Jump to content

Floki

Korisnik
  • Broj objava

    2100
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

Objave koje je Floki objavio

  1. medo7 je napisao:

    103. Izvlaštenje- pretpostavke, korisnik i vrste

    121. Ponavljanje sudskog postupka

     

    E, sad još fale 122, 123, 124, 125, 126.

     

    Pozdrav svima i sretno s učenjem!!!

     

    Thx za 103.!

     

    U postu broj 55 je kolegica Nenya napisala da je slučajno nabrojala do 126., da ne zna koliko ih je.

    Zadnje koje imamo je 121. pa mislim da poslije tog broja više nema pitanja.

     

    Btw, jel može netko reći jel načelo zaštite stečenih prava spada u pitanje broj 59 (uz načelo razmjernosti i javnog interesa) ili u 61. gdje je to samostalno pitanje?

     

    Ako spada u 59., onda nam još i 61. fali?

  2. sulu je napisao:

    Hvala na odgovorima. Znači nema baš nekih mogućnosti da me se ipak još sasluša? Na primjer prije objave presude tražiti preotvaranje glavne rasprave zbog toga što nije potpuno utvrđeno činjenično stanje ili takvo što? Nazočila sam ročištu kada je iskaz dao tužitelj (2009.), a tada nisam bila pozvana za svjedoka, nego sam kao javnost sjedila u sudnici. A taj njegov iskaz sam bilo kada mogla iz zapisnika proučiti, pošto kao supruga i onako cijelo vrijeme imam uvid u svu dokumentaciju. Tako da ne razumijem da je sudac prihvatio prigovor protustranke.

     

    da ste mogli kao supruga stranke imati uvid u svu dokumentaciju, mogli ste, a da ste je pročitali, to vam nitko ne može dokazati.

     

    s druge pak strane, sud se sam uvjerio da ste nazočili iskazivanju tužitelja, pa bi vaš iskaz mogao biti prilagođen poboljšanju položaja vašeg supruga-tuženika.

     

    Dakle, sud vas nije morao saslušati.

  3. sulu je napisao:

    Pozvana sam za svjedoka u parnici pravne stvari radi isplate u kojoj je moj suprug tuženik. Pristupila sam uredno ročištu sukladno pozivu ali se onda odvjetnik protustranke protivio mom saslušanju pošto sam na 2 ili 3 ročišta prije toga pristupila kao javnost te da sam s toga mogla čuti iskaze drugih svjedoka i pratiti raspravu te da zbog toga nemogu biti svjedok ?! Odvjetnica muža je rekla da to nije relevantno pošto sam i onako imala mogućnost uvida u cijeli spis i zapisnike, te sam čitanjem također mogla sve saznati kao i na ročištima. Po kojem je to članku ZPP-a ili drugom zakonu, dali ima mogućnost prigovora na takvu odluku? Glavna rasprava je zatim zatvorena i određeno ročište za objavu presude. Što se može učiniti, uskraćeno je suprugu važno svjedočanstvo. Molim savjet i zahvaljujem od srca. :-?

     

    Ništa se ne može učiniti, stranke predlažu a sud odlučuje koje će od predloženih dokaza izvesti. Iako je sud prethodno odredio vaše saslušanje, on ga nije morao provesti jer sud nije vezan za svoja procesna rješenja.

  4. mikka je napisao:

    bok, evo ja sam vidio sta mi pise u ugovoru o otkazu.

     

    Radnik ima/nema pravo na optremninu u iznosu od __________ (iznad ove vodoravne crte je kosa crta / ) kn.

     

    Ima/nema - nema je podcrtano.

     

    Ja sam to vec potpisao prije u sklopu tehnoloskog viska, da li sam sad izgubio pravo na otpremninu, mogu li se vadit da su oni tu crtu kasnije stavili, da li je moguce da mi daju novi ugovor o otkazu da potpisem?? sta da radim..

     

    mislim kako mogu u ugovoru o otkazu napisat da nemam pravo na otpremninu kad po zakonu imam? smije li se to?

     

    pošalji poslodavcu u roku od 15 dana od dana kad ti je otkaz uručen zahtjev za zaštitu prava i traži nek ti isplati otpremninu, jer na nju po zakinu imaš pravo, a u suprotnom ćeš ga tužiti sudu.

