bio bi da si sada u radnom odnosu po ugovoru na neodređeno vrijeme-iako on na papiru ne postoji.

2.Ako je sve kao prethodno navedeno onda bolovanje možeš otvoriti kao i svaki drugi radnik u radnom odnosu i obavezno mu hitno putem pošte preporučeno ili zamoli nekog da mu neposredno dostavi uz njegov potpis o primitku liječničku potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad-ali pazi da to bude najkasnije u roku od 3 dana od prvog dana izostanka sa posla.

3.Ovo što prijeti otkazom zasada je teško reći što je njemu u glavi i čime će ga obrazložiti, zato ti otvori bolovanje u roku, zatvori ga kad ozdraviš i dođi na posao pa ćeš vidjeti što je napisao. Uglavnom otkaz zbog bolovanja nije opravdani razlog za otkaz.

Ako već dobiješ otkaz to je onda druga tema o kojoj se može raspravljati kad nam prezentiraš njegov sadržaj.

Kažeš da je pod svježom hipotekom-to znači da nije otplatio gotovo ništa odnosno nešto skroz malo od cifre tereta koji je 273.321,44 CHF, te navodiš: "...dogovorena cijena za stan bila manja (i to dosta) od navedene cifre tereta...".

Pa o čemu mi pričamo? Halo ljudi teret je viši od cijene stana i kako onda dogovorenu cijenu umanjiti za kredit i razliku isplatiti vlasniku po potpisivanju kupoprodajnog ugovora u kojem se preuzima otplata!Preuzimaš otplatu više od 270 tisuća franaka za nešto što vrijedi kako kažeš dosta manje...

To da je teret manji od kuporodajne cijene stana onda bi bilo u redu preuzeti otplatu kredita i vlasniku isplatiti razliku.

Bježi od toga što dalje i ne okreći se sine...

vlaj je napisao:

jeli 15 dana od dana kad mi je uručen otkaz ili od kraja otkaznog roka jer san ja otkaz dobija u prošli ponediljak a otkazni rok mi je 15 dana.koji je meni krajnji rok za zaštitu mojih prava kao radnika?

Ovo prvo-15 dana od dana kad ti je uručen otkaz, jer ti osporavaš odluku o otkazu.

ivana_21 je napisao:

Uzmi odvjetnika i tuži ga!

Tako je, i da se nadovežem; moraš odmah reagirati na način da najkasnije u roku od 15 dana od dana uručenja otkaza ne samo angažiraš odvjetnika već u tom roku dostaviš poslodavcu Zahtjev za zaštitu prava putem odvjetnika kao prvi korak prije sudske zaštite. Propustom toga roka od 15 dana gubiš pravo na sudsku zaštitu.

Jel baš moraš kupiti to vozilo?

Ako je kako kažeš knjižica vozila u poslovnici banke kod koje je podignut kredit,mislim da je to onda fiducij, a to znači da je banka fiducijarni vlasnik vozila sve dok se ne isplati kredit u potpunosti-dakle korisnik kredita nemože ga nikako do tada otuđiti, što bi značilo da nemože ni prenijeti vlasništvo na tebe.

A ovo da on tvojim novcem zatvori svoj kredit,možda jedino da mu pozajmiš novac uz neko sredstvo osiguranja iz njegove imovine. A čemu sva ta trka oko banke, bilježnika itd, jel ti to treba?

Lijepo ti njemu reci hvala lijepa, i eventualno kad otplati il prebije kredit da onda možete razgovarati o kupoprodaji.

Iako nisam dobio odgovor na pitanje opet kažem; pravno to sve štima, ali spajanje je tehnički neprovedivo u smislu da na z.k. izvatku piše 1/1, a razlog nije pravni već sjebani računalni program u gruntovnici.

nindy je napisao:

onda se može spajat

Teoretski i zdravo logički tako bi trebalo biti, a jesi li siguran-na da je to tako i u praksi zemljišnoknjižnih sudova, odnosno je li to znaš iz nekog konkretnog primjera iz prakse?

nindy je napisao:

ako su na suvlasničkim omjerima upisane vaše različite adrese, pretpostavljam da ćete prvo za onaj suvlasnički omjer gdje je stara adresa trebati podnijeti zahtjev za promjenu adrese. podnosite ga osobno uz priloženu potvrdu mup-a o promjeni adrese.

I što sa time dobiješ?I dalje 1/2 + 1/2.

Ovdje ćeš vidjeti sličnu situaciju pa pogledaj, iako se nadam da se od onda u međuvremenu nešto promijenilo na bolje za stranke

http://www.legalis.hr/modules/newbb/viewtopic.php?topic_id=503317168&forum=24&post_id=118310#forumpost118310

iriss je napisao:

i mene zanima nešto o toj temi.

 

nigdje nisam pronašla na koliko dugo radnik može tražiti neplaćeni dopust i da li razlog mora biti dobro obrazložen odnosno "dovoljan" da se neplaćeni dopust odobri. i tko to odobrava?

konkretno, išla bi u inozemstvo na godinu dana učiti strani jezik, a radim kao referent u drž.službi više od 5 godina.

Pošto kako navodiš radiš u državnoj službi, odgovor ti je u čl. 36. Koletivnog ugovora za državne službenike i namještenike, NN 93/08

"(1) Službeniku i namješteniku može se odobriti dopust bez naknade plaće (neplaćeni dopust) do 30 dana u tijeku kalendarske godine pod uvjetom da je takav dopust opravdan i da neće izazvati teškoće u obavljanju poslova državnog tijela, a osobito: radi gradnje, popravka ili adaptacije kuće ili stana, njege člana uže obitelji, liječenja na vlastiti trošak, sudjelovanja u kulturno-umjetničkim i športskim priredbama, vlastitog obrazovanja i edukacije, stručnog usavršavanja i osposobljavanja.

(2) Kad to okolnosti zahtijevaju može se službeniku i namješteniku neplaćeni dopust iz stavka 1. ovoga članka odobriti u trajanju duljem od 30 dana."

Kako je taj Stjepan stekao vlasništvo?

Teoretski najbolja zaštita kod ovog tvog pitanja bila bi da odeš osobno u tu autokuću sa 2 istovjetna primjerka tog dopisa gdje 1 predaš njima a na drugom koji ostaje tebi oni ti lupe žig i stave datum zaprimanja sa vlastoručnim potpisom primatelja uz koji će se nalaziti štampanim slovima njegovo ime i prezime.

Raulisimo je napisao:

hm, jest zgodno jos da nam nabiju i troskove nakon sto obustave postupak (v. moj post na temu "Ustavni sud i harač") ili odbiju sve prijedloge i zahtjeve (jednako moguće). zato mislim da ce na kraju biti remi - nit ce se zakon ukinuti nit cemo mi placati troskove! a sto se kriterija tice trebali bi vidjeti cl. 34. Ustavnog zakona...

Ako se nevaram taj čl. 34. aludira na ZPP ili ZUP?

Baby_ je napisao:

I meni nije jasno i tražim već danima...jednoj stranci je nedavno odbijena ustavna tužba i sud je nije obvezao na snašanje troškova...strah me da se politika ovdje ne umješa i naloži naknadu troškova

Da, stvara se neizvjesnost kod predlagatelja po pitanju troškova, jer po ovoj odredbi čl. 23 ispada da sud može kako hoće, nekome će odrediti troškove, nekome neće, gdje su uopće ti kriteriji, a kamoli još točni novčani iznosi...?

Da li netko zna barem približan iznos u kunama koliko bi svatko od nas kao fizičkih osoba-podnositelja prijedloga za ocjenu ustavnosti ovog zakona Ustavnom sudu trebao platiti sudskih troškova bez obzira na ishod?

Naime, brine me ova odredba Ustavnog zakona o ustavnom sudu (NN49/02-proč.tekst) citiram:

"Članak 23.

U ustavnosudskom postupku svaki sudionik snosi svoje troškove postupka, ako Ustavni sud ne odluči drukčije."

sax je napisao:

 

Dakle možete se pozivati na pravo osobnosti, odnosno pravo na dušeno zdravlje, te ujedno na povredu dostojanstva i privatnosti, s čime od poslodavca možete tražiti pravičnu novčanu naknadu za pretrpljenu neimovinsku štetu na temelju članka 109. Zakona o radu NN br.137/04-proč.tekst, uz uvjet da se ispune pretpostavke propisane člankom 1100 st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima NN br.35/05, dakle da težina povree prava osobnosti i okolnosti slučaja to opravdavaju.

 

I 95% poslodavaca ce rec ako ti tu ne odgovara daj otkaz.To je njegovo pravo koje nije moralno,ali u danasnje vrijeme i u HR je to tako.

A o naknadi mozete samo sanjat,a mozda niti to.

Budimo realni!

Tema je "Snimanje zaposlenika kamerom - protuzakonito ili ne?"

Nažalost, u našem zakonodavstvu ne postoje jasne odredbe koje ograničavaju poslodavca, odnosno štite radnika kada je u pitanju videonadzor.

Videonadzor se može smatrati nedopuštenim tamo gdje nema za cilj izravnu kontrolu rada, kao što bi se mogao dopustiti primjerice sa svrhom kontrole rada sa strankama u bankama, državnim službama, gostima u ugostiteljstvu i sl..

U slučaju ako videnoadzor nema izravne veze sa postupanjem u procesu rada moglo bi se govoriti o mobbingu odnosno šikaniranju, jer bez opravdanog razloga zadire u privatnost.

Dakle možete se pozivati na pravo osobnosti, odnosno pravo na dušeno zdravlje, te ujedno na povredu dostojanstva i privatnosti, s čime od poslodavca možete tražiti pravičnu novčanu naknadu za pretrpljenu neimovinsku štetu na temelju članka 109. Zakona o radu NN br.137/04-proč.tekst, uz uvjet da se ispune pretpostavke propisane člankom 1100 st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima NN br.35/05, dakle da težina povree prava osobnosti i okolnosti slučaja to opravdavaju.

Je li Vaš poslodavac pristupio kolektivnom ugovoru ili je donio pravilnik o radu gdje je izričito određeno da se subote ne uračunavaju u dane godišnjeg odmora?

U protivnom, subote se uračunavaju u dane godišnjih odmora prema st.4. članka 48. Zakona o radu (NN br.137/04-pročišćeni tekst)koji glasi:

"Ako je rad organiziran u manje od šest radnih dana u tjednu, a kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije određeno, pri utvrđivanju trajanja go­diš­njeg odmora smatra se da je radno vrijeme raspoređeno na šest radnih dana."