miroslav6

prije 6 sati , Flumen007 je napisao:

Pozdrav, trebao bi savjet. 
Naime, teta (mamina sestra) ima u planu na mene prepisati kuću, te mene sad zanima da li postoji ikakav način na koji bi izbjegli plaćanje 4% poreza? Inače kuća je stara 20 godina, a ja nemam na sebi još nijednu nekretninu.

S naglaskom na ikakav nacin, jesam li u pravu, ako su djed i/ili baka zivi, moze darovati njima pa oni Vama, nakon 3 g.? To otvara dodatna pitanja (meduljudski odnosi), ali ako se obitelj moze dogovoriti, onda ne bi trebalo biti problema.

, SBP je napisao:

Na dokumentima ino banke pise da se placanje naknada odvija po principu pola-pola za sva placanja. Ja ispunjavam uplatnicu u eurima naravno, pa pretpostavljam da banka u Hr odradi konverziju, stvar mi se cini da nije u pitanju banka, nego da mrljavci iz komunalnih nesto mute, po njima banka za svaku transakciju uzima 10€ sto recimo i da uzimaju 1% od uplacenog iznosa koji je u vecini slucajeva oko 50€ je nerealno jer je ! od tog iznoda 0.5 € znaci da banka uzima 20 puta vise. 

U principu cak i da banka naplacuje konverziju i ne znam sta sve ne to na iznose do 50€ ne bi smjelo biti vise od par eura, a ovdje ispada da sam za zadnjih 6 mjeseci duzan 60€. Bez obzira sto kad vrsim uplatu obavezno za vrijednost eura uzimam najnizu mogucu vrijednost i uplatu zaokruzujem na euro tj ne placam cent 32.45€ uplacujem 33€ i slicno.

Naravno ekipa ne daje bankovni izvjestaj na uvid da se vidi koliko je banka naplatila, nego samo karticu potrosaca po kojoj je "vidljiv" dug.

Sto se tice ovoga za projekat, samo jedno pitanje da li su naplatili onih pocetnih 1% prije ili nakon uplate iznosa na racun, u principu to je velika razlika. Ako banka naplati sa transakcijskog racuna svoju uslugu to bi znacilo i da kad obavljate istu transakciju sa hr racuna oni uzmu nekakav iznos prije nego li ga uplate primatelju, u tom slucaju vi kao platitelj ne mozete znati koliki iznos trebate uplatiti primatelju. S druge strane ako banka naplati troskove nakon sto prebaci iznos sa transakcijskog racuna na racun primatelja, to je onda trosak primatelja pa ga ja kao platitelj nisam duzan platiti. To sto primatelj knjizi uplatu umanjenu za troskove konverzije mislim da nije po zakonu, jer onda ispada da bi tako mogli knjiziti i potroseno gorivo ili zamjenu guma kao trosak ako su recimo izasli na teren pa su im se gume probusile. U principu njihovi troskovi za poslovanje sa bankom su samo njihovi, ja kao korisnik se ne osjecam duznim placati te troskove. Sto je zanimljivo kod svih ostalih kojima placam iz iste banke nemam dug veci od mozda par kuna zbog tecajnih razlika koje su se nakupile kroz ove dvije godine, a kod ovih svakih 6 mjesecei dug se nakupi na 60-tak eura. 

Niste rekli da li vrsite placanja iz EU ili Europskog gospodarskog pojasa, ali pretpostavljam da da. Sad sam provjerio, ipak se u tom slucaju placa pola-pola, pogrijesio sam misleci da uplatitelj placa sve.

Ako ne vrsite placanja iz Europe, probajte sljedeci put platiti tako da cijeli trosak ide na Vas racun, tako cete vidjeti da li banka obracunava naknadu ili vas komunalno "mulja".

Provjerite takoder da li je moguce da u svojoj banci izvrsite placanje u kunama. To bi po meni trebalo jos vise umanjiti mogucnost nekih naknada hrvatske banke. Takoder, lako mozete vidjeti tko naplacuje trosak, jer su naknade banke javne i online, provjerite za banku u kojoj komunalno ima racun sto pise. Naknade mogu dosta varirati od banke do banke.

