Mao

Kod svakog pravnog posla pa tako i kod kupoprodaje mogućnost prevare uvijek postoji i nije moguće apsolutno je eliminirati.

U ovom Vašem slučaju kako navodite oranica, vlasništvo je 1/1, bez tereta, proizlazi da nema ništa sporno.

Ukoliko bilo što sumnjate ili neznate kako sastaviti ugovor obratite se za pomoć stručnoj osobi.

Ukoliko pravo vlasništva na zemljištima koja namjeravate prodati još uvijek glase na pokojnicu nemožete ništa prodati dok se u ostavinskom postupku pravomoćnim rješenjem suda odnosno Javnog bilježnika kao sudskog povjerenika ne utvrdi tko su njeni nasljednici.

Općenito sa ovim pitanjem obratite se nekom od Javnih bilježnika u Hrvatskoj oni će Vam sigurno dati pravi odgovor o tome kako trebate postupiti.

Poštovani!

 

Molim vas za savjet što učiniti u ovom slučaju:

Na posjedu koji je prazan stoje dva stabla oraha. Tu su već 12 godina. Nisu na međi, ali s vremenom su se razgranali...

Sve je bilo u redu dok su susjedi svake godine uredno ubirali plodove koji su pali na njihovu stranu.

Sad susjedi traže da MI dio grana koje su u njihovom zračnom prostoru odrežemo.

Rekli smo da im mi dozvoljavamo da ONI bez problema mogu odrezati dio grana koje vise na njihov posjed, mogu si to uzeti ili baciti na naše dvorište, ali da mi nećemo to obavljati.

 

Moje pitanje: jesmo li dobro napravili ili ipak moramo mi to odrezati i odstraniti?

 

Ne bismo se htjeli ni s kim svađati, ali nekako mi nije baš po "ćefu" da sad mi idemo rezati grane oraha koji njima odjednom smeta...oni žele na svom vrtu posaditi voćke i kažu da će im to smetati.

 

Hvala unaprijed na odgovorima

Uputiti ću Vas da pogledate čl. 105 Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima( NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12), koji glasi

„Grane i korijenje

Članak 105.

(1) Vlasnik smije iz svojega zemljišta istrgnuti žile i korijenje tuđega drveća i ostaloga raslinja kao i odsjeći grane tuđega drveta i dio debla koje se nalaze u zračnom prostoru iznad njegove nekretnine i zadržati ih za sebe, ili se pak služiti tim dijelovima tuđega drveta.

(2) Za štetu koju su njegovoj nekretnini prouzročile žile, korijenje ili grane tuđega drveća, a što se ne bi dogodilo da je njihov vlasnik postupao dovoljno obzirno, vlasnik susjednoga zemljišta ima pravo tražiti naknadu.

(3) Ako je vlasniku posebnim propisom zabranjeno postupanje iz stavka 1. ovoga članka, ostaje mu pravo na naknadu štete iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka ne primjenjuju se u slučaju međusobnoga graničenja šuma. „

Eventualno svoj zahtjev HEP-u uputite (ukoliko već niste) i pismenim putem.

HEP je taj koji uvjetuje da biste postali kupac električne energije, morate ujedno biti i vlasnik nekretnine - građevine ili s vlasnikom građevine, a uz suglasnost operatora mreže, sklopiti Ugovor o prijenosu, kojim vlasnik svoja prava i obveze prenosi na vas.

Prema tome, ako HEP nije suglasan sa ovim Vašim prijedlogom nemožete praktički ništa.

Da pojasnim, kako ga spriječiti da useli i natjerati ga na prodaju kuće? Međusobni dogovor ne pali.

S obzirom na sve što ste dosad ovdje iznijeli predlažem;

kao prvo opunomoćite odvjetnika da Vas zastupa na ostavinskom ročištu za 10 dana, i

kao drugo, nakon provedene ostavinske rasprave isto tako putem odvjetnika zatražite sudskim putem razvrgnuće suvlasništva civilnom diobom.

