Floki

Osobno smatram da su odvjetničke tarife previsoke za jedan hrvatski radnički džep i hrvatski standard.

No, suglasnost na Tarifu sada daje ministar pravosuđa, mi mali ljudi tu nikako ne možemo utjecati.

No isto tako ne možete očekivati da ćete otići kod odvjetnika i ne platiti ništa ili bar manje od Tarife. To sve ovisi o njihovoj dobroj volji. Ali čak više, rekao bih, o umješnosti pregovaranja potencijalnog klijenta.

Zato je potrebno odmah na početku razgovora se raspitati i pogoditi.

U rukama odvjetnika je Tarifa, a u rukama stranaka je cijena.

Danas, kada je tržište prezasićeno odvjetnicima, zasigurno će biti onih koji bi spustili cijene da dobiju klijenta.

O umješnosti (ili neumješnosti) pogađanja ovisi koliko ćete platiti.

I nemam nikakvog interesa braniti odvjetnike, jer dolazim iz drugog područja, govorim samo kako je.

Što se tiče jesi li uz bolji rad odvjetnika mogao bolje proći, sve je to individualno za svaki kazneni postupak ili sudski postupak općenito.

Uvijek će jedna stranka biti nezadovoljna. To je tako. Uvijek. Bez iznimke. I uvijek, ama baš uvijek je subjektivno.

bovu je napisao:

Floki .

možeš li navesti imena direktora koji rade volonterski.

ili smatraš da ima budala koji bi preuzeli odgovornost bez odgovarajuče financijske naknade.

Bovu, čak i da djevojka dobiva nekakav honorar, u ovom slučaju nije bitno stvarno stanje, nego pravno. A pravno ona nije zaposlena u tom društvu i ne prima plaću (pa makar ostvarivala milijarde kuna kao direktor - stvarno stanje je teško dokazati, onaj tko se poziva na tu činjenicu, mora to i dokazati).

Uostalom, može se biti direktor iz nekih drugih (a ne novčanih) pobuda - npr. da se možeš pravit faca pred frendovima

Kako rekoh, od šume treba vidjeti stablo, bovu.

Ima jedna dobra izreka koja kaže:

Da mihi factum dabo tibi jus. Daj mi činjenice, dat ću ti pravo (reći ću ti što je pravo).

U konkretnom slučaju,gospođa je dala činjenice, ja sam joj rekao pravnu stranu.

Sve ostalo je samo puko naklapanje koje nema veze s upitom.

Pozz

jasen987 je napisao:

Tko tuži za zaostatke alimentacije, ja kao majka kojoj se mora plaćati na ruke ili moj sin koji je u međuvremenu postao punoljetan?

Hvala na hitnosti odgovora.

Vaš sin.

Vi ste Vašeg sina mogli zastupati do njegove punoljetnosti, do njegove 18. godine bili ste mu zakonska zastupnica. Da ste do njegove punoljetnosti podnijeli tužbu, tužitelj bi opet bio Vaš sin ali zastupan po Vama kao majci i zakonskoj zastupnici. Sada je on punoljetan i može sam u svoje ime podnijeti tužbu. Dakle,on je ovlašteni tužitelj a tužbu može podniejti samostalno ili putem punomoćnika.

santolina je napisao:

Hvala za ovu temu, ja sam se jako razocarala kad sam zbog nekog problema otisla kod odvjetnika i naplatila mi je tada 500 kn /pola sata razgovora onako "s nogu", bahato, oholo bez racuna. Bar bi odvjetnici trebali biti stup pravne drzave a ne ovo.

gospodična / gospođo, niste išli s odvjetnicom ćakulati uz , Vi ste došli po pravni savjet i isti dobili a ona isti naplatila. Račun ste trebali tražiti. Nije vam poznata ona zakonska i narodna: "Ako ne dobiješ račun, nisi dužan platiti"?

Drugi puta za savjet se obratite na Legalis.

Ne ovisi okrivljenikovo oslobođenje ili donošenje osuđujuće presude isključivo o odvjetniku.