Takoder, imao sam iskustva s inozemnim transakcijama kada su dosli novci na hr racun iz inozemstva, nisu isli direktno od banke platitelja do banke primatelja, nego se izmedu ubacila jos jedna banka koja je takoder naplatila neku naknadu za svoju "uslugu", tako da je zbilja sve moguce.

Sto se tice ovog primjera tko sto placa, kad Vi platite racun od 100 kn, Vas je trosak npr. 1 kn, znaci platite ukupno 101 kn, na racun druge banke dode 100 kn i ta banka naplati isto trosak od 1 kn pa primatelj dobije 99 umjesto 100 kn. Kad se placa u Hrvatskoj, onda trosak banke primatelja ne postoji. Nisam pravnik, ali isto kao sto se vi ne osjecate duznim platiti troskove druge banke, tako se sigurno ni komunalno ne osjeca duznim primiti 99 umjesto 100 kn zato jer Vi placate iz inozemstva gdje su povecani troskovi umjesto standardnog placanja u Hrvatskoj. Kad se radilo o mom primjeru s projektom, to su bila nepovratna sredstva, a poklonjenom konju se ne gleda u zube, tako da to nama nije bilo od presudne vaznosti koliko tocno ce se izgubiti novaca na transakcije, jer ionako je to "besplatan" novac. Tj. moglo se urediti da nam iz EU na pocetku smanje iznos granta za bankovne transakcije pa bi dosli na isto, jer uvijek netko mora platiti.

A sto bi bilo da Vi npr. odradujete posao za nekog iz neke egzoticne drzave gdje bankarske transakcije nisu uredene kao u EU i veliki su troskovi prijenosa novca i Vi za svoju uslugu od npr. 1000 kn dobijete 800 kn. Pretpostavljam da se ne bi slozili da je to u redu, jer je vasa banka uzela naknadu od 200 kn, makar je druga stranka platila cijeli iznos i jos naknadu u svojoj banci. Ne znam je li moguce da Vi npr. ne izdate racun na 1000 kn, nego na 1000 + postotak zbog bankovnih naknada. Opet bi se u tom slucaju druga strana zalila da ne zeli placati vase troskove.

Tko je u pravu, vjerojatno je negdje uredeno, ali to bi trebao odgovoriti netko kompetentniji.

Ako placate iz EU od 5.6.2017. je uredeno placanje u cijeloj EU koje govori da nema dodatnih troskova u cijeloj EU kad se placa eurima. To znaci da se jos uvijek mogu naplacivati naknade za konverziju kad se placa u kunama.

Pitanje je da li Vi kad ispunjavate uplatnicu upisujete iznos u kunama ili platite u eurima u protuvrijednosti koja je na uplatnici?

Ako se ne varam, istom uredbom se ureduje da samo platitelj placa naknadu za placanje, prije je moglo biti pola-pola ili da primatelj sve plati. To jos uvijek ne znaci da banka primatelj ne naplacuje konverziju ako placate u eurima.

Banke ce Vam nazalost naplatiti sve sto mogu, odnosno sto im netko ne zabrani (nisu one izuzetak, vise manje svi zele zaraditi sto vise, pogotovo dok je legalno, odnosno neuredeno propisima), u Vasem slucaju je nejasno na koji nacin ispunjavate nalog pa vidite u koju grupu spadate od navedenog.

Ako imate mogucnost otvoriti racun u Hrvatskoj, prebacite vecu kolicinu novaca odjednom pa onda placajte lokalno s tog racuna, ili rijesite na isti nacin preko obitelji ili dobrog prijatelja.

P.S. Da vidite kakve nebuloze se mogu dogoditi kod transakcija, dajem primjer iz prve ruke (ovo je bilo prije 5.6.2017.): EU financira projekt s 4 milijuna eura. Projekt ima 6 partnera. EU posalje sav novac na racun voditelja projekta koji onda dijeli novac ostalim partnerima (naravno, u projektu je dogovoreno tko dobiva koliko, ne dijeli voditelj projekta novce po slobodnoj volji ). U to vrijeme je bila praksa placati naknade pola-pola. Obicno banke imaju uredene naknade za placanje po principu npr. 1% ili maksimalno 500€. Jedna od "najvecih" banka u Hrvatskoj na ciji racun su i dosli ovi silni euri je "zaboravila" u naknadama upisati kolika je maksimalna moguca naknada za jednu transakciju nego je trosak bio uvijek 1%. Buduci da je na racun stiglo 4 milijuna eura i u roku par dana je s njega otislo nekih 70-80%, mozete i sami zamisliti koliki iznos naknade je placen za ove transakcije. Na kraju, na moje veliko iznenadenje, banka je po prigovoru ipak dogovorila manju naknadu.

Laicki, ovo sto se pocinju oporezivati na kamate na stedne uloge, oporezivat ce se od dana stupanja na snagu, i to samo na kamatu, a glavnica Vam ostaje, tj. efektivna kamatna stopa se smanjuje (12-14%, ovisno o prirezu). Kamata na stednoj knjizici je pretpostavljam mala, a i opcenito su kamate na stednju trenutno male tako da necete nista previse zaraditi, a jos manje izgubiti. Prije nekoliko godina uveden je porez na kamate na stednju i sad se ocito prosiruje taj porez na stare stedne knjizice. Pretpostavljam da ce porez banka obracunati sama i platiti kao sto radi i za ostale vrste stednje, tako da Vi ne morate ciniti nista, niti cete dobiti "cestitku" iz porezne.

Tako da se oko tog problema u vezi poreza na kamate ne morate nista brinuti (izgubit cete par kuna, ili lipa, ovisno kad ce cijeli slucaj biti rijesen jer porez krece tek 18.6., pogotovo sto ste rekli da cifra nije prevelika), a za ostalo Vam zelim srecu u sto brzem rjesavanju problema.

Hvala na odgovoru, vidjet cu sto mogu napraviti kad dodem u grad u 7. mj. i pokusam naci nekoga da se bavi s tim. Nadam se najboljem, ali ne ocekujem puno buduci da ce gradu biti vjerojatno svejedno, samo dodatni posao.

Ako netko jos ima informacija o slicnim poslovima, molim neka podijeli svoje iskustvo. 

Prije 4 minuta, mutavi je napisao:

Pa provjerite u u zk odjelu, da li je upisano nekakvu društveno vlasništvo. Ako jest neka vrsta javnog vlasništva, mora biti nekome na upravljanju, u ovom slučaju vjerovatno gradu. 

Nadalje 

 

Htio sam reći da ne možete Vi parcelirati samo svoju garažu i upisati se u zk.

Za početak krenite od gruntovnice, znači riiječ o jednoj čestici, vidite šta piže u vlasničkom listu (javno vlasništvo, društveno vlasništvo, na upravljanju kome, vjerovatno Gradu?)

Ako je tako kako mislim da je, obratite su Gradu, uputiti će Vas u nadležni upravni odjel. Po mom mišljenju, u dogovoru sa gradom te ostalim vlasnicima graraža, trebati će naručiti izradu parcelacijskog elaborata koji bi se nakon ovjere od strane Upravnog tijela za prostorno uređenje, proveo kroz katastar u zemljišne knjige u skolpu sa svim prilozima (ugovorima).    

 

G. mutavi, hvala na brzom odgovoru.

Znaci vise-manje sam potvrdio svoja razmisljanja. Nisam ni mislio samostalno raditi parceliranje.

Zanima me jos sljedece, buduci da su garaze u ovih 50 g. prosle vise "ruku" i neki vlasnici ne mogu potvrditi pravni slijed vanknjiznog vlasnistva, to ne bi trebalo ogranicavati grad da svakoj garazi dodijeli cesticu pa da onda svatko posebno rijesava svoju garazu? Takoder, buduci da ne poznajem sve vlasnike, cak i da ostavim svima obavijest, ako se oni ogluse, to jos uvijek ne bi trebalo znaciti da se to ne moze rijesiti, je li tako?

Postoji li pravilo tko bi u ovom slucaju trebao podmiriti troskove izrade parcelacijskog elaborata, grad, vlasnici garaza ili svi zajedno?

Osim parcelacijskog elaborata, treba li izraditi jos kakvu dokumentaciju, tj. postoje li jos dodatni troskovi? Ili kad se parcelacijski elaborat provede, ja se mogu sa svojom dokumentacijom upisati bez problema?