Gledajte nisam siguran što piše u papirima što ste naveli, znamo da smo u ostavinskoj raspravi nakon smrti majke sve dali ocu. I nažalost nakon njegove smrti nije ostala nikakva oporuka. Tj sestra kaže da je on usmeno rekao njoj da njoj sve ostavlja i ona ima 2 svjedoka ali to nije valjano jer nisu zadovoljeni uvjeti za usmenu oporuku. I da kuća je u zemljišnim knjigama i svi papiri su uredni.

Sestra i ja živimo sa svojim bračnim suputnicima, imamo osigurano stambeno pitanje no stariji brat nema i podstanar je, te je preko telefonskog razgovora izjavio da kad ostavinska rasprava se obavi da će se istog dana useliti. Na to sestra i ja ne želimo pristati jer stariji brat ima malo dijete i ima pravo na trećinu te ako useli po provjerenim informacijama teško ćemo ga prisiliti na iseljenje. Sestra i ja želimo svoj dio a on nas nemože isplatiti. Kuća i okućnica je procijenjena na 40-45 tisuća eura te je ujedno izjavio da ako želimo njegovu trećinu da ga isplatimo u iznosu od 40 tisuća eura.

Ali što Vas konkretno zanima, sorry ali nisam shvatio što Vi zapravo hoćete?

Da li je kuća upisana u zemljišne knjige, što piše u A listu?

Što piše na B listu u vlastovnici, tko je vlasnik?

Ima li tereta na C listu (služnosti i sl.)?

Ali imamo probelam, ne možemo nikako stupiti u kontakt s jednom od vlasnica p.p... Koja su naša prava u vezi toga i što raditi u takvom slučaju. molimo za pomoć. Hvala

---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Vlasništvo posebnoga dijela nekretnine uspostavlja se na temelju pisane suglasnosti svih suvlasnika te nekretnine (čl. 73. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima „Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12)

Stoga ako hoćete brzo i jednostavno provesti etažni elaborat morate pronaći tu osobu ili njene nasljednike.

No, suglasnost suvlasnika koji ne pristaju na etažiranje može zamijeniti sudska odluka ili možete provesti etažiranje ukoliko provodite postupak povezivanja zemljišne knjige i KPU.

Sada želimo napraviti Elaborat o etažiranju kako bi nam se u vl. listu brisala zabilježba "uporabna dozvola nije priložena"

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Za brisanje zabilježbe da za objekt nije priložena uporabna dozvola nije potreban etažni elaborat već pravomoćna uporabna dozvola koju uz prijedlog o brisanju zabilježbe može predati bilo koji od suvlasnika čestice na kojem je u A listu upisan objekt za kojeg se traži brisanje zabilježbe.

U rješenju Vam sve piše zbog čega je prijedlog odbijen.

Čekajte rješenje na adresu predlagatelja ili neka predlagatelj u uredovno vrijeme suda za stranke zatraži otpravak rješenja ukoliko nije već otpremljeno.

Ja sam potpuno sigurna da je vlasnik i zgrade i dvorišta MORH jer se tako vodi i u katastru i u ZK knjigama. Problem je što u razgovoru sa svim institucijama koje sam navela u svom postu oni u ništa nisu sigurni i ne znaju kome ja svoj zahtjev za uklanjanje rampi trebam uputiti.

Ako i je tako kako kažete neznam teško ćete išta ovako sami, ako imate upregnite predstavnika suvlasnika da sve to radi u ime Vas suvlasnika zgrade pod uvjetom da je to parking kojeg koriste svi stanari zgrade.

Neka sazove skup stanara na kojem će se većinom glasova donijeti odluka o uklanjanju rampi. Nakon toga preslik zapisnika sa odlukom pošalje nadležnim službama u Ministarstvu obrane. Imate ovdje shemu http://www.morh.hr/hr/o-nama.html, iako teško da će se Ministarstvo htjeti uopće ovime baviti, ali vrijedi pokušati, sretno!

Vi kao prvo trebate biti sigurni tko je vlasnik zemljišta na kojem su rampe kako biste pucali na pravu adresu.

