djontra

Dopuna: auto nije nov, izvan je tvorničkog jamstva - referirao sam se na jamstvo od 2 god. na rad automehaničara. No nakon rješavanja problema (radilo se o zahrđalom nosaču kočionih pločica), zaključak nakon komunikacije s više autoservisa jest da svi redom: - ukoliko oni prodaju dijelove, daju jamstvo od 1 god. (ignoriraju zakonsku obavezu) - ukoliko kupac sam donosi dijelove, jamstva na uslugu/rad nema - u slučaju reklamacije, kupac plaća 2 demontaže/montaže i naravno sam rješava reklamaciju prema trgovcu autodijelovima

Iako nije bilo naročitog interesa za temu, objavljujem odgovor iz nadležnog ministarstva, za slučaj da nekome zatreba: "Poštovani, Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike zaprimilo je Vaš podnesak kojim tražite odgovor može li se bez suglasnosti roditelja s kojim dijete ne stanuje promijeniti prebivališta djeteta koje je uređeno Planom o zajedničkoj roditeljskoj skrbi i potvrđeno sudskim rješenjem. Nastavno na navedeno odgovaramo Vam kako slijedi. Obiteljskim zakonom („Narodne novine“, br.: 103/15, 98/19., 47/20. i 49/23., u daljnjem tekstu: Zakon) člankom 104. propisano je da su se roditelji koji zajednički ostvaruju roditeljsku skrb dužni sporazumijevati o načinu ostvarivanja roditeljske skrbi, a odluke odnosno suglasnosti koje su bitne za dijete, donositi odnosno davati sporazumno. Međutim, kada se roditelji ne mogu sporazumjeti o načinu ostvarivanja zajedničke roditeljske skrbi kao i s donošenjem odluka koje su bitne za dijete, tada će o spornim stvarima odluku donijeti sud, te će se ubuduće postupati u skladu sa sudskom odlukom. Nadalje, roditelji koji ostvaruju zajedničku roditeljsku skrb imaju pravo i dužnost o osobnim i imovinskim pravima zastupati svoje dijete u odnosu prema trećima. Smatra se da je jedan roditelj dao svoj pristanak drugom roditelju bez njegove izričite suglasnosti, osim kad se traži izričita pisana suglasnost drugog roditelj u pogledu zastupanja u vezi s bitnim osobnim pravima djeteta i u vezi s vrjednijom imovinom djeteta. Djetetovo mjesto stanovanja je prebivalište ili boravište i ono je jedno od djetetovih osobnih prava o kojem roditelji odlučuju zajednički i sporazumno. To znači da je promjena prebivališta valjana ukoliko roditelj koji zastupa dijete ima pisanu suglasnost drugog roditelja koji ima pravo zastupati dijete. Iznimno, Zakon propisuje da suglasnost za promjenu prebivališta odnosno boravišta može dati Hrvatski zavod za socijalni rad, nadležni područni ured ako procijeni da promjena prebivališta, odnosno boravišta djeteta neće bitno utjecati na ostvarivanje postojećih osobnih odnosa s drugim roditeljem i/ili ako je nužno radi zaštite osobnih prava i dobrobiti djeteta. U situaciji promjene prebivališta odnosno boravišta mlt. djeteta kada roditelj koji zastupa dijete ne može pribaviti pisanu suglasnost drugog roditelja, sud će u izvanparničnom postupku na prijedlog djeteta ili roditelja odlučiti koji će od roditelja zastupati dijete radi zaštite njegove dobrobiti. Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi roditelji mogu sastaviti samostalno, u postupku obveznog savjetovanja, kao i u postupku obiteljske medijacije. Također, Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi može se mijenjati u skladu s dobi i zrelošću djeteta ili ako su se obiteljske okolnosti bitno promijenile. Postupak promjene Plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi isti je kao i kod njegovog donošenja, odnosno započinje podnošenjem zahtjeva u Hrvatskom zavodu za socijalni rad, nadležnom područnom uredu u postupku obveznog savjetovanja te se izrađeni plan podnosi sudu koji u izvanparničnom postupku provjerava sadržaj i potvrđuje ga te odobrava. REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO RADA, MIROVINSKOGA SUSTAVA, OBITELJI I SOCIJALNE POLITIKE" + "Poštovani, Uređivanje zastupanja djeteta u vezi s preseljenjem djeteta kada roditelji više ne žive zajedno, obvezuje tijela koja sudjeluju u postupku odlučivanja i/ili koja odlučuju o tome, da se rukovode najboljim interesom, pravima i dobrobiti djeteta. Hrvatski zavod za socijalni rad iznimno može dati suglasnost za promjenu prebivališta djeteta ako je drugi roditelj istu uskratio, kada preseljenje ne utječe na ostvarivanje osobnih odnosa s drugim roditeljem i kada je ono nužno radi zaštite prava i interesa djeteta. Prilikom procjene prava i interesa djeteta stručni tim Zavoda rukovodi se zakonskim pravilima, pravilima struke, te cijeni sve okolnosti koje su od značaja za davanje suglasnosti te ocjenu utječe li preseljenje bitno na ostvarivanje postojećih osobnih odnosa djeteta s drugim roditeljem, odnosno .je li isto nužno radi zaštite prava i interesa djeteta. Napominjemo, kako Zavod samo u iznimnim situacijama može umjesto roditelja dati suglasnost za promjenu prebivalište djeteta odnosno za druge odluke u vezi s bitnim osobnim pravima djeteta, sukladno gore navedenom. Ponavljamo, u situacijama kada roditelji ostvaruju zajedničku roditeljsku skrb dužni su odluke koje su bitne za dijete donositi odnosno dati sporazumno, a ako se ne mogu sporazumjeti sud će u izvanparničnom postupku koji se pokreće na prijedlog djeteta ili roditelja, odlučiti koji će od roditelja zastupati dijete u konkretnoj stvari. REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO RADA, MIROVINSKOGA SUSTAVA, OBITELJI I SOCIJALNE POLITIKE"

Pozdrav, prije svega me zanima formalno pravno primjenjuje li se na automehaničarske usluge zakonska garancija na radove od 2 god. -> https://www.emajstor.hr/clanak/56/Garancija_na_obrtnicke_i_gra_evinske_radove ? Ukoliko da, kakav je postupak ishođenja tog jamstva, tj. prijave odgovarajućoj inspekciji u situaciji kad majstor odbija uvažite zahtjev za garancijom ? Konkretno se radi o servisu kočionog sustava na automobilu, koji je prije isteka perioda jamstva na tehničkom pregledu i vizualnim uvidom pokazao određene nedostatke - no ne toliko da auto nije siguran za vožnju. Dakle manje odstupanje, no koje ipak treba servisirati - pitanje o čijem trošku. I na kraju, vlastito iskustvo sa ovom vrstom natezanja s majstorima - previše toga je podložno manipulaciji, naročito kad vlasnik vozila nije prisutan. No ipak se želim informirati o pravnim opcijama, kad-tad će zatrebati. Hvala!

Evo što sam našao u postojećoj verziji Obiteljskog zakona (https://www.zakon.hr/z/88/Obiteljski-zakon😞 Ono što pouzdano znam jest da majka, jer ostvaruje "primarnu" roditeljsku skrb, može bez sudjelovanja oca izraditi novu OI i putovnicu za dijete. Koliko je onda realno vjerovati da neće jednostavno promijeniti i adresu prebivališta, samostalno ishoditi nove dokumente, i dići sidro ? Da, CZSS bi trebao posredovati "u interesu djeteta", ali čak i na ovom forumu ima primjera gdje su ne samo propustili voditi računa o odnosu djeteta i oca, već i pomogli majci da se preseli u drugu državu, bez obavještavanja oca. Stoga nemam namjere čekati da se s*anje dogodi, pa ići moliti jednu suštinski pristranu ustanovu za pomoć. Ono što tražim jest pouzdano, zakonski i iskustveno utemeljeno, obrazloženje što majku sprečava u navedenom i postoji li efikasna i brza metoda da se dijete vrati u dogovoreno mjesto stanovanja, bez višegodišnjih sudskih postupaka. Nemam pristup verziji zakona koja će stupiti na snagu od 1.1.2024. - hoće li donijeti promjene vezane uz ovu temu ?

Govorimo općenito - smije li majka samovoljno preseliti dijete na duži rok, bez obzira na svoj privatni razlog? I ako to učini, što otac može poduzeti protiv te radnje koja uzrokuje otuđenje?

Pozdrav, sudskim rješenjem o potvrdi Plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi, kao djetetovo prebivalište definirana je adresa majke, dok otac redovito plaća alimentaciju i viđa dijete. Dijete pohađa 1. razred OŠ. Također je u Planu izrijekom definirano: "Za donošenje sljedećih vrsta odluka mora biti donesena IZRIČITA PISANA SUGLASNOST oba roditelja: - odluke koje su bitne za djetetova osobna i imovinska prava, koja su precizirana člancima 100. i 101. Obiteljskog zakona (promjena djetetova imena, promjena mjesta djetetova stanovanja..." Molim pravno utemeljen odgovor ili još bolje, na bazi konkretnog iskustva iz stvarnih slučajeva, ima li majka zakonsko pravo trajno ili na dulji rok promijeniti prebivalište ILI boravište djeteta u mjesto udaljeno 200+ km od mjesta trenutnog prebivališta, bez suglasnosti oca? Te ukoliko majka to učini, koje pravne mehanizme otac ima na raspolaganju da ospori takvu njenu odluku i sudskim putem osigura povratak djeteta u dogovoreno mjesto prebivališta? Hvala!

Ishod: policajac se pojavio i bio je drčan i odlučan. 2.500 kn (plativo 2/3) i 100 kn sudskog postupka. Na presudi piše da žalba nije dopuštena i presuda je pravomoćna. Svrha posta: zanima me u kojoj mjeri policajcu "ide na dušu" ukoliko se prvotna optužujuća presuda preinači, tj. je li na njegovo pojavljivanje na sudu utječe mogućnost internog disciplinskog postupka ili može to osjetiti i na plaći?