Hvala na odgovoru.

G. mutavi, hvala na odgovorima, no:

prije 1 sat , mutavi je napisao:

Vlasnik čestice je Grad. Dok bi mislim Vi recimo bili vanknjižni vlasnik garaže.

Cestica je u javnom vlasnistvu, znaci li to da je u ustvari Grad u vlasnistvu? Postoji li u zk javno vlasnistvo ili mora biti ipak na nekog (Grad)? Nazalost zk ulozak ne mogu provjeriti online, a u zk su mi rekli da je cestica u javnom vlasnistvu bez spominjanja Grada (Grad je u posjedu, to vidim u online katastru). Isto tako su pitali da li me grad nije vec kontaktirao da se to rijesi, ocito su imali slicnih upita, to mi nekako znaci da postoji nacin da se zbilja i moze rijesiti.

prije 1 sat , mutavi je napisao:

Jasno Vam je da je nemoguće parcelirati česticu (nevidim kako, u sklopu i na temelju čega) ispod garaže da bi se Vi mogli upisati u zemljišne knjige.

Ovo mi nije jasno, zelite reci da kupovinom garaze nisam kupio i komad zemlje ispod nje? Kako se to uklapa u cinjenicu da su ljudi u prijasnjem sistemu dobivali zemlju na koristenje, izgradili kucu i nakon toga se nakon promjene sistema legalno upisali kao vlasnici i zemlje i kuce? Ili to ipak nije bilo legalno?

Ako je to i istina, imam li pravo se upisati u katastar kao posjednik, ili postoji li ikakav nacin da se ja sluzbeno upisem na taj komad zemlje da ga barem koristim, ako ga ne mogu imati u vlasnistvu?

prije 1 sat , mutavi je napisao:

Mislio sam da na čestici postoji zgrada, pa su te garaže služile za potrebe iste te bi se prilikom etažiranja (ako zgrada nije etažirana) mogla garaža navesti kao samostalna uporabna cijelinau sklopu npr stana, dok bi čestica također ostala na gradu.

Zasto bi garaza morala biti u sklopu stana? Znam da je u danasnjem svijetu to najcesce tako, ali u gradu su za vrijeme '70.-ih gradene "socijalisticke" zgrade i kvartovi, prilicno sam siguran da se tijekom izgradnje sve gradilo na gradskoj zemlji i neuredenom vlasnistvu pa su ipak garaze parcelizirane i vode se kao samostalna nekretnina, tj. nije vezana uz stan. Ako i nije bilo neuredeno vlasnistvo, gradska cestica se raspodjelila na zgradu i garaze koje su se onda prodavale, a "prazan" prostor izmedu je u gradskom vlasnistvu.

U privitku saljem jedan takav primjer, zemlja oko zgrade i garaza je gradska, a zgrada i svaka garaza ima svog vlasnika. Kako se ovaj primjer razlikuje od mog osim toga da se u ovom primjeru sve upisalo u katastar i zk, a u mom slucaju se to zbog necijeg nemara nije ocito napravilo, sto nadam se ne znaci da nemam pravo na to, ili?

Hvala jos jednom na pomoci!

Prije 7 minuta, mutavi je napisao:

U kojoj funkciji su te garaže? 

Na koji način ju Vi koristite, u skolpu čega? Stana? 

Kuća ili zgrada? 

Postoji li na istoj čestici višestambena zgrada, ako ne pretpostavljam da se nalazi na drugoj katstarskoj čestici??

 

Garaze se koriste kao garaze i ja ju takoder koristim u tom smislu, bez sklopa 

Na cestici je samo kuca, tj. vila, koja je u najmu za vise udruga, firmi i sl... Pretpostavljam da je u vrijeme izgradnje (stara je vise od 100 g.) bila stambeni objekat za jednu obitelj, ali buduci da je u gradskom vlasnistvu, zbog velicine ju moze koristiti vise subjekata. Mislim da kuca sama po sebi nema prevelikog utjecaja na moje pitanje.

Na cestici pokraj je manja visestambena zgrada, lako moguce da su za potrebe tih stanara gradene garaze, ali nisu gradene u sklopu zgrade, tj. stana, garaze su samostalni objekt. Moja garaza nikad nije bila u vlasnistvu nekoga iz te zgrade, osim ako je sam investitor zivio tamo. Investitor je jedan za cijeli niz garaza. I ta cestica na kojoj je ta zgrada ima takoder istog "vlasnika" (grad).

Da pojednostavim, imate zemljiste na kojem izgradite garaze i prodajete ih pojedinacno, nakon 50 g. se dogodi da su sve garaze na jednoj cestici, vlasnik je netko potpuno drugi (u mom slucajno nitko i svatko, javno vlasnistvo) i sad bi se to trebalo rijesiti.

Pitanje je kako najlakse, najbezbolnije i najjeftinije doci do stvarnog vlasnistva

Pozdrav svima, dugo pratim ovaj zanimljivi forum, a sad mi je potrebna mala pomoc i tema je dosta zanimljiva (komplicirana)pa sam se odlucio registrirati.

Radi se o cestici koja je javno vlasnistvo, grad je u posjedu. Na cestici se nalazi kuca koja je upisana u zk i katastar, grad iznajmljuje koliko znam.

Na istoj cestici se nalaze garaze u nizu, neucrtane i neupisane ni u katastar ni u zk. Buduci da su gradene '67., nema problema s legalizacijom. Jedna od garaza je u mom vanknjiznom vlasnistvu. Od dokumenata imam gradevinsku dozvolu, nacrte i cijeli slijed kupoprodaja i nasljedstava od investitora do danas, sa placenim porezima na promet. U nasoj obitelji je od '76.
Buduci da se u vrijeme izgradnje na vlasnistvo nije gledalo kao danas, ocito je da je investitor dobio pravo gradnje na gradskom zemljistu, ali se to nikad nije upisalo u knjige.

Jedina nedoumica je kako je investitor dobio pravo gradnje i prodaje, takav dokument nazalost nemam, ali imam dokument u kojem se od komunalnog poduzeca trazi nasipavanje sljunka da se nivelira dvoriste sa podom garaza, tako da je sve to islo nekim pravnim tokom i nigdje se nije radio problem oko toga.

Koliko sam shvatio u nekim razgovorima, mogu traziti od grada da se upisem kao stvarni vlasnik u zk.

Buduci da trenutno nisam u mogucnosti obilaziti gradske urede jer ne zivim tamo pa cu imati kratko vrijeme da pokusam pokrenuti taj postupak kada dodem na tjedan-dva, molim za pomoc i odgovore na ova pitanja:

1. Kojem uredu u gradu se mogu obratiti i traziti prijenos?

2. Buduci da je samo garaza moja, moze li se napraviti upis u omjeru na cestici ili treba raditi parcelaciju prvo? Trenutno me zanima samo upis zemljista u zk, garaza sama po sebi mi ni nije previse bitna, ali pretpostavljam da je sada to povezano s katastrom pa bi se trebalo sve i ucrtati da bude po PS-u, a i bilo bi najlakse sve napraviti odjednom, makar nije i najjeftinije.

3. Da li mogu pokrenuti taj proces sam, buduci da su garaze u nizu. Pretpostavljam da ako treba parcelacija, bilo bi jeftinije udruziti se s ostalim vlasnicima i napraviti sve zajedno.

4. Problem sa zajednickim procesom ostalih vlasnika garaza je da je vrlo vjerojatno da vecina trenutnih vlasnika nema cijeli slijed od investitora pa ne mogu dokazati vlasnistvo tako jednostavno kao sto bih ja mogao, znam za barem 3 garaze koje su vlasnici kupili "na crno", nemaju nikakve papire osim zadnjeg kupoprodajnog ugovora, ako i to.

5. Ako grad ne zeli ustupiti zemlju, odnosno garazu, mogu li tuziti na temelju dosjelosti, buduci da je garaza "u nasem posjedu" od '76.? Garazu sam vanknjizno naslijedio 2014., ali koristim se i sam garazom vec vise od 20 g.

6. Na koje probleme jos mogu naici u ovom postupku, a da nisam toga svjestan?

Ispricavam se na dugom postu, ali htio sam dati sto vise informacija da lakse sve polovite.
Hvala svima na pomoci, nadam se da ce nekoga zainteresirati ovaj problem i pomoci mi u rjesavanju.