Da biste to doznali krenite od Gradskog ureda na katastar i tamo zatražite Kopiju katastarskog plana i Posjedovni list za zemljište na kojem su rampe. Sa time otiđite u Zemljišnoknjižni odjel Općinskog suda u Zadru i zatražite zemljišnoknjižni izvadak za čestice prema podacima iz Posjedovnog lista odnosno Kopije plana.

Kada sa potpunom sigurnošću utvrdite tko je vlasnik čestice (čestica) obavijestite ga pismeno i usmeno o postavljenim rampama na čestici te ga zamolite da u svojstvu vlasnika nekretnine poduzme sve radnje za uklanjanje istih u najkraćem mogućem roku, ukoliko naravno to želi.

Obzirom ako vi niste barem suvlasnik tog zemljišta teško da možete formalno bilo što poduzeti.

Bilo je već na Legalisu sličnih tema:

http://www.legalis.hr/forum/showthread.php/20278-elekt-stupovi-na-mom-posjedu-imam-li-pravo-nekakve-naknade

http://www.legalis.hr/forum/showthread.php/14636-koristenje-zemljista-od-strane-HEP-a-i-vodovoda

http://www.legalis.hr/forum/showthread.php/32699-tel-stup-u-posjedu

http://www.legalis.hr/forum/showthread.php/47072-HEP-ova-trafostanica

Iz prethodno navedenog kao nesporno može se zaključiti da je sud donio odluku kojom ne priznaje ovjeru potpisa darovateljice na način na koji je on ovjeren (kod tajnika neke savezne drzave u SAD-u).

Ukoliko ništa drugo obrazloženju ne stoji onda je za pretpostaviti da RH sa tom saveznom državom nema uređen međunarodni ugovor kojim se regulira ovjeravanje potpisa (čl. 52.st. 2 Zakona o zemljišnim knjigama).

Stoga smatram da bi u tom slučaju trebalo ovjeru potpisa izvršiti putem nekog od Konzularnih ureda RH u SADu, kako Vas je dobro prethodno uputio kolega G-man.

Prvo biste trebali napraviti uvid u zemljišne knjige kako biste provjerili je li predmetna nekretnina upisana odnosno je li zemljište upisano u zemljišne knjige, te tko je uknjižen kao vlasnik istog. Najbolje je da izvadite novi izvadak iz zemljišnih knjiga iz kojeg možete vidjeti je li darovatelj upisan kao vlasnik nekretnine (dakle provjeriti da li je ispunjena pretpostavka o knjižnom predniku), te ispunjavaju li isprave temeljem kojih se traži upis (u ovom slučaju to bi bio darovni ugovor) sve zakonske pretpostavke za uknjižbu prava vlasništva.

Ukoliko su te pretpostavke zadovoljene, za sam prijenos prava vlasništva u zemljišnim knjigama nevažno će biti da li je objekt na čestici legaliziran, odnono neprilaganje dokumentacije (dozvola, potvrda i sl.) iz područja prostornog uređenja i gradnje nije zapreka za prijenos prava vlasništva u zemljišnim knjigama-ali napominjem samo za prijenos prava vlasništva. Druga je stvar ako se u zemljišnim knjigama pored toga traži i upis objekta, onda je potrebno priložiti svu dokumentaciju koju propisuju propisi o prostornom uređenju i gradnji ukoliko ih već nije katastar po službenoj dužnosti dostavio zemljišnoknjižnom sudu prilikom upisa objekta (objekata) u katastarskom operatu.

I nedati im da stupe u posjed prije isplate u cijelosti.

Majka je darovateljica?

Što još osim navedenog piše u obrazloženju rješenja? Koji članci se spominju u obrazloženju?

Iskreno, u ovom slučaju bez uvida u ugovor i ostalu dokumentaciju, te stanje zemljišne knjige nezahvalno je dati valjani i potpuni odgovor.

Vi mu prodajte svoj idealni suvlasnički dio od 1/4.

