Borbena7

Ne, samo sudu koji vodi postipak, u Tužbi Vam samo piše tužitelj xy zastupan po opunomoćniku yx i to je to....
Zasigurno bi sud reagirao ako bi odvjetnik, u ime svog branjenika, napisao Tužbu i istu potpisao da nije dostavio punomoć sudu...

Ovakvim postupanje Vama se krši temeljno ljudsko pravo tj. pravo na zaštitu osobnih podataka. Cilj zaštite osobnih podataka je da se zaštiti privatni života pojedinca pri prikupljanju, obradi i korištenju osobnih podataka. Stupanjem na snagu Opće uredbe o zaštiti podataka, oni imaju pravo prikupljati i obrađivati Vaše podatke kao dužnika, ali nemaju pravo te podatke prosljeđivati dalje. Prema čl. 34. Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka (NN 42/18) svatko tko smatra da mu je povrijeđeno neko pravo zajamčeno ovim Zakonom tj. Općom uredbom o zaštiti podataka, može Agenciji za zaštitu osobnih podataka podnijeti zahtjev za utvrđivanje povrede prava. Zahtjev za zaštitu prava, Agenciji za zaštitu osobnih podataka možete uputiti mailom na adresu: azop@azop.hr ili osobno odnosno poštom na adresu: Martićeva 14, 10000 Zagreb. Svakako preporučujem podnijeti zahtjev (također i Eosu pošaljite obavijest da ste ih prijavili).
Evo i link za Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka
https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_05_42_805.html

Ne. Mirovina se ne nasljeđuje, ona se stječe sukladno Zakonu o mirovinskom osiguranju.

U Narodnim novinama je objavljen Zakon na koji ste mislili, pa pogledajte čl. 12. st. 1.
https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_07_68_1389.html

Tako je, u ovom slučaju se imenuje ako je boravište ovršenika nepoznato, a ovršenik nema punomoćnika. Za više pogledajte čl. 84. Zakona o parničnom postupku.

Tako je, u ovom slučaju se imenuje ako je boravište ovršenika nepoznato, a ovršenik nema punomoćnika. Za više pogledajte čl. 84. Zakona o parničnom postupku.

U Narodnim novinama je objavljen zakon koji će obradovati mnoge dugotrajno blokirane građane
https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_07_68_1389.html

Ne, za svoj dug odgovarate Vi sa svojom imovinom
Nakon što banka opunomoći odvjetnika za zastupanje u ovršnom postupku, vrlo teško da ćete imati priliku pregovarati.
Gdje imate prijavljeno prebivalište ili boravište?
 

Za početak, ako još nije pokrenut postupak pred javnim bilježnikom, neka Vas roditelji posve odjave sa te adrese. Znači, da u trenutku pokretanja postupka nemate ni prebivalište ni boravište. To će znatno usporiti postupak, jer javni bilježnik nije nadležan za postupanje.
Prvo moraju doći do ovršne isprave (pravomoćno i ovršno javnobilježničko rješenje o ovrsi). I to je to, nema daljnje procedure kad nemate nikakve imovine. Čekaju da dođete do nekakve imovine, pa da pokrenu ovršni postupak za naplatu preko nje. I uz to, paze na zastaru koja je deset godina od pravomoćnosti rješenje o ovrsi.
Nećete morati na suđenje, jer u ovršnom postupku rasprave su iznimka tj. rijetko se baš moraju provoditi.

Naravno, Vi uvijek sukladno svojim mogućnostima možete vršiti uplate na ime duga. Samo provjerite broj računa za uplatu i čuvajte potvrde o uplati.
 
Kada banka opunomoći odvjetničko društvo za zastupanje u nekom predmetu, tada više nema dogovora sa bankom, sve dalje ide preko odvjetničkog društva. A odvjetnička društva u ovršnim postupcima ne pregovaraju. Pogotovo, ako osoba ima ikakav predmet (račun, pokretnine, nekretnine...) po kojemu se može vršiti ovrha, tada definitivno nema razgovora o dugu.

Nema na čemu  
Kamate u ovom slučaju idu od pokretanja postupka. Plaćajte koliko možete, a to rješenje o ovrsi što kasnije zaprimite i postane pravomoćno, to bolje. Također kako je rješenje o ovrsi izdano na već postojeći dug, a u međuvremenu Vi ste vršili uplate, tako da ćete kada jednog dana i zaprimite to rješenje, uložiti prigovor u roku od 8. dana od zaprimanja i potvrde o uplati dostaviti kao prilog istom, pa sve poslati javnom bilježniku. Na ovaj način ćete još dobiti vremena za dodatne uplate i smanjenje duga.
 

Saznajte broj i krenite sa otplatom.
Kod odvjetnika ne možete preuzeti rješenje, samo kod javnog bilježnika ili neka ga preuzmu roditelji kao članovi kućanstva.
Još morate znati, da se prema  Zakonu o obveznim odnosima, pod ovrhom prvo naplaćuju troškovi postupka, nakon toga kamate i tek na kraju dolazi glavnica.

Evo imamo prvi koji je usvojen tj. Zakon o otpisu dugova fizičkim osobama 
https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_07_62_1284.html

Nema koristi od odjavljivanja. Ovršni zakon dozvoljava ovrhovoditelju da predloži adresu na kojoj će se vršit pljenidba, a to ne mora biti niti adresa prebivališta, niti boravišta. 
 

Mišljenja sam da mu to nije pametno.
Za pljenidbu pokretnina mu neće pomoći, sudski ovršitelj dolazi po nalogu suda, a on postupa prema prijedlogu ovrhovoditelja.
Ako se odjavi i boravište mu bude nepoznato (za sve pokrenute postupke) imenovati će mu se privremeni zastupnik prema Zakonu o parničnom postupku.

Mišljenja sam da mu to nije pametno.
Za pljenidbu pokretnina mu neće pomoći, sudski ovršitelj dolazi po nalogu suda, a on postupa prema prijedlogu ovrhovoditelja.
Ako se odjavi i boravište mu bude nepoznato (za sve pokrenute postupke) imenovati će mu se privremeni zastupnik prema Zakonu o parničnom postupku.

Nema koristi od odjavljivanja. Ovršni zakon dozvoljava ovrhovoditelju da predloži adresu na kojoj će se vršit pljenidba, a to ne mora biti niti adresa prebivališta, niti boravišta. 
 

Prvo u zemljišnim knjigama pogledajte što točno stoji u zabilježbi. Ovaj podatak bi Vas trebao odvesti do poslovnog broja spisa pod kojim sud vodi postupak ovrhe na nekretnini. Zatim od sud tražite uvid u taj spis, kao osoba koja ima pravni interes, odnosno kao vlasnik stana. Ako treba, tražite od osobe (sudac ili savjetnik) koja Vam vodi postupak da Vam se omogući uvid u spis. Jedino na ovaj način ćete doći do točnih informacija i uvida u stvarno stanje, a što Vam je nužno da bi znali što dalje poduzimati.
O zastari, ova bivša vlasnica može samo sanjati. Naime, nakon neuspjelih dražbi postupak ovrhe na nekretnini se obustavlja. Ali bez obzira na ovakvo stanje, tj. ako se nekretnina ne proda na dražbama, ovrhovoditelj može predložiti da se u njegovu korist zasnuje založno pravo na nekretnini radi osiguranja tražbine radi čije je naplate ovrha i određena. Prednosni red za naplatu takvoga založnog prava ovrhovoditelja računa se od dana stjecanja prava na namirenje. Uz to, obustava ovrhe ne sprječava pokretanje novoga ovršnoga postupka radi naplate iste tražbine na istoj nekretnini. 

Temeljem članka 3. i 11. Zakona o komunalnom gospodarstvu, Gradsko vijeće pojedinog grada, donosi odluku o obavljanju dimnjačarskih poslova, a kojom uređuje način obavljanja dimnjačarskih poslova, uvjete za dobivanje koncesije i slično. Potom koncesionar obavlja dimnjačarske poslove na temelju godišnjeg plana pregleda i čišćenja dimnjaka, a redoviti pregledi u svrhu održavanja dimnjaka provode se najmanje jedanput godišnje. Naravno, pri tome ste Vi kao korisnik usluge dužni koncesionaru omogućiti pregled i čišćenje dimnjaka. Ukoliko odbijete koristiti se uslugama ovlaštenog dimnjačara, slijedi novčana kazna u iznosu od 1.000,00 do 5.000,00 kuna.

Pitam Vas, jer ste malo pomiješali odredbe Zakona o otpisu dugova fizičkim osobama, sa odredbama Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (one tek trebaju stupiti na snagu).
 
FINA je već obustavila provedbu ovrhe za sve dugove prema vjerovnicima iz I. grupe Zakona o otpisu dugova fizičkim osobama (otpisani su stupanjem zakona na snagu 21. srpnja 2018.), a u čl. 12. Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (on tek treba stupiti na snagu) stoji da će Fina prestati postupati, ako se tražbina ne naplati u roku od 3. godine od primitka u Finu, a nakon što po toj osnovi nije bilo nikakvih naplata posljednjih 6. mjeseci i to uzastopno sa računa ovršenika. 

Sve ovo što ste naveli, oni su mogli urediti u ugovoru. Naime, Zakon o obveznim odnosima je dosta precizno uredio ovo pitanje. Osim što postoje izričito navedene tražbina koje se ne mogu ustupati, uz to dozvoljeno je da se i predmetnim ugovorom uglavi u posebnoj klauzuli (sporazum o necediranju) koji obvezuje vjerovnika da svoje tražbine prema dužniku ne smije uopće ustupiti tj. apsolutna zabrana ili da ih može ustupati, ali samo uz pristanak dužnika tj. relativna zabrana. Ali je problem u tome što ljudi potpisuju ugovor, ili da ga detaljno ne pročitaju, ili se nedovoljno informiraju, pa kasnije kada dug dođe na naplatu, nemaju pravno uporište za obranu od tvrtki kojima je ovo unosan posao.

Skrbništvo se koristi radi zaštite osobe koja je lišena poslovne sposobnosti ili osobe koja iz nekih drugih razloga nije u mogućnosti štititi svoja prava i interese. Prema tome, ukoliko smatrate da je Vašem ocu potreban skrbnik, obavijestite centar za socijalnu skrb o potrebi pružanja zaštite, jer oni su ti koji rješenjem imenuju skrbnika.

Kako ste dali otkaz, tako ste trebali odraditi otkazni rok prema ugovoru o radu tj. tih 30. dana. Te ako ne bi dolazili na posao u tom otkaznom roku, poslodavac bi Vam trebao dati izvanredni otkaza ugovor o radu zbog grube povrede radnog odnosa, a potom Vas i odjaviti sa obveznih osiguranja. Nakon toga, poslodavac bi imao pravo zahtijevati naknadu štete, a koja mu je nastala zbog Vašeg nedolaska na radno mjesto u otkaznom roku. Ovaj postupak traje, a pogotovo kako u ugovoru o radu nema klauzule kojom je određen taj iznos naknade štete, tako da na poslodavcu ostaje teret dokazivanja točne štete koju je pretrpio.
Mišljenja sam da Vam je poslodavac izašao u susret i da je ovako potpisanom odlukom o prestanku radnog odnosa zapravo pristao na sporazumni raskid, u kojemu prema Vašem zahtjevu radni odnos prestaje sa datumom kada istječe ugovor o radu koji ste imali na određeno vrijeme. A ova napomena da otkazni rok od 30 dana nije odrađen, više služi da Vi ne bi imali nekakva potraživanja prema njemu, nego li njemu može služiti u sudskom postupku za naknadu štete.
 

Pitam Vas, jer ste malo pomiješali odredbe Zakona o otpisu dugova fizičkim osobama, sa odredbama Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (one tek trebaju stupiti na snagu).
 
FINA je već obustavila provedbu ovrhe za sve dugove prema vjerovnicima iz I. grupe Zakona o otpisu dugova fizičkim osobama (otpisani su stupanjem zakona na snagu 21. srpnja 2018.), a u čl. 12. Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (on tek treba stupiti na snagu) stoji da će Fina prestati postupati, ako se tražbina ne naplati u roku od 3. godine od primitka u Finu, a nakon što po toj osnovi nije bilo nikakvih naplata posljednjih 6. mjeseci i to uzastopno sa računa ovršenika. 

Kao prvo, cesijom se dužnik ne smije dovesti u nepovoljni položaj nego li ga je imao prije cesiji. Znači, uspoređuje se položaj dužnika prije i poslije cesiji, a ne uspoređuje se položaj dužnika i cesionara. Dužnik i cesionara nemaju isti pravni polažaj i nikako se ne mogu uspoređivati.
Kao drugo, prodavatelj duga (kao i svaki prodavatelj) je taj koji bira kome će što prodati, jer nema obavezu nikome ništa prodati, izbor je njegov.
Zatim kao treće, prodavatelj duga sam odabire iznos za koji je spreman prodati dug, to je njegovo pravo da sa svojim dugovanjima raspolaže kako želi.
I kao četvrto, zamislite da sve funkcionira kako ste Vi to naveli tj. da Vam je uskraćeno pravo da svoj dug za 10.000,00 kn kupite za 1,00 kn, pa zar ne mislite da bi u tom slučaju, svi mi radili milijunske dugove i potom ih otkupljivali za 1,00 kn?