Ne može odvjetnik biti bog da vas oslobodi od optužbe kada svi dokazi govore protiv vas.

A očito da vam i obrana nije bila uvjerljiva niti je imala temelja kada ste obojica bili osuđeni.

ivane z, kazneni sud pazi na zastaru po službenoj dužnosti, dakle, navod ti je neistinit. Čini se da ipak nisi dobro proučio ZKP.

I ne samo prvostupanjski već i drugostupanjski. Pa i kasnije u povodu izvanrednih pravnih lijekova se mogla istaknuti ta (navodna) povreda kaznenog zakona. Već zbog navoda da je jedno djelo koje ti je stavljeno na teret optužnim aktom otišlo u zastaru a da sudovi to nisu primijetili, jer da, kako kažeš, ne paze na zastaru po službenoj dužnosti - ovu priču ti je vjetar otpuhao u prazno.

A znaš iz kojeg još razloga? Zato što se na omotu svakog kaznenog spisa nalazi podatak kada nastupa apsolutna zastara kaznenog progona. I to suci prvo pogledaju kada im kazneni predmet dođe u ruke.

Zato priču o tome da si osuđen za djelo u zastari pričaj nekom drugom.

Iz postova vas dvojice da ste u kaznionici proveli određeno vrijeme zaključujem da kaznena djela za koja ste osuđeni nisu tako bezazlena, jer se u kaznionicu ide samo za teža djela, dok se u zatvor ide za lakša djela.

Još jedna rupa u vašoj šupljoj priči o kratkotrajnosti vremena provedenog u kaznionici.

Da, zaboravih: Svi osuđenici su uvijek nevini.

Pogrešno navodi bovu.

Ako je netko vlasnik i direktor, ne znači da prima plaću. Naime, moguće je biti vlasnik i direktor a ne biti zaposlen u tom trgovačkom društvu.

Tako je moguće i za vašu kćer koja je vlasnica i direktorica predmetnog trgovačkog društva.

Roditelji su bez iznimke dužni pridonositi za uzdržavanje svog djeteta koje se redovito školuje (Vaš upit odnosi se na kćer maturanticu) i nakon njihove punoljetnosti (dok se recimo, prvenstveni red uzdržavatelja ne prebaci na drugu osobu, npr. na bračnog druga, što ovdje očito nije slučaj, ali usputno napominjem), a što znači i tijekom studija, pri čemu zakonski pojam "redovitog školovanja" ne znači kvalifikaciju studenta kao redovitog (naspram izvanrednog), kako to pogrešno smatra bovu, već uredno izvršavanje studijskih obveza.

Ukoliko Vaša kćer ostvaruje neka primanja, dužna je pridonositi za vlastito uzdržavanje, i naravno da u tom slučaju to utječe na visinu alimentacije koju će sud odrediti po njezinoj tužbi protiv Vas kao majke u sudskom alimentacijskom postupku.

Dakle, sigurno da će sud odrediti Vaš doprinos za uzdržavanje kćeri u manjem iznosu ukoliko ona ostvaruje vlastite prihode, nego što bi to učinio u slučaju kada Vaša kćer ne bi ostvarivala nikakve prihode i kada bi joj jedini izvor prihoda dolazio od Vas kao zakonskog obveznika uzdržavanja vlastite kćeri.

Desimire, nemoj misliti jer ne misliš dobro

U konkretnom slučaju primjenjuje se Zakon o zemljišnim knjigama.

Kako je vidljivo iz st. 4 članka 123. tog Zakona, sud, ukoliko ocijeni da žalba nije osnovana, dostavlja predmet žalbenom sudu, bez prethodnog dostavljanja žalbe na očitovanje predlagatelju zemljišnoknjižnog upisa. Dakle, prvostupanjski sud nema obvezu dostave žalbe na odgovor jednoj od stranaka u postupku.

PRAVNI LIJEKOVI

Članak 123.

(1) Protiv rješenja u zemljišnoknjižnom postupku dopuštena je žalba.