  5. Ivy226 je napisao:

    Čini se da ipak čekamo ponedjeljak, osim ako netko u Ministarstvu radi prekovremeno. :)

     

    hm, čini se da nisu sve radnje ispravljene.. čisto sumnjam da će biti i u ponedjeljak (ipak sad ide produženi vikend), a ako bude sreće, rezultati neće uopće biti cijeli sljedeći tjedan već tek tamo 28.-og. :-D

  6. meshikuarimo je napisao:

    Pozdrav!

     

    Imam pitanje na koje mi što hitnije treba odgovor pa se nadam da će netko znati kako to riješiti:

    Radnik podnese prijedlog za sporazumnim prekidom radnog odnosa,kojeg poslodavac odbije potpisati.

    Sad me zanima:

     

    1. Ako poslodavac ne potpiše prijedlog za sporazumnim raskidom radnog odnosa, da li time taj prijedlog automatski postaje redoviti otkaz od strane radnika?

    2. Ako poslodavac uopće nije potpisao sporazum, da li je otkaz uopće dan?

    3. Ako prijedlog za sporazumnim raskidom nije važeći jer ga poslodavac nije potpisao, mora li radnik predati "novi" otkaz? (npr. redoviti otkaz uz odrađivanje otkaznog roka, ako radnik želi odraditi otkazni rok)

     

    Molim pomoć što prije!

     

    Hvala puno

     

    1. Ne postaje.

    2. Nije.

    3. Da.

  7. cro-girl je napisao:

    rečeno je da je od 1. mjeseca ove (2010) godine i istospolna zajednica bazirana na zajedničkom životu u trajanju duže od godine dana, uvrštena u taj isti zakon. i to nije varijanta rekla kazala nego je rečeno u policijskoj postaji u kojoj se slučaj vodio i od strane psihologice zadužene za taj slučaj.

     

    To upravo jest školski primjer slučaja rekla-kazala i nije uopće točan.

    Točno je ono što ti je napisala moderatorica Newbie.

  8. zalutala je napisao:

    Moje pitanje je dali je moja odvjetnica zakazala i dali je bio moguć drugačiji scenarij da je njezin stav bio čvršći.

    Bilo kakav savjet je dobrodošao. Hvala.

     

    Scenarij (zvan oslobađajući) bi se dogodio da niste ukrali. Al budući ste ukrali, ostao vam je jedini mogući (osuđujući).

    Da ste krivi - vjerujem da jeste - jer nigdje u postu ne navodite da niste izvršili krađu (samo da nema materijalnih dokaza protiv vas, a na presumpciju nevinosti pozivate se reda radi. Ne pišete kao žrtva - što tvrdite da jeste, već kao prava počiniteljica. Vaše izjave su hladne i neiskrene, izjave proračunate i krive osobe). Osim toga, ne bi vas sud osudio bezveze - a pogotovo vas ne bi osudio da nema dokaza (već bi vas-po scenariju koji se nije ostvario - olsobodio).

     

    Pazite da sljedeći put ne zalutate u neko novo kazneno djelo, jer uvjetna sasvim sigurno neće ponovno zalutati u vaš osuđenički opus. Vaše sljedeće odmaralište mogla bi biti Požega.

     

    Nadam se da će vam ovaj savjet koristiti i da ćete se ipak u Požegi samo turistički (a ne zatvorenički) odmarati.

     

    Lijep pozdrav,

    F.

    upomoć upomoć

    Odvjetnička komora (niti neki poslodavac ili drugo tijelo koje nije državno odvjetništvo ili sud) nema pravo tražiti (niti dobiti) izvadak iz kaznene evidencije od strane Ministarstva pravosuđa.

  9. sve je to individualno i ovisi o sudu koji je nadležan te o složenosti predmeta.

    manji sudovi u pravilu brže sude dok veći (poput zagrebačkog) duže. Ja sam, recimo, bio punomoćnik u radnom sporu radi izvanrednog otkaza pred jednim manjim sudom i dobili smo spor za 5 mjeseci. Sve je to individualno.

     

    troškovi postupka ovise o tome što tražite u tužbi. ako tražite samo utvrđenje nedopuštenosti otkaza, onda vasm je svaka radnja odvjetnika (tužba, zastupanje na svakom ročištu) 500 kn + PDV.