Odlično, puno hvala na pomoći.

Pozdrav, imam situaciju da mi je uvažena žalba na Presudu po prekršajnom nalogu (Zakon o sigurnosti prometa na cestama). Od uložene žalbe do novog Rješenja (izdano od Visokog prekršajnog suda u Zagrebu) prošlo je više od 2 god., i sad me se poziva na ponovno ročište, tj. sučeljavanje s policajcem čiji iskaz osporavam. Rješenje je datirano na 14.7.2016. (!) Poziv na ročište: 6.10.2016. Poštar je došao 10.10.2016., preporučeno sam podigao u pošti tek 13.10.2016. Traže me da osobno pristupim ili dostavim pisanu obranu. Problem je što sam tog datuma van zemlje. Pitanja (isprika što sam ga razdužio): - Mogu li, na koji način i u kojem roku zatražiti pomak termina ročišta? Može li u tu svrhu poslužiti preslika avio karte? Mogu li se refencirati na dugo trajanje rješavanja žalbe (> 2 god.), odnosno kratko vrijeme od donošenja poziva do termina ročišta (18 dana)? Koliko je izgledno da uvaže? - Ukoliko to ne prođe, što sve treba sadržavati "pisana obrana"? Osim stvari iznesenih u žalbi, bih li trebao npr. ubaciti i pitanja prema policajcu, koja bih ionako postavio face to face (u Rješenju se navodi kako kod prvog ročišta nisam imao prilike sučeliti se s njim, jer nije bio došao)? Što još dodati? - Ukoliko se policajac pojavi (je li sada, na ponovljenom suđenju, na to obavezan?), a ja ne, ima li uopće šanse da se promijeni prvotna presuda? - Uzimaju li se kod ponovnog suđenja u obzir prometne kazne nastale od datuma prekršaja za kojeg me se tereti (prebrza vožnja u naselju do 30 km/h, vožnja biciklom u suprotnom smjeru, nepropisno parkiranje) - imajte na umu da je prošlo gotovo 2.5 god. u međuvremenu - Imam li pravo žalbe na eventualnu negativnu presudu? Hvala!

Zahvaljujem. Dakle, navesti sve okolnosti i tražiti ukor. Još samo ovo: postoji li mogućnost da mi osim troškova suda, čak i u slučaju samo ukora, zaračunaju i recimo trošak pisanja kazne?

Čim prigovor završi na sudu, obavezno i minimalno se obavlja ročište (ako je to ispravan termin)? Ne postoji mogućnost da sud prihvati prigovor i poništi kaznu, te obavijesti poštom? Kako god bilo, troškovi su neizbježni, pa ako i dalje vrijedi 50% popusta za plaćanje u roku 3 dana, čini se da se ne isplati prigovarati vrlom sustavu..

Nema table (još). Znaš li koliko mogu iznositi sudski troškovi? I uvažavaju li prigovor ukoliko je zabilježen manji prekršaj (prekoračenje brzine do 30 km/h) unazad godinu dana?

Pozdrav, molim savjet u vezi kazne za nepropisno parkiranje: Vozilo je bilo parkirano (u vremenu 18-22:30 h, radni dan) na mjestu koje je obilježeno kao zona zabrane zaustavljivanja i parkiranja ispred zgrade. Svrha je omogućavanja prilaza kamionu Čistoće. Kazna je datirana na 21:40. Pozivanje na Zakon o sigurnosti prometa na cestama, čl. 12, st. 8. Nisam siguran je li bila na šajbi u 22:30 h, kad sam auto preparkirao, ali ujutro me dočekala sva vlažna, okupana jutarnjom rosom. Pitanje: postoji li vremensko ograničenje za zabranu zaustavljanja i parkiranja u navedenom kontekstu, tj. može li se tumačiti primjena zabrane na normalno uredovno vrijeme te službe ili je na snazi non-stop? Ukoliko se može uputiti prigovor na kaznu zbog nepropisnog parkiranja koja je datirana u večernjim satima, molim uputite me na zakonsku odredbu na koju bih se pritom mogao pozvati. Drugo pitanje: postoji li olakotna okolnost koju bi sud mogao uzeti u obzir, primjerice visoka trudnoća supruge zbog koje je auto parkiran ispred ulaza u popodnevnim i večernjim satima? Hvala lijepa..

Pozdrav, pitanje glasi: u slučaju akvizicije tvrtke, kako se postupak preuzimanja može odraziti na postojeće zaposleničke ugovore o radu, posebice na pravo na stjecanje otpremnine? Preciznije, utječe li nastavak ili prekid kontinuiteta poslovanja (tj. likvidacije) preuzete tvrtke na interpretaciju članka 129. (i ostalih) postojećeg Zakona o radu? Ukoliko da, molim informacije pod kojim uvjetima je novi poslodavac obavezan zaposlenicima koji potpadnu pod tehnološki višak isplatiti otpremninu za godine zaposlenja provedenih u preuzetoj tvrtci? Hvala!