(2) U povodu žalbe protiv rješenja ovlaštenoga zemljišno¬knjižnog referenta, zemljišnoknjižni sudac ovlašten je žalbu prih¬vatiti ako ocijeni da je osnovana, te u cijelosti ili djelomice, preinačiti donijeto rješenje ili prijedlog odbiti.

(3) U slučaju da zemljišnoknjižni sudac usvoji žalbu i prei¬na¬či rješenje, protiv tog rješenja dopuštena je posebna žalba, kao i protiv rješenja koje bi donio sudac na temelju članka 109.c stavka 3. ovoga Zakona.

(4) U slučaju da ocijeni da žalba nije osnovana, sud prvog stupnja uputit će predmet sudu drugog stupnja.

listerin je napisao:

Da li sam dužan plaćati alimentaciju za dijete starije od 19 godina koje studira u inozemstvu?

Jeste.

Prema odredbi članka 210. Obiteljskog zakona roditelji su dužni uzdržavati punoljetno dijete koje se školuje u srednjoj školi odnosno pohađa sveučilišni ili stručni studij u skladu s posebnim propisima, te redovito i uredno ispunjava svoje obveze.

Budući se Vaše dijete očito redovito školuje (pa makar i u inozemstvu), Vaša je obveza da mu plaćate uzdržavanje.

Naglasak je u ovoj odredbi na obvezi roditelja da za vrijeme redovitog školovanja djeteta plaća uzdržavanje, a ne na mjestu ili državi u kojoj se dijete školuje, što bi, dakle, bile karakteristike koje se vežu uz dijete.

AH je napisao:

kaj nitko nije zapisivao pitanja ovaj tjedan??

ajmo kolege malo kolegijalnosti i angažmana...

i ja ponavljam zamolbu za kolegijalnost i angažman, budući su pitanja (djelomično) izmijenjena odnono dodana, prema novom ZUP-u i ZOR-u.

Ajmo, kolege, dopunite donji popis s pitanjima od kolege Judge Roy Bean-a (sa brojevima kartica).

Ovako.

Ta peta godina nije nikakav "master" (kao što je to npr. na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa, gdje si nakon 4 godine prvostupnik, a peta godina je upravo taj "master".

Pravni fakulteti u RH to ne poznaju, jer se završetkom integriranog petogodišnjeg diplomskog studija dobiva naziv magistar struke.

Naziv magistar struke, dakle, magistar/magistra prava dobivaju i svi oni koji su i ranije završili pravni fakultet po četverogodišnjem programu. Diplomirani pravnici dakle, sada mogu koristiti naziv magistar / magistra prava na temelju potvrde koju im izdaje Pravni fakultet na kojem su diplomirali, potvrđujući jednakovrijednost naslova.

E sad - što se tiče toga bi li ti mogla upisati petu godinu studija, to ti ovisi o Pravilniku o prijelazu studenata sa drugih sceučilišta, ako ga imaju, ili je pak taj slučaj prijelaza sa drugih sveučilišta (u tvom slučaju prijelaz sa stranog sveučilišta) na PFZG reguliran Statutom.

Probaj to potražiti na stranicama PfZG.

U tom slučaju će PFZG eventualno (ako je takav prijelaz moguć) priznati ti određene (a možda i sve, u što pak ne vjerujem) ispite i odrediti na kojoj godini možeš nastaviti studij na PfZG.

Po meni je zapravo nepotrebno da prolaziš tu proceduru, čak i ako je prijelaz moguć, da nastavljaš studirati tek od 2., 3. ili 4. godine (ovisno na koju te godinu stave, tj. ovisno o tome koje ti ispite priznaju).

Nepotrebno je jer bi bilo pametnije u tvom slučaju da upišeš poslijediplomski studij (specijalistički ili doktorski) bez sve ove silne procedure, dakle kao stranac.

U mojoj grupi je isto jedna kolegica iz Sarajeva koja je u Sarajevu diplomirala pravo, a kod nas u ZG upisala poslijediplomski specijalistički studij, koji mogu upisati diplomirani pravnici (ili magistri prava).

Napominjem još jednom da tvoj naslov "poslijediplomski studij" ne obuhvaća 5. godinu sveučilišnog studija jer 5. godina nije poslijediplomska, već je ona u okviru integriranog studija prava i da ukoliko se želiš dalje školovati, preporučujem ti upis poslijediplomskog specijalističkog ili doktorskog studija.

Pozdrav!

ketrin, znaš li ti ili možda netko drugi od slušača ili ovih koji su polagali,

kod pitanja koje se odnosi na značenje pojedinih zakonskih izraza iz kaznenog (npr. pravna osoba, odgovorna osoba i dr.), je li dovoljno odgovoriti samo iz zakona ili idu šire?

ketrin je napisao:

Ja sam iz kaznenog vukla ni manje ni više nego tri kaznena djela i to upravo ona "divlja", pokušala sam bez zakona, ali kad sam vidla da me to vodi u propast ljubazno sam zamolila ispitivačicu da mi da zakonski tekst, ona se prvo nečkala, ali kad je ostatak komisije odreagirao da je zbilja idijotski učiti opis k.d. napamet, onda sam tek dobila zakon. Tako da, ak vam uleti bilo kakvo kazneno djelo, bilo ono divlje ili ne, bez ustručavanja zamolite zakon, ali vrlo ljubazno, onda pali

koja se ispitivačica nećkala?

pa ja sam mislio da oni imaju isprintani zakonski tekst za svako djelo na koje se pitanje odnosi, zar to nije tako?

i kad smo već kod toga, što se tu odgovara?

temeljni oblik, kvalificirani privilegirani, način počinjenja, tko je počinitelj, u koju glavu djelo spada, tko vrši progon, oblik krivnje - jel treba još nešto osim ovoga?

humanity je napisao:

Zna li tko da li se iz kaznenog za svako pitanje koje se odnosi na pojedino kazneno djelo dobije zakonski tekst?

I da li se na karticama koje se odnose na protokole Europskoj konvenciji nalaze navedena i prava koja su pojedinim protokolom regulirana ili samo broj protokola? Znam da je mozda malo banalno pitanje, ali tko pita ne skita

 

hvala

za prvo pitanje je odgovor da, za drugo ne znam.

kad ideš na ispit humanity?

Kolega matejd, čestitke!

Možeš li objaviti nova pitanja iz Radnog i Uprave, tj. ona koja si ti izvukao i kolegice koje su s obom odgovarale?

0038gale je napisao:

0038gale je napisao:

Znači li to isto da ako se dokaže da je vještak i u super vještačenju napravio propuste i nije u obzir uzeo relevantna dokumenta koja su mu dostavljena, da sud može donijeti konačnu presudu ili mislite da će naložiti novo vještačenje od strane drugog vještaka.

 

Samo mi još na ovo odgovorite, molim vas.

Umoran sam od vođenja ovog postupka!

ne znam što mislite pod "supervještačenjem". Takvo nešto nije predviđeno odredbama Zakona o parničnom postupku.

Ako Vi mislite da vještak nije vještačio u skladu sa strukom, možete predložiti da sud odredi drugog vještaka. Da bi sud odredio drugog vještaka, mora se složiti s vašim argumentima, odnosno smatrati da vještak nije obavio posao koji mu je bio zadan na način da bi sud uz pomoć njegovog vještačenja mogao donijeti svoju odluku.

Moguće je dalke i suprotno. Da sud smatra da je vještak uredno napravio vještačenje pa da vas odbije sa prijedlogom za provođenje novog vještačenja.

Naravno, ne možemo prjudicirati kako će nadležni sud dalje postupati.

Odgovor na tvoje pitanje sam je tvoj post:

KronicnaStranka je napisao:

 

“Okolnost da vještak nije pozvan na raspravu radi usmenog iznošenja nalaza i mišljenja nie bitna povreda odredaba parničnog postupka kad stranke nisu imale primjedbi u svezi s njegovim nalazom i mišljenjem koji je on pismeno podnio”82,

Eto - sve si sam naveo. Drago mi je da si konačno prihvatio da se vještaci ne moraju nužno i usmeno saslušavati.

Moj odgovor od početka ove rasprave je bio odgovor na primjedbu da se vještak MORA UVIJEK saslušati.

Vidjeli smo dakle - da ne mora.

Hoće li se saslušavati galetovom slučaju - ovisi kojim smjerom će sud voditi postupak i koje će prigovore Gale istaknuti.

Bravo, Kronični, još jednom, + za tebe

Lijepo je kad netko konačno i usvoji ono što struka ističe (mada si ovo dalje krivo protumačio.).

Pozz

Opet navodim-vještak se ne mora saslušavati kad među strankama nalaz i mišljenje nisu sporni, kao i kad je naknadno pisano odgovorio na prigovore stranaka, a saslušanje se predlaže na iste okolnosti na koje se vještak očitovao u povodu prigovora.

Vidim da vi uopće ne razumijete što vam ja ovdje pišem.

Al dobro, ni ne može se očekivati od laika da znaju pravo (iako mnogi misle da znaju).

Pozdrav

a to znači da su dodali najmanje 12 novih pitanja.

prije je grupa radno-upravno imala 108, sada ih ima 120.

ajmo ljudi, vi koji idete na slušanje, dajte si truda pa da zapišete pitanja po brojevima kartica

suverenitet je napisao:

Jel su stavili nova pitanja iz radnog i uprave?????????

prije su pitanja bila poredana od Uprave pa nadalje s Radnim.

Sad su Radno stavili na prvo mjesto.

Kolega je objavio neka pitanja u temi Pitanja - Radno i Upravno.

Onih nekoliko koliko je objavljeno su neka pitanja ostala ista, a mogu se primijetiti i neka nova.

Vjerojatno je većina pitanja ostala ista, ali bih volio znati koja su dodana s obzirom na novi ZUS i ZOR.

Prije je iz ove grupe predmeta bilo 108 pitanja, sad je 120. Dakle, najmanje 12 je dodano novih.

pa ako netko ima novi koncept pitanja iz Radnog i Uprave, neka objavi.

KronicnaStranka je napisao:

Floki je napisao:

KronicnaStranka je napisao:

Dakle, sud može odlučiti hoće li angažirati vještaka ili ne, ali ako ga angažira usmeni iskaz je obavezno. Ne postoji u ZPP iznimka koja bi omogućavala samo pismeni iskaz.

 

Netočno.

Ponovno pročitaj post broj 9 za objašnjenje.

 

Netočno.

 

Ponovno pročitaj stav ŽS u Bjelovaru, Gž-125/98 od 20. 02. 1998.

 

“Vještak svoj nalaz i mišljenje daje usmeno na raspravi, a može dati i pismeno prije rasprave, dakle pismeno i usmeno na raspravi, ali NE I SAMO PISMENO”

 

Naime, da bi dokaz bio valjan, mora biti izveden na način propisan odredbama ZPP. Ako vještak nije saslušan, dokaz vještačenjem nije niti izveden. Kad ne bi bilo tako proipisao, čl. 260 ne bi slijedio načelo kontradiktornosti postupka.

 

Suprotno predstavlja zloupotrebu odredbi o potrebi ekonomičnosti postupka koja uvijek rezultira povredom postupka; druga je stvar što ta povreda postupka ne mora biti bitna ili barem apsolutno bitna iz čega je onda proizašla i naopaka praksa.

 

Doista mi je zanimljivo kako suci općinskih sudova olako prelaze preko sudske prakse viših sudova.

Kronični - 100x sam rekao: Ukoliko se vještačenje predlaže na okolnosti o kojima se vještak već izjasnio u pisanom obliku (pisnim putem je odgovorio na primjedbe stranaka na svoj nalaz i mišljenje) ili ako među strankama vještačenje nije sporno - nema razloga usmeno saslušavati vještaka - ne čitaš što pišem.

Primjera radi, u postupku gdje je vještak izradio nalaz i mišljenje na okolnost koje bi poslove tužitelj mogao obavljati kod tuženika prema svojoj preostaloj radnoj sposobnosti - stranke nisu imale primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka. Dakle, nema potrebe da se vještak sa saslušava.