     

    Ako pritom tražite i još neka druga davanja, onda troškovi odvjetnika mogu biti veći.

     

    Možete se i s odvjetnikom dogovoriti da se naplati iz troškova koje će vam poslodavac biti dužan isplatiti ako dobijete spor.

     

    Ako odvjetnika već sad (prije presuđenja) plaćate po svakoj radnji, tada, ako dobijete spor, trošak postupka koji će poslodavac biti dužan isplatiti jer je izgubio spor, pripada Vama.

     

    U pravilu troškove postupka protivnoj stranci nadoknađuje ona stranka koja izgubi spor.

     

    Ako ste član sindikata, onda vas sindikat može zastupati i njemu ne plaćate ništa, dok ako izgubite plaćate poslodavcu njegove troškove (samo ako ga je zastupao odvjetnik, u suprotnom, ako ga je zastupao netko tko radi kod poslodavca, ne plaćate ništa niti ako izgubite spor).

  10. Neće se mijenjati ispitna literatura za Europsko, ovaj rok ispituju po starom (u trenutku naših prijava za ispit nova knjiga nije ni bila izašla pa nije ni logično da po njoj ispituju, kao što nije ni logično da se od kandidata traži da sami kupe literaturu za ispit - ovo je predmet koji nitko (ili bar većina) od nas nije slušao na faxu, pa tu knjigu Ministarstvo mora osigurati u elektronskom obliku.).

     

    Tajnica je rekla da se ovaj rok ispituje još po starom, a i v.d. načelnice Odjela za kadrovske i pravne poslove u Ministarstvu gđa Remenarić je na Tribini koja je održana na Pravnom fakultetu u Organizaciji Udruge Pravnik rekla da se lipanjski rok ispituje po starom.

  11. Glede početnog dana tijeka kamata na plaću. ZOR-om je propisano da plaća dospijeva 15.og dana u mjesecu. A kamate teku od dana dospijeća. Dakle, od 15-og. Osim ako tužitelj dokaže da kamate teku od nekog drugog datuma u mjesecu.

     

     

    Glede obračuna troškova.

     

     

    REPUBLIKA HRVATSKA

    VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

    Z A G R E B

     

    Broj: Rev 402/04-2

     

     

     

    R J E Š E N J E

     

    Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Petra Milasa, kao predsjednika vijeća, te Ivana Mikšića, Marijana Ramušćaka, Vlatke Potočnjak-Radej i Jakoba Miletića, kao članova vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice N. T. iz Z., zastupane po Ž. O., odvjetniku u Z., protiv tuženika F. T. d.O.o. S., zastupanog po V. A., odvjetnici u Z., radi naknade štete, odlučujući o reviziji tuženika protiv drugostupanjskog rješenja Županijskog suda u Zagrebu o troškovima postupka sadržanog u presudi od 14. listopada 2003. godine, br. VII Gž-10339/01-2, kojim je potvrđeno prvostupanjsko rješenje o troškovima sadržano u presudi Općinskog suda u Zagrebu od 4. listopada 2000. godine, br. Pn-2854/96., u sjednici održanoj dana 21. rujna 2005. godine,

     

     

    r i j e š i o j e:

     

    Revizija se prihvaća, te se preinačuju nižestupanjska rješenja sadržana u presudi Općinskog suda u Zagrebu od 4. listopada 2000. godine, br. Pn-2854/96 i presudi Županijskog suda u Zagrebu od 14. listopada 2003. godine, br. VIII Gž-10339/01 u pobijanom dijelu kojim je djelomično odbijen zahtjev tuženika za naknadu parničnih troškova, te se nalaže tužiteljici isplatiti tuženiku daljnji iznos naknade troškova od 206.579,55 kn (pored pravomoćno dosuđene svote od 130.341,85 kn) u roku od 15 dana.

     

     

    Obrazloženje

     

    Presudom suda prvog stupnja suđeno je:

     

    "Tuženik F. T. d.O.o. S. dužan je isplatiti tužiteljici N. T. 100.000,00 kn, kao i nadoknaditi parnični trošak u iznosu od 31.835,58 kn, sve navedeno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 4. listopada 2000. godine, pa do isplate, u visini prema čl. 1. Uredbe o visini stope zatezne kamate, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

     

    Tuženik F. T. d.O.o. dužan je u prvom slijedećom broju F. T. objaviti bez komentara cijelu pravomoćnu presudu kojom je obvezan tužiteljici nadoknaditi štetu.

