Floki

Dada28 je napisao:

Poštovani!

 

Trebala bih pravni savjet.

Već neko vrijeme se ne slažem sa svojim mužem, pretpostavljam da je riječ o prevelikoj razlici u karakterima i s njegove strane ne poštivanje dogovora u sitnim stvarima. Mogu li se rastati jednostavno zato što ga više ne volim ili ne želim živjeti s njim?

Imamo jednomjesečnu bebu. Ja sam na porodiljnom još 11 mjeseci i primam plaču 4250kn. Kako nisam primljena na neodređeno, vjerujem da nakon što prođe porodiljni neću dobijati plaću više. Muž ima privatni obrt i zaradi ovisno o situaciji i ponudama. Može li sud dodijeliti dijete njemu u tom slučaju? Tj. u kojim sve slučajevima sud dodjeljuje dijete ocu? Činjenica je isto tako da se on ne slaže s idejom razvoda braka jer ne želi ostati bez malene. Kojoj službi bih se mogla obratiti za detaljni razgovor i savjetovanje te pomoć ukoliko postoji?

Puno hvala unaprijed.

Nijedan brak se (pa makar to i jedan od bračnih drugova htio) ne može na silu ostaviti na snazi. Brak se razvodi zbog trajno poremećenih bračnih odnosa između supružnika, što ćete navesti u tužbi da je razlog zbog koju istu podnosite.

Ukoliko bračna zajednica ne funkcionira godinu dana, također je to za sud doboljan razlog za razvod.

Vi i supug možete sudu podnijeti prijedlog za sporazman razvod braka, u kojem ćete dogovoriti sve uvjete glede razvoda, ali i glede vaše bebe, jer se brak ne može razvesti bez da se riješe pitanja od posebnog interesa za dijete: kome će se ono povjeriti na primarnu roditeljsku skrb te s kojim će roditeljem dijete ostvarivati druženja i susrete, kao i dinamiku tog druženja. Također je nužno u istoj parnici i riješiti pitanje uzdržavanja maloljetnog djeteta.

Stoga bi bilo najbolje kada biste sa suprugom uspjeli postići dogovor oko navedenih pitanja.

Svakako će (jer je postupkom obuhvaćeno i maloljetno dijete) biti nužno sudjelovanje Centra za socijalnu skrb, koji će sudu biti dužan dostaviti svoje mišljenje kojem bi roditelju trebalo povjeriti dijete na primarnu roditeljsku skrb te s kojim bi dijete trebalo ostvarivati susrete, te kada i u kojem obliku i omjeru.

Sud će dodijeliti dijete onom roditelju, za kojeg bude smatrao da je podobniji osigurati mu nesmetani psiho-fizički razvoj, a sve u interesu djeteta.

To opet ovisi o tome za koje će vas kazneno djelo teretiti. Obično općinski državni odvjetnik predloži uvjetnu osudu s određenim rokom kušnje u svom optužnom aktu, te ako priznate učin djela, sud vam može izreći samo kazneu koju je predložio državni odvjetnik. Ako osporavate i ulazite u dokazni postupak, sud više nije vezan prijedlogom državnog odvjetnika i ako nađe da ste krivi, može vas osuditi i na goru kaznu. Ovisno, dakle, za učin kojeg kaznenog djela ćete biti optuženi.

Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima se ponekad skraćeno piše samo ZOV (Zakon o vlasništvu).

Ukoliko neka osoba smatra da su joj povrijeđena ljudska prava u RH, prije nego se obrati Europskom sudu za ljudska prava treba iscrpiti sva domaća pravna sredstva kako bi otklonila eventualnu povredu na razini države. U tom smislu, osoba mora podnijeti ustavnu tužbu Ustavnom sudu RH, ukoliko smatra da joj je povrijeđeno neko od prava zajamčenih Ustavom RH. Nakon toga osoba se može obratiti Europskom sudu za ljudska prava, u roku od 3 mjeseca od dana kada je primila negativnu odluku Ustavnog suda. Obraćanje Europskom sudu za ljudska prava obavlja se neposredno, bez plaćanja sudskih pristojbi, na obrascu sastavljenom od strane samog Suda. Navedeni obrazac možete pronaći na internet stranici www.pravosudje.hr na hrvatskom jeziku, a na hrvatskom jeziku ga možete i podnijeti. Pravnu pomoć za obraćanje Europskom sudu možete dobiti od nevladinih udruga koje se bave zaštitom ljudskih prava, te odvjetnika.

Napominjem da se navedeni obrazac može podnijeti i faxom u gore navedenom roku, ali ste isti dužni i poslati preporučenom poštom u pisanom obliku na adresu u Strassbourgu.

Dječja pornografija u hrvatskom pravu regulirana je unutar dva pravna akta. To su Konvencija o kibernetičkom kriminalitetu, koju je Hrvatska potpisala i ratificirala te Kazneni zakon.

Članak 196. inkriminira "Iskorištavanje djece ili maloljetnih osoba za pornografiju", a glasi: "Tko dijete ili maloljetnu osobu snimi za izradbu fotografija, audiovizualnog materijala ili drugih predmeta pornografskog sadržaja, ili posjeduje ili uvozi ili prodaje, ili raspačava, ili prikazuje takav materijal, ili te osobe navede na sudjelovanje u pornografskoj predstavi, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do pet godina".

Članak 197a nastao je kao rezultat potpisivanja Konvencije koju sam gore spomenuo, a glasi: "Tko pomoću računalnog sustava ili mreže proizvodi, nudi, distribuira, pribavlja za sebe ili drugoga, ili tko u računalnom sustavu ili na medijima za pohranu računalnih podataka posjeduje pornografske sadržaje koji prikazuju djecu ili maloljetnike u seksualnom eksplicitnom ponašanju ili koji su fokusirani na njihove spolne organe, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina".

Tri su ključna problema ove odredbe. S jedne strane se radi o uključivanju i djece i maloljetnih osoba u krug zaštićenih objekata, dok je drugi problem u inkriminiranju posjedovanja materijala dječje pornografije. Treći problem su sankcije, jer premda Konvencija o kibernetičkom kriminalitetu dječju pornografiju na Internetu smatra kvalificiranim oblikom kaznenog djela, što povlači veće sankcije.

Glede Marijinog pitanja, Kazneni zakon pod pojmom djeteta smatra osobu mlađu od 14 godina, dok je maloljetnik osoba mlađa od 18 godina. Obje kategorije uključene su u inkriminaciju.

Da bi kazneno djelo postojalo, potreba je namjera, koja očito postoji ako je suditi prema prvom postu u ovoj temi.

Stječeš uvjete po starom (kao i svi koji su počeli stjecati uvjete po starom, tako i nastvaljaju), a po novom obliku svi polažu ispit od 1.9.2009.

Dakle, dotle se još ispit polaže po starom obliku.

DRaga gospođo, ne mogu Vam napamet govoriti.

Što je određeno privremenom mjerom?

Ako možete, citirajte rješenje.

Gospođo, očito me niste razumjeli.

Ako je sud dosudio privremenu mjeru u Vašu korist, na temelju istog se može postupati!

Sama privremena mjera je sredstvo Ovršnog zakona!

Sam prijedlog za izdavanje privremene mjere predstavlja ovršni prijedlog!

A tom prijedlogu je sud već udovoljio!

Dakle, ŽS kad bude odlučivao, odlučivat će samo hoće li potvrditi izrečenu ovršnu mjeru - rješenje o donošenju privremene mjere ili će ga ukinuti!

Drugim riječima, Vi ste već poduzeli ovršne radnje!

Evo još o privremenoj mjeri:

Privremene mjere (njem. Einstweilinge Verfügungen) su posebna sredstva sudskog prisilnog osiguranja tražbina. Privremena mjera može se predložiti prije pokretanja i tijekom sudskoga ili upravnoga postupka te nakon završetka tih postupaka, sve dok ovrha ne bude provedena. Prije pokretanja parničnoga ili kojega drugoga sudskog postupka o tražbini koje se osigurava za odlučivanje o prijedlogu za osiguranje privremenom mjerom mjesno je nadležan sud koji bi bio nadležan za odlučivanje o prijedlogu za ovrhu.

Za provedbu privremene mjere mjesno je nadležan sud koji bi bio mjesno nadležan za provedbu ovrhe. Nakon pokretanja toga postupka za odlučivanje o prijedlogu za osiguranje privremenom mjerom nadležan je sud pred kojim je postupak pokrenut. Ako to okolnosti pojedinog slučaja opravdavaju, i u tom se slučaju prijedlog može podnijeti sudu kojem se mogao podnijeti da postupak nije pokrenut.

Sud koji bi bio nadležan za odlučivanje o prijedlogu za ovrhu na temelju ovršne isprave donesene u upravnom postupku nadležan je i za odlučivanje o prijedlogu za određivanje privremene mjere nakon završetka toga postupka. U prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja mora istaknuti zahtjev u kojem treba točno označiti tražbinu čije osiguranje traži, odrediti kakvu mjeru traži i vrijeme njezina trajanja te, kada je to potrebno, sredstva osiguranja kojima se privremena mjera treba prisilno ostvariti te predmet osiguranja, uz odgovarajuću primjenu pravila o sredstvima i predmetu ovrhe. U prijedlogu se moraju navesti činjenice na kojima se temelji zahtjev za određivanje privremene mjere te predložiti dokazi kojima se ti navodi potkrepljuju.

Predlagatelj osiguranja dužan je te dokaze, po mogućnosti, priložiti uz prijedlog. U rješenju o određivanju privremene mjere sud je dužan, ako je to potrebno s obzirom na vrstu mjere i svrhu koja se njome treba postići, odrediti na prijedlog predlagatelja osiguranja i sredstva kojima će se ona prisilno ostvariti te predmet osiguranja, uz odgovarajuću primjenu pravila o određivanju sredstava i predmeta ovrhe u rješenju o ovrsi. Ako je radi ostvarenja naloga ili zabrane koji su izrečeni u rješenju o određivanju privremene mjere potrebno naknadno odrediti sredstva prisile ili već određenim sredstvima dodati nova ili ih zamijeniti drugima, predlagatelj osiguranja može predložiti, u istom postupku, da se na temelju već izrečenih naloga ili zabrana odrede ta sredstva. Rješenje o određivanju privremene mjere ima učinak rješenja o ovrsi. Na to se rješenje na odgovarajući način primjenjuju pravila o rješenju o ovrsi. Rješenje o određivanju privremene mjere mora biti obrazloženo.

Na odgovarajući se način primjenjuju i pravila o rješenju o određivanju prethodne mjere. Navedena se pravila primjenjuju na odgovarajući način i kad se privremene mjere određuju po službenoj dužnosti. Privremena mjera može se odrediti i radi osiguranja nedospjelih i uvjetnih tražbina. Privremena mjera nije dopuštena ako postoje uvjeti za određivanje prethodne mjere kojom se može postići ista svrha osiguranja.

Predlagatelj osiguranja može u prijedlogu za određivanje privremene mjere ili naknadno izjaviti da se, umjesto privremene mjere, zadovoljava davanjem određenog osiguranja od strane protivnika osiguranja. Davanje osiguranja umjesto privremene mjere može se odrediti i na prijedlog protivnika osiguranja. Okolnost da je protivnik osiguranja predložio davanje osiguranja ne odgađa provedbu osiguranja dok se o tom prijedlogu ne odluči. Ako protivnik osiguranja da osiguranje, sud je dužan obustaviti postupak i ukinuti već provedene radnje.

Sud može, na prijedlog predlagatelja osiguranja, odrediti privremenu mjeru i kad nije učinio vjerojatnim postojanje tražbine i opasnost ako prethodno, u roku koji mu je sud odredio, da osiguranje za štetu koja bi protivniku osiguranja mogla nastati određivanjem i provedbom privremene mjere. Ako predlagatelj osiguranja ne da osiguranje u određenom roku, sud je dužan odbiti prijedlog za osiguranje. Sud može, na prijedlog protivnika osiguranja, prema okolnostima slučaja, tako postupiti po odredbi stavka i kada je predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim postojanje tražbine i opasnosti. Ako predlagatelj osiguranja ne da osiguranje u određenom roku, sud je dužan obustaviti postupak i ukinuti provedene radnje. Okolnost da je protivnik osiguranja zatražio davanje osiguranja ne odgađa provedbu postupka osiguranja dok sud ne odluči o njegovu prijedlogu.

Osiguranje se određuje do isteka roka do kojega protivnik osiguranja može u postupku osiguranja zatražiti naknadu štete. Sud može, s obzirom na okolnosti slučaja, odrediti i više privremenih mjera, ako je to potrebno. Ako je u pojedinom slučaju moguće odrediti više privremenih mjera, sud je dužan odrediti onu koja je najprikladnija da bi se ostvarila svrha osiguranja, a ako su sve jednako prikladne, sud određuje onu koja je najmanje tegobna za protivnika osiguranja. U rješenju kojim se određuje privremena mjera određuje se i njezino trajanje, a ako je mjera određena prije podnošenja tužbe ili pokretanja kojega drugoga postupka – i rok u kojemu predlagatelj osiguranja mora podnijeti tužbu, odnosno prijedlog za pokretanje drugoga postupka, radi opravdanja mjere.

Sud je dužan, na prijedlog predlagatelja osiguranja, produžiti trajanje privremene mjere, uz uvjet da se nisu promijenile okolnosti pod kojima je ta mjera određena. Takav prijedlog može se podnijeti samo prije nego što protekne vrijeme za koje je privremena mjera određena. Ako predlagatelj osiguranja u određenom roku ne podnese tužbu, odnosno ne pokrene drugi postupak radi opravdanja privremene mjere ili ako vrijeme za koje je određena privremena mjera protekne, sud je dužan, na prijedlog protivnika osiguranja, obustaviti postupak i ukinuti provedene radnje.

Na prijedlog protivnika osiguranja, sud je dužan postupak obustaviti i ukinuti provedene radnje ako su se okolnosti zbog kojih je mjera određena kasnije promijenile tako da više nije potrebna. Protivnik osiguranja ima prema predlagatelju osiguranja pravo na naknadu štete koja mu je nanesena privremenom mjerom za koju je utvrđeno da je bila neosnovana ili koju predlagatelj osiguranja nije opravdao.

U pravnim stvarima se ne možete boriti nikakvim drugim sredstvima, već jedino pravnim i to u obliku pravnih lijekova i drugih dopuštenih pravnih sredstava (Ustavna tužba, tužba Europskom sudu za ljudska prava u Strassbourgu).

Stranka se može žaliti na privremenu mjeru, ali žalba ne sprječava njezino provođenje (čl. 304. st 3. OZ-a).

Njezina svrha:

Ako je to nužno radi sprječavanja nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, nasilja ili ako je iz drugih važnih razloga to potrebno radi osiguranja pravnog reda, sud može odrediti mjeru kojom će privremeno urediti sporni odnos među strankama (čl. 299. st. 2. OZ).

NAdalje napominjem, određivanju privremene mjere iz čl. 299. st. 2. OZ nije zapreka to što ona sadržajno može odgovarati (ili odgovara) odluci kojom se predlagatelju osiguranja pruža (ili će se pružiti) pravna zaštita u parničnom postupku (presudi u parničnom postupku), jer je privremena mjera vremenski ograničenog trajanja (sud samo privremeno uređuje sporni odnos).

To je hitna mjera, a donosi se radi toga jer je o nečemu potrebno hitno, bez odlaganja odlučiti. Obično se njezino donošenje traži po nastupanju nekih određenih okolnosti da bi se spriječile neželjene posljedice. A njome se regulira sporni odnos ili odnos koji proistječe iz tog spornog odnosa, sve dok pravomoćna presuda ne bude u mogućnosti proizvoditi pravne učinke između stranaka, odnosno erga omnes, prema trećima.

Pepeljuga je napisao:

Koje su mi još opcije u ovoj našoj državi lopovluka i rupetina u zakonima? Da im pošaljem nekoga da na silu naplati to? Prolazi li ta opcija bolje kod nas?

Poštovana Pepeljugo, ovo neću ni komentirati.

pojmovno vam i kapara znači: dio od ugovorena iznosa.. koji vam se uračunava u ukupnu svotu..

Dala si kaparu kao jamstvo za ispunjenje obveze iz ugovora. Budući da ugovor nisi ispunila, oni imaju pravo zadržati kaparu. Dakle, ne možeš ništa. Savjetujem da prihvatiš povrat polovice dane kapare. Moja sućut zbog smrtnog slučaja.

Persevera je napisao:

... sto je bilo u tom slucaju sa tom sutkinjom? Njoj Zupanijski vraca predmet 3 puta (sic !!!) a ona opet po svom. I sto je onda bilo na ktaju?

Da li je netko utvdjivao da li je tata dao i sutkinji bombone?

Predmet je (koliko mi je poznato) još uvijek na Županijskom. Sada će Županijski vjerojatno odrediti novog suca kojem će dodijeliti predmet za ponovno odlučivanje u prvom stupnju (po četvrti put!). Drukčije se Županijski sud ne može boriti protiv neposlušnih prvostupanjskih sudaca.. jer oni ne mogu odgovarati za svoje mišljenje, odnosno stav zauzet u svojoj odluci..A budući se predmet vodi već 4 godine, na snazi je privremena mjera kojom se dijete daje na skrb ocu, a ta mjera je "privremena" kako rekoh, već godinama.. A je li sutkinja dobila slatkiše, ostavljam svakom na procjenu..

plawusha je napisao:

Slažem se, Canis, a ujedno smatram da je djete od 8 godina sposobno izraziti mišljenje koje bi se trebalo uvažiti...

oprosti, ali nisi u pravu.. u onom dolje slučaju koji sam naveo dijete od 9 godina izjasnilo se da bi radije ocu, jer ga je otac neposredno prije saslušanja primamio igračkama, slatkišima, ovim, onim.. svašta mu naobećavao prije davanja iskaza.. i eto, na osnovi tako utvrđenog stanja sutkinja je presudila u njegovu korist. Dakle, djeca su u toj dobi jako podložna utjecajima. Tko ne bi radije kod roditelja koji mu obeća svakakve nagrade?Upravo su zasto ovlašteni stručnjaci odredili donju dobnu granicu kada bi dijete bilo dovoljno zrelo dati sud o nekom pitanju. I upravo zato je sud da procijeni kod kojeg roditelja bi djetetu bilo bolje, i da radi u interesu djeteta.

Isto tako, ti možeš misliti da je mladić od 17 godina dovoljno zreo da zaključi neki ugovor, ali zakon kaže da je to moguće tek sa 18.

Zato postoji pravo, da regulira odnose svih vrsta. I vrlo često pravo nije ujedno i pravično.

lily5 je napisao:

pozdrav svima... ljudi što bi napravili kada bi dobili mjesto na sudu i kod nekog odvjetnika u isto vrijeme? što bi odabrali??? hvala!!!

ja imam iskustva i kod jednog i kod drugog. i definitivno - sud! Ako nije tajna, koji sud si dobila?

Glede kaznene prijave - provođenje kriminalističke obrade i eventualno kaznenog postupka ako se protiv vas podnese optužni akt.

a glede otkaza, pitanje je što vi želite? osporavati otkaz ili ne?

ne - dovoljno brzo

eto da ne idemo sad dalje u offtopic, ukoliko gospođa ima još koje pitanje, nek se javi.

Zato je bolji izbor da tata tog djeteta i muž te žene završi u zatvoru?

E moj lex - od 2 zla, uvijek se bira manje zlo.

plawusha je napisao:

Evo, Floki me preduhitrio... hehe... svaka čast na brzini Floki.... dok sam ja napisala.... Floki već objavio...

nauči brže tipkati

Možeš sama nsapisati tužbu i predati je Općinskom sudu vašeg mjesta prebivališta.

Uzmeš li odvjetnika, pisanje tužbe i poduzimanje svake druge radnje u postupku košta 610,00 kuna.

Evo, budući nisam shvaćen, ispravio sam prethodnu rečenicu.

Floki je napisao:

kako može dokazati? lako. svjedocima koji će se tamo "zateći" za vrijeme "razgovora".

P.S.

samo jedna opaska.. volontiram na sudu.. između ostalog i na kaznenom odjelu..ove stvari pišem iz iskustva, ne napamet..

lexjadertina je napisao:

Eto kolega Floki je još to podrobnije objasnio. Zna se mali služiti Zakonom o sudovima

praksa, lex, praksa