Imate pravo samostalno raspolagati svojim idealnim suvlasničkim dijelom.

Naime po čl. 37. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN br. NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12) u pravnom se prometu uzima da je idealni dio stvari samostalna stvar; sve što je određeno za stvari vrijedi i za idealne dijelove, ako nije što posebno propisano, te po. st. 5 suvlasnik smije samostalno pravno raspolagati svojim idealnim dijelom stvari, odnosno svojim suvlasničkim dijelom po pravilima koja vrijede za vlasnikova pravna raspolaganja stvarima ako time ne dira u tuđa prava. Kad suvlasnik prodaje svoj dio, ostali suvlasnici nemaju pravo prvokupa, osim ako im to pravo pripada na posebnom pravnom temelju.

Dakle, čim prije preporučenom pismenom pošiljkom u svoje ime a za svoju 1/4 dijela pozovite kupca na daljnju realizaciju ugovora tj. na isplatu kupoprodajne cijene u cijelosti razmjerno Vašem suvlasničkom udjelu kojom prilikom ćete mu izdati tabularnu izjavu da se uknjiži na Vašoj 1/4 dijela. Ukoliko kupac na to ne pristane onda se smatra da je on odustao od kupoprodajnog ugovora i onda Vi ne samo da mu niste ništa dužni nego i imate pravo zadržati kaparu (5000 EUR) ukoliko je kapara navedena kao odustatnina.

Kakvu će sud donijeti odluku nitko nemože predvidjeti.

Prvo sačekajte donošenje sudske odluke, u međuvremenu požurujte postupak.

Eventualno kada sudac koji radi vaš predmet izađe na teren kod vas (ukoliko nije već bio u tijeku postupka) priupitajte (ako želi dati odgovor jer to nije dužan) šta namjerava sa dvorištem i drvarnicom ili ovisno o sudskoj praksi vašeg nadležnog suda zatražite razgovor kod toga suca ako je moguće….

Bez potpunog uvida u pravo stanje stvari nije moguće dati Vam točan, istinit i potpuni odgovor. Sve to ovisi od slučaja do slučaja obzirom na činjenično stanje na terenu, posjedovno stanje u katastru, pravno stanje nekretnine u zemljišnim knjigama, priložene isprave itd… Drugim riječima trebalo bi ukoliko je Vaš upravitelj zgrade ili druga ovlaštena osoba predao prijedlog za povezivanje pri zemljišnoknjižnom odjelu nadležnog općinskog suda izvršiti uvid u Vaš predmet Z povezivanja da bi se dao konkretan odgovor.

Inače postupak povezivanja zemljišne knjige i knjige položenih ugovora uređen je Pravilnikom o povezivanju zemljišne knjige i knjige položenih ugovora i upisu vlasništva posebnog dijela nekretnine (etažnog vlasništva (NN br. 121/13).

Da tako nekako,ona je to htjela da bude njegovo,a sada kada je umro,ne želi da ostane njegovoj ženi i djeci. hvala unaprijed

dobro kaže kolega Matrix76...ajde prvo provjeri što na aktivnom i povijesnom zk. izvatku piše, da li je nekretnina tj. kuća uopće upisana u zemljišne knjige, da li je zk. čestica uopće formirana u zemljišnoj knjizi, ako nije što je upisano u katastru, itd....

Dakle,sada su kao suvlasnici kuće koju je temeljem darovnog ugovora tetka darovala pok. ocu u zemljišnim knjigama upisani nasljednici-očeva žena s kojom je bio u braku i njegovo troje djece?

Opoziv darovanja definiran je odredbama čl. 493 – 498 Zakona o obveznim odnosima NN 35/05, 41/08, 125/11.

Također po ZOO moguće je i ugovor pobijati zbog primjerice poslovne nesposobnosti ugovornih strana, mana volje (sile, prijetnje, zablude...).