     

    Tužiteljica N. T. dužna je tuženiku „F. T.“ d.O.o., nadoknaditi parnični trošak u iznosu od 145.713,75 kn u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

     

    Tužiteljica se odbija s preostalim dijelom tužbenog zahtjeva u iznosu od 500.000,00 kn.“

     

    Presudom suda drugog stupnja suđeno je:

     

    „I. Odbija se žalba tužiteljice N. T. kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-2854/96 od 4. listopada 2000. u dijelu kojim je odbijen dio tužbenog zahtjeva (točka IV. izreke presude), uključujući odluku o troškovima postupka dosuđenih tuženiku do iznosa od 130.341,75 kn (dio točke III. izreke presude), te se odbija žalba tuženika „Feral Tribune“ d.O.o. Split i potvrđuje navedena presuda u dijelu kojim je prihvaćen dio tužbenog zahtjeva s troškovima postupka dosuđenih tužiteljici (točke I. i II. izreke presude).

     

    II. Preinačava se u ostalom dijelu odluka o troškovima u točki III. izreke presude i sudi:

     

    Odbija se dio zahtjeva za naknadu troškova postupka od 15.372,00 kn.“

     

    Protiv rješenja o troškovima postupka sadržanog u navedenoj drugostupanjskoj presudi reviziju je izjavio tuženik pobijajući rješenje u dijelu kojim je djelomično odbijen njegov zahtjev za naknadu parničnih troškova (za iznos od 206.579,55 kn), a zbog pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da pobijana presuda u odluci o troškovima bude preinačena tako da se obveže tužiteljicu na naknadu troškova tuženiku u ukupnom iznosu od 336.921,30 kn.

     

    Odgovor na reviziju nije podnesen, a državni odvjetnik nadležan za podizanje zahtjeva za zaštitu zakonitosti prema nenoveliranim odredbama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99 – dalje: ZPP), koje se u konkretnom slučaju primjenjuju, o reviziji se nije izjasnio.

     

    Revizija je osnovana.

     

    Presudom u kojoj je sadržano pobijano rješenje o troškovima postupka pravomoćno je odlučeno o tužbenom zahtjevu kojeg je tužiteljica tijekom postupka snizila sa iznosa od 3,000.000,00 kn na iznos od 600.000,00 kn tako da je smanjeni tužbeni zahtjev prihvaćen u visini svote od 100.000,00 kn.

     

    O naknadi troškova odlučeno je primjenom odredbe čl. 154. st. 2. ZPP, prema uspjehu stranaka u sporu ocjenjenom s obzirom na vrijednost sniženog tužbenog zahtjeva, te su tuženiku priznati troškovi zastupanja po odvjetniku obračunati prema toj vrijednosti spora za sve parnične radnje, dakle i za radnje poduzete prije sniženja tužbenog zahtjeva.

     

    Ocjenjujući tuženikov žalbeni prigovor da je vrijednost pojedinih parničnih radnji koje je poduzimala njegova punomoćnica prvostupanjski sud trebao utvrditi po vrijednosti predmeta spora u trenutku poduzimanja tih radnji, a ne po vrijednosti predmeta spora u trenutku zaključenja glavne rasprave, drugostupanjski sud je zaključio da tuženiku ne pripada pravo na naknadu troškova koji se odnose na smanjeni dio prvotno postavljenog tužbenog zahtjeva u iznosu od 2,400.000,00 kn jer da u smislu odredbe čl. 164. st. 7. ZPP u slučaju povlačenja tužbe zahtjev za naknadu troškova može se staviti na raspravi na kojoj je tužba povučena, dok je tuženik stavio zahtjev za naknadu cjelokupnih troškova postupka na ročištu na kojem je glavna rasprava zaključena.

     

    Istina da smanjenje tužbenog zahtjeva u biti predstavlja povlačenje tužbe, no budući da je riječ o djelomičnom povlačenju tužbe koje nema za posljedicu okončanje postupka pred prvostupanjskim sudom, već se procesne aktivnosti stranaka nastavljaju tako da u trenutku smanjenja tužbenog zahtjeva ukupni troškovi i konačni uspjeh stranaka u sporu još nisu poznati, o naknadi parničnih troškova koji se odnose na smanjeni dio tužbenog zahtjeva sud treba odlučiti u odluci o glavnoj stvari, a naknadu tih troškova tuženik može ostvarivati zajedno sa naknadom ostalih troškova obračunatih prema smanjenom tužbenom zahtjevu.