Drugi primjer: Pisanim nalazom i mišljenjem vještak je ustanovio izgubljenu zaradu tužitelja u nekom vremenskom razdoblju. Potom su i tužitelj i tuženik stavili prigovor na nalaz i mišljenje vještaka. Na te prigovore se vještak ponovno očitovao u pisanom obliku, odbijajući sve njihove prigovore i obrazlažući svoj stav. Stranke ponovno na ročištu na ISTE okolnosti (iste prigovore) predlažu saslušati vještaka. Naravno da će sud to odbiti i da se vještak neće morati saslušavati jer je na te prigovore već odgovorio.

Dakle, vještak se ne mora uvijek usmeno saslušati, a ti Kronični ne čitaš zbog kojih razloga se vještak ne mora saslušati a koje navodim treći puta.

Druga je stvar kada se usmeno saslušanje predlaže na okolnosti o kojima se vještak dotada ni u naknadnom pisanom obliku nije očitovao.

Nadalje Kronični - stavovi koje ti citiraš - stavovi su koji vrijede isključivo za KONKRETNI PREDMET. Naš pravni sustav nema instituciju presedana, pa da bi se u svim sličnim slučajevima trebalo slijediti istu praksu. U našem pravnom slučaju svaki stav je stav samo za taj konkretni predmet. Svaki predmet je predmet za sebe.

Osim toga, vi laici se uhvatite ko pijan plota jedne rečenice u Zakonu za koju kad pročitate, mislite da znate njezino značenje.

Mi pravnici znamo da je osim čitati, potrebno i razumjeti i rastumačiti. A to je drugi par rukava.

U onim slučejevima kada sam rekao da sud ne mora odrediti usmeno saslušanje vještaka, primarnije će biti pravilo o ekonomičnosti postupka nego saslušavati vještaka na okolnosti na koje se već očitovao u naknadnom pisanom obliku, odnosno na okolnosti koje među strankama nisu sporne.

Pozdrav!

Jel ima možda netko poredak pitanja po karticama za Radno i Upravno, prema novim zakonima?

prolaznica je napisao:

Floki, čitaj pažljivije moj post kad idem slušat da bih stekla dojmove

Za tebe cu sastavit jedno "izdvojeno mišljenje" nakon što odslušam ispit

aaa, idući utorak

ova pitanja s kartica (po meni) većinom traže preopširne odgovore. neka da, neka ne. evo npr. o kaznenom djelu se može pričati sve i svašta, dok je recimo na pitanje tko imenuje zamjenike glavnog državnog odvjetnika odgovor samo jedna rečenica. ima dosta toga, i glava mi već puca od te količine gradiva. sretno nam svima bilo idući mjesec na pisanom dijelu ispita a onda i na usmenom.

prolaznice, kakvi su dojmovi sa slušanja?

pedoca je napisao:

dobila sam informaciju od osobe koja radi na sudu da ovakve procese večina sudaca izbjegava i da ću se načekati da uopće dobijemo prvi poziv. takodjer mi je rečeno iz vise izvora da ovakvi procesi traju i po 10 godina. molim ikoga tko zna nešto o ovome da mi odgovori da li je ovo stvarno istina.

Ne.

desimir je napisao:

 

U potpunosti se slazem da je ovo ogranicenje od 25 godina potpuno cudno.

Nije čudno, jer bi muškarac koji je otac djeteta u suprotnom morao cijeli život strepiti hoće li biti tužen na utvrđenje svog očinstva. Bilo bi potpuno nepravedno da Damoklov mač visi nad njim ostatak života.

Dakle, tom odredbom se pruža zaštita muškarcu, dok, s druge strane, pravni poredak više nema interesa pružati zaštitu djetetu nakon 25. godine, jer je ono odraslo i zrelo te sposobno brinuti se samo za sebe i nije mu potrebna očeva zaštita.

Osim toga, otac uvijek može priznati dijete, ako to želi, pa čak i u oporuci. S tim da ni to neće automatski dovesti do brisanja podataka o osobi koja je kao djetetov otac upisana u maticu rođenih iz te matice.