U svakom slučaju nešto od navedenog treba u parnici dokazati a teret dokazivanja leži na tužitelju tj.darovatelju-tetki u ovome slučaju, a dodatno postupak komplicira činjenica što tuženi protiv koga treba izvoditi dokaze nije živ te su na strani tuženog kao pasivno legitimirane osobe njegovi zakonski nasljednici...uh koji čušpajz, sretno!

Odvjetnika svakako angažirati jer radi se o kompliciranom zemljišnoknjižnom postupku koji dovodi u pitanje već upisana prava u zemljišnim knjigama.

Pojedinačni ispravni postupak definiran je odredbama Zakona o zemljišnim knjigama (NN 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13, 60/13) od čl.200. – 200.g.:

„ Članak 200.

(1) Pojedinačni ispravni postupak provodi se kad za to postoji opravdani razlog. Pojedinačni

ispravni postupak može se provesti glede jednog ili više zemljišnoknjižnih uložaka.

(2) Na pojedinačni ispravni postupak na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o

sastavljanju uložaka i ispravnom postupku.

(3) Opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom

ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i

radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje po

odredbama ovoga Zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa.

Članak 200.a

(1) Pojedinačni ispravni postupak pokreće se na prijedlog osobe koja ima pravni interes.

(2) U prijedlogu za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka treba biti točno označeno u

kojem se smislu zahtijeva ispravljanje zemljišnoknjižnog uloška, koji bi se zemljišnoknjižni upisi

u tom ulošku, na koji način i u čiju korist trebali ispraviti. U prijedlogu za otvaranje moraju se

navesti činjenice na kojima se prijedlog temelji (npr. temelj stjecanja, povijest stjecanja i slično).

Uz prijedlog se može podnijeti i nacrt ispravljenog zemljišnoknjižnog uloška.

(3) Prijedlog iz stavka 2. ovoga članka mora sadržavati ime i prezime, adresu i osobni

identifikacijski broj osobe u čiju se korist traži ispravak upisa u zemljišnoj knjizi. U prijedlogu iz

stavka 2. ovoga članka ne moraju se navesti osobe protiv kojih se traži ispravak upisa

(protustranke).

(4) Prijedlog za otvaranje ispravnog postupka može sadržavati i prijedlog da se nakon

okončanja postupka protiv osobe u čiju je korist na temelju odluke suda donesene na raspravi za

ispravak upisano knjižno pravo provede određeni upis (uknjižba, predbilježba, zabilježba). U

tom se dijelu prijedlog smatra kao prijedlog za upis u smislu članaka 95. do 105. ovog Zakona

kojem se moraju priložiti isprave na osnovi kojih se po ovom Zakonu može dopustiti zatraženi

upis. O tom će se prijedlogu za upis odlučivati nakon okončanja ispravnog postupka, prije svih

kasnijih predmeta i podnesaka (članak 201. stavak 2.).

(5) Prijedlogu treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog

ispravnog postupka, odnosno isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o

prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve

pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine,

javno ovjerovljene izjave zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje

pravo predlagatelja i sl.).

(6) Ako bi se u ispravnom postupku morali promijeniti podaci u posjedovnici glede broja,

površine, oblika, načina uporabe i izgrađenosti katastarske čestice, prijedlogu treba priložiti

prijavni list ovjeren od strane tijela nadležnog za poslove katastra.

(7) S prijedlogom na temelju kojega je doneseno rješenje o pokretanju ispravnog postupka

postupa se u daljnjem tijeku ispravnog postupka kao s prigovorom odnosno prijavom

podnesenom u ispravnom postupku, ako ovim odredbama nije propisano drugačije.

Članak 200.b

(1) Na temelju rješenja zemljišnoknjižnog suda o otvaranju pojedinačnog ispravnog

postupka u dijelu zemljišne knjige na koji se ispravak odnosi, zabilježit će se da je otvoren

pojedinačni ispravni postupak. Ta će se zabilježba izbrisati po službenoj dužnosti kad protekne

rok od 30 dana od dana uredne dostave rješenja donesenog na raspravi za ispravak.

(2) Zabilježba iz stavka 1. ovoga članka ne sprječava daljnje upise u zemljišnu knjigu.

(3) Upisi provedeni nakon zabilježbe iz stavka 1. ovoga članka će se brisati po službenoj

dužnosti ako njihov sadržaj bude suprotan upisu koji će se odrediti povodom rješenja donesenog

na raspravi za ispravak. O brisanju upisa obavijestit će se nositelje čija prava prestaju

brisanjem, a nezadovoljnu stranku uputiti da svoja navodna prava ostvaruje u parnici tužbom za

ispravak.

Članak 200.c

(1) Protiv rješenja o otvaranju pojedinačnog ispravnog postupka nije dopuštena posebna

žalba.

(2) U uputi o pravnom lijeku naznačit će se da osobe koje za to imaju pravni interes, svoja

prava mogu ostvarivati u ispravnom postupku podnošenjem prijave ili prigovora u roku

otvorenom za ispravak, odnosno u parnici pred sudom ili u postupku pred drugim nadležnim

tijelom, nakon što pojedinačni ispravni postupak bude zaključen.

Članak 200.d

(1) Kad se otvori pojedinačni ispravni postupak, zemljišnoknjižni sud će po službenoj

dužnosti, bez odgađanja, objaviti javnim oglasom:

– da je glede zemljišnoknjižnog uloška br. -----, katastarska općina --------– u kojem su u

korist ----------– (podaci o knjižnom vlasniku) upisana zemljišta (katastarske čestice) broj -----–

na prijedlog ---------– (podaci o predlagatelju) otvoren pojedinačni ispravni postupak kojim

predlagatelj zahtijeva da se u navedenom ulošku provedu i isprave sljedeći upisi: --------------------

------– (navesti sve navode iz prijedloga glede upisa koji se zahtijevaju u vezi sa

zemljišnoknjižnim uloškom, a po potrebi navesti i nacrt ispravljenog zemljišnoknjižnog uloška);

– da se sve osobe koje se protive da se zemljišnoknjižni uložak na predloženi način ispravi,

koje smatraju da bi u zemljišnoknjižni uložak trebalo upisati nešto što nije predloženo ili da bi

trebalo izmijeniti ili ispraviti neki upis pozivaju da stave zemljišnoknjižnom sudu svoje prijave

prijedloga za upis odnosno svoje prigovore u određenom roku (rok za ispravak) čiji početak i

kraj moraju u oglasu biti izričito navedeni određivanjem kalendarskog dana.

(2) Rok za podnošenje prigovora ili prijava ne može biti kraći od 30 dana niti dulji od 6

mjeseci računajući od dana objave oglasa.

(3) Oglas će se objaviti na trošak predlagatelja u službenom glasilu Republike Hrvatske te na

oglasnoj ploči suda, nadležnog ureda za katastar, jedinice lokalne samouprave, kao i na mrežnoj

stranici Ministarstva pravosuđa ili na drugi odgovarajući način.

Članak 200.e

Rješenje o otvaranju ispravnog postupka dostavit će se podnositelju prijedloga, osobama iz

čijeg se upisa nedvojbeno zaključuje da bi dostava bila moguća te osobama koje su upise u

zemljišnu knjigu zahtijevale nakon zabilježbe iz članka 200.b ovoga Zakona.

Članak 200.f

(1) Glede podnesenih prijava i prigovora povodom podnesenog prijedloga za pojedinačni

ispravni postupak primjenjuju se odredbe članka 188. ovoga Zakona o obliku i sadržaju prijave i

prigovora te o zabilježbi prijave i prigovora.

(2) Smatra se da su prijedlog za pokretanje ispravnog postupka, prijave i prigovori pristigli u

istom prvenstvenom redu.

Članak 200.g

Na raspravu za ispravak, odlučivanje o prijavama i prigovorima, na provedbu upisa u

pojedinačnom ispravnom postupku te na tužbu za ispravak na odgovarajući način se

primjenjuju pravila iz članaka 191. do 197. ovoga Zakona, a u svojstvu stručnog pomagača sud

može pozvati i ovlaštenog inženjera geodezije koji je izradio prijavni list za provedbu u

zemljišnoj knjizi.“

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

te

„ Rasprava za ispravak

Članak 191.

(1) Prijave i prigovori koji se odnose na istu česticu raspravit će se na raspravi pred

zemljišnoknjižnim sudom (rasprava za ispravak) u istom prvenstvenom redu.

(2) Raspravu za ispravak će, po proteku roka za ispravak, po službenoj dužnosti zakazati i provesti

zemljišnoknjižni sud glede svakoga pojedinoga zemljišnoknjižnog uloška na koji je stavljena prijava ili

prigovor, a glede svih prijava i prigovora koji se odnose na njega.

(3) Raspravu za ispravak vodi sudac pojedinac ili sudski savjetnik.

(4) Zemljišnoknjižni sud provodi raspravu za ispravak i donosi odluku po pravilima

izvanparničnoga postupka, ako ovim Zakonom nije što posebno određeno.

Članak 192.

(1) Na raspravu za ispravak pozvat će se osobe koje su podnijele svoje prijave i prigovore,

osobe protiv čijih su upisa te prijave i prigovori podneseni, kao i osobe za koje prema sadržaju

zemljišnih knjiga proizlazi da bi mogle imati pravni interes.

(2) Na raspravu za ispravak sud će po potrebi pozvati i predstavnika tijela nadležnog za

katastar u svojstvu stručnog pomagača.

(3) Nenazočnost pozvanih osoba ne odgađa održavanje rasprave za ispravak, niti znači da je

nenazočna osoba povukla svoju prijavu ili prigovor, a niti da priznaje tuđe prijave ili prigovore.

(4) U slučaju neodaziva uredno pozvanih osoba, zemljišnoknjižni sud donijet će odluku na

temelju stanja spisa.

(5) Nitko nije ovlašten zahtijevati odgodu rasprave niti povrat u prijašnje stanje.

(6) U pozivu na raspravu za ispravak upozorit će se na pravila iz stavka 3. do 5. ovoga članka.

Članak 193.

(1) Na raspravi za ispravak zemljišnoknjižni će sud dati priliku nazočnima da obrazlože svoje

pravodobno podnesene prijave i prigovore, da se očituju na tuđe te da u prilog svojih tvrdnji ponude

dokaze koje bi na toj raspravi bilo moguće odmah izvesti.

(2) Zemljišnoknjižni sud će omogućiti nazočnima da se na raspravi za ispravak sporazumiju o svim

prijavama i prigovorima, pa će postignute sporazume uzeti na zapisnik.

(3) Zemljišnoknjižni sud će na raspravi za ispravak izvesti dokaze koje smatra potrebnima.

(4) Na raspravi za ispravak ne raspravljaju se prijave ni prigovori podneseni nakon isteka

roka za ispravak niti se dokazuje njihova osnovanost osim ako se nazočni sporazumiju da će se s

prijavom ili prigovorom koji je stigao do zakazivanja rasprave, postupati kao da su podneseni u

roku za ispravak.

Odlučivanje o prijavama i prigovorima

Članak 194.

(1) Raspravu za ispravak zaključit će zemljišnoknjižni sud kad ocijeni da su sva pitanja

dovoljno raspravljena te će donijeti i proglasiti svoju odluku kojom će, u potpunosti ili

djelomično usvojiti, odbiti ili odbaciti prijavu upisa odnosno prigovor na upise ili njihov

prvenstveni red.

(2) Zemljišnoknjižni sud će u odluci kojom usvaja prijavu upisa ili prigovor na upis dopustiti

odgovarajuće upise i narediti njihovu provedbu.

(3) Protiv odluke zemljišnoknjižnoga suda donesene na raspravi za ispravak ne može se uložiti

žalba, ali ona ne sprječava ostvarivanje prava u parnici pred sudom ili u postupku pred drugim

nadležnim tijelom.

Članak 195.

(1) Ustanovi li zemljišnoknjižni sud da bi za postupanje po prijavi ili prigovoru bilo nužno

izmijeniti upis u posjedovnici o površini, obliku ili izgrađenosti katastarske čestice, on toj prijavi

ili prigovoru neće udovoljiti, već će istu odbaciti bez provođenja rasprave, a zabilježbu prigovora

brisat će po službenoj dužnosti kada rješenje o odbacivanju postane pravomoćno.

(2) O prijavama i prigovorima glede upisa u vlastovnicu i teretovnicu o kojima su svi nazočni

postigli sporazum, sud će odlučiti u skladu s tim sporazumom, ako je on dopušten i moguće ga je

provesti.

(3) O prijavama i prigovorima glede upisa u vlastovnicu i teretovnicu o kojima nazočni nisu

postigli sporazum, zemljišnoknjižni će sud odlučiti po pravičnoj ocjeni.

(4) Prijave i prigovore koji su podneseni nakon proteka roka za ispravak, a o njima nije postignuta

suglasnost da se s njima postupa kao da su pravodobni, zemljišnoknjižni sud će odbaciti.

(5) Zemljišnoknjižni sud će uputiti osobe čije prijave ili prigovore nije usvojio u cijelosti ili

djelomično, kao i one čiji je upis ili prvenstveni red upisa svojom odlukom odredio izmijeniti,

nadopuniti ili izbrisati, da svoje navodno pravo ostvaruju u parnici tužbom za ispravak.

(6) Ako se tužba za ispravak podnese u roku od trideset dana od zaključenja rasprave,

zemljišnoknjižni sud će, kad mu bude dokazano da je tužba podnesena, zabilježbu prijave ili prigovora

zamijeniti zabilježbom spora.

Provedba upisa

Članak 196.

(1) Na osnovi odluke zemljišnoknjižnoga suda donesene na raspravi za ispravak kojom je sud

prihvatio prijavu za upis ili usvojio prigovor o upisu ili njegovu prvenstvenom redu, provest će se

njime naređeni upisi u zemljišnoj knjizi.

(2) Ako je na raspravi postignut sporazum o prijavama ili prigovorima, zabilježba prijave i

prigovora izbrisat će se zajedno s provođenjem upisa. Zemljišnoknjižni sud će po službenoj

dužnosti izbrisati sve zabilježbe prijava i prigovora o kojima nije postignut sporazum nakon

isteka roka od 30 dana od dana dostave rješenja o osnovanosti istih, a i prije ako su zamijenjene

zabilježbom spora.

(3) Ako u otvorenom roku za ispravak nisu podneseni prijave ili prigovori, zemljišnoknjižni

sud brisat će zabilježbu tijeka roka za ispravak iz članka 187. ovog Zakona bez provođenja

rasprave po službenoj dužnosti.

Tužba za ispravak

Članak 197.

(1) Zahtijevati ispravak upisa u zemljišnu knjigu pokretanjem parnice ili drugoga postupka pred

nadležnim tijelom (tužba za ispravak) imaju pravo:

- osobe čijim prijavama ili prigovorima zemljišnoknjižni sud nije u cijelosti ili djelomično

udovoljio u ispravnom postupku;

- osobe čiji je upis ili prvenstveni red upisa odlukom donesenom u ispravnom postupku

zemljišnoknjižni sud naredio izmijeniti, nadopuniti ili izbrisati.

(2) Pravo tužbom zahtijevati ispravak prestaje protekom rokova određenih ovim Zakonom za

podizanje brisovne tužbe, s tim da trogodišnji rok počinje teći od časa provedbe spornoga upisa,

odnosno otkad je dostavljeno rješenje o odbijanju prijave ili prigovora.

(3) Na tužbu za ispravak na odgovarajući se način primjenjuju pravila po kojima se u slučaju

brisovne tužbe štite osobe koje su postupale s povjerenjem u potpunost i istinitost zemljišnih knjiga.

(4) Na tužbu za ispravak na odgovarajući se način primjenjuju pravila ovoga Zakona o zabilježbi spora."