     

    U reviziji se osnovano ističe da je visinu tuženikovih troškova nastalih prije smanjenja tužbenog zahtjeva trebalo utvrditi po tadašnjoj vrijednosti predmeta spora, a ne prema vrijednosti sniženog tužbenog zahtjeva (600.000,00 kn).

     

    Tako izračunati troškovi tuženikovog zastupanja do sniženja tužbenog zahtjeva iznose: za zastupanje na ročištima od 23. svibnja 1996. godine, 22. siječnja 1997. godine i 10. travnja 1997. godine po 30.300,00 kn, za ročišta koja su odgođena od 9. lipnja 1997. godine, 8. rujna 1997. godine i 3. studenog 1997. godine po 15.150,00 kn, te za obrazložene podneske od 21. listopada 1996. godine, 17. siječnja 1997. godine i 21. ožujka 1997. godine po 30.300,00 kn, što ukupno iznosi 227.250,00 kn, a zajedno sa obračunatim PDV-om od 22% 277.245,00 kn.

     

    Na navedene parnične radnje tuženiku su priznati troškovi izračunati prema vrijednosti predmeta spora od 600.000,00 kn u ukupnom iznosu od 52.525,00 kn. Dakle, u svezi djela tužbenog zahtjeva na koji se odnosi djelomično povlačenje tužbe, tuženiku su nastali troškovi u iznosu od 224.720,00 kn, pa budući da u odnosu na taj dio tužbenog zahtjeva tužiteljica nije uspjela u parnici, tuženiku pripada na naknadu navedenih troškova u cijelosti.

     

    Glede ostalih troškova koji se odnose na smanjeni tužbeni zahtjev tuženiku pripada pravo na naknadu razmjernog dijela troškova prema uspjehu u parnici, a to je pravomoćno dosuđena svota od 130.341,75 kn.

     

    Prema tome, tuženiku bi pripadalo pravo na naknadu troškova u ukupnom iznosu od 355.061,75 kn. Međutim, budući da tuženik u reviziji ističe da mu pripada pravo na naknadu troškova u iznosu od 336.921,30 kn, a dosuđena mu je svota od 130.341,75 kn, proizlazi da mu je trebalo dosuditi daljnji iznos naknade troškova u iznosu od 206.579,35 kn.

     

    Slijedom izloženog proizlazi da je materijalno pravo pogrešno primijenjeno kada je o troškovima postupka odlučeno samo u skladu s konačnim uspjehom stranaka u sporu u odnosu na smanjeni tužbeni zahtjev i kada je odbijen zahtjev tuženika za naknadu troškova koji se odnose na povučeni dio tužbe u visini svote od 206.579,55 kn, pa je na temelju odredbe čl. 395. st. 1. u svezi s odredbom čl. 400. st. 4. ZPP uz prihvaćanje revizije nižestupanjska rješenja o troškovima valjalo preinačiti i riješiti kao u izreci ovog rješenja.

     

    U Zagrebu, 21. rujna 2005.

     

     

    Predsjednik vijeća:

    Petar Milas, v.r.

  12. Kod dosmrtnog davatelj uzdržavanja odmah po zaključenju i ovjeri kod suda, odnosno solemnizaciji kod J.B. stječe pravo upisati se kao vlasnik nekretnina (i/ili pokretnina) koje su predmet ugovora, a kod doživotnog tek poslije smrti primatelja uzdržavanja.

  13. layer je napisao:

    novost je sudski poslovnik. "u ime Republike Hrvatske" vise ne ide u naslov vec u uvod presude npr. Zupanijski sud u Z, u ime Republike Hrvatske... . I jos nesto vezano uz naslov da naziv suda i ulica i broj ide u gornji desni ugao.

    Nisam pogledao sudski poslovnik al hocu.

    Neka se javi netko tko zna da li presudu treba pisat po novom sudskom poslovniku.

     

    Ne.

    Piše se kao i uvijek, a ne po Poslovniku.

×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija