Sue

pa poslodavac vas bas, kada vas upucuje na sluzbeni put, salje u mjesto koje je drugacije od mjesta rada! kakvog smisla onda ima sluzbeni put kada vas ne bi mogao poslati u neko drugo mjesto, pa cak i u inozemstvo? a odgovor na pitanje sto je sluzbeni put daje Pravilnik o porezu na dohodak (NN br 95/05) u clanku 13. st 3. : "Dnevnice za službena putovanja u zemlji i inozemstvu isplaćuju se za putovanja iz mjesta u kojemu je mjesto rada ili iz mjesta prebivališta/uobičajenog boravišta radnika koji se upućuje na službeno putovanje u drugo mjesto (osim u mjesto u kojemu ima prebivalište ili uobičajeno boravište), a udaljenosti najmanje 30 kilometara, radi obavljanja u nalogu za službeno putovanje određenih poslova njegova radnog mjesta, a u svezi s djelatnosti poslodavca." iz toga proizlazi da je sluzbeni put svako putovanje kada radnik, po nalogu poslodavca, obavlja radne zadatke u mjestu koje je razlicito od mjesta rada, odnosno od mjesta stanovanja, a koje je udaljeno najmanje 30 kilometara od mjesta rada, odnosno mjesta stanovanja. sluzbeni put po nalogu poslodavca spada u vasu radnu obvezu i odbijanje istog jest povreda radne obveze. no, ako imate neki opravdan razlog, uvijek se mozete zaliti na odluku poslodavca. sumnjam da ce vam priznati kao opravdan razlog sto vam rad na sajmu i nije bas ugodan, osobito stoga sto je poslodavac svoje radnike na pocetku vec upoznao s time.

kroz institut zastite dostojanstva radnika (clanak 30. ZOR-a) jer postupci koji spadaju u narusavanje dostojanstva upravo jesu postupci vrijedjanja i omalovazavanja. citav postupak , ako nije uredjen kolektivnim ugovorom ili sporazumom izmedju radnickog vijeca i posl., treba biti uredjen pravilnikom o radu. buduci da se ovdje radi o samom poslodavcu, vi ga trebate upozoriti na sto je on duzan prekinuti uznemiravanje u roku od 8 dana od dana dostave prituzbe), ako to ne ucini, u daljnjem roku od 8 dana imate pravo traziti zastitu pred nadleznim sudom, s tim da je teret dokazivanja na poslodavcu.

ne da bi se moglo raditi, nego se i radi o tome, dakle, primjena clanka 7a. - zakon o drzavnim sluzbenicima je u ovom slucaju povoljniji zakon za radnika!

ne "percipiram" to tako ja, to nije moje stajaliste niti neko nesluzbeno tumacenje. uvijek mozete poslati upit za tumacenje odredbi ZOR-a nadleznoj instituciji pa cete vidjeti odgovor. ovaj efektivni rad se uzima u obzir samo kod prenosenja godisnjeg odmora u iducu godinu (stavak 1. clanka 55. ZOR-a), dok je kod utvrdjivanja razmjernog dijela godisnjeg relevantno trajanje radnog odnosa. ako vam poslodavac ne bi dao otkaz, svakako ostvarujete pravo na puni godisnji odmor za 2008.

rubens je u pravu, kao i obicno. osoba se vise ne treba voditi u evidenciji nezaposlenih u hzz-u, vec se direktno prijavljuje hzzo-u. to nakon izmjene zakona o obveznom zdr. osig. buduci je prijasnja odredba bila previse slozena za prakticnu primjenu, a zbog nedostatka preduvjeta informatickog povezivanja s hzz-om i evidencijom nezaposlenih osoba evo sa stranica HZZ-a: Temeljem Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 85/06 i NN 118/06), nezaposlena osoba, koja nije zdravstveno osigurana po drugoj osnovi, stječe pravo na zdravstveno osiguranje kod Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, ako se prijavi nadležnom područnom uredu istoga Zavoda u roku od 30 dana: od prestanka radnog odnosa, odnosno obavljanja djelatnosti ili od prestanka primanja nadoknade plaće na koju imaju pravo prema Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju ili prema propisima donesenim na temelju istog Zakona, od odsluženja vojnog roka ili nakon prestanka nesposobnosti zbog bolesti zbog koje su otpušteni s vojne službe, od otpuštanja iz ustanove za izvršenje kaznenih i prekršajnih sankcija, iz zdravstvene ili druge specijalizirane ustanove, ako je bila primjenjena sigurnosna mjera obveznog psihijatrijskog liječenja ili obveznog liječenja od ovisnosti u zdravstvenoj ustanovi, od isteka školske godine u kojoj su završile redovito školovanje, od dana navršenih 18 godina života, od dana prestanka primanja novčane naknade na koju imaju pravo prema Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju ili prema propisima donesenim na temelju istog Zakona. Za stjecanje prava na zdravstveno osiguranje nezaposlena osoba ne mora biti prijavljena u evidenciju nezaposlenih osoba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

jasno da ga nisu radili pravnici, zato sam i mislila da ga je radio netko tko je htio nesto ugovoriti, ali nije znao kako. da, da, u pravu ste, nisam uzela u obzir da se radi zapravo o njihovom obrascu ugovora! onda sigurno nisu ugovorili mogucnost otkaza

i jos radno vrijeme do pol 5, a ostajali smo cesto i prekovremeno, pa je jadna dolazila i oko pol 8 doma i mene cudi za zene u racunovodstvu, ko zna kaj im se dogodilo da su to dozvolile

ali zasto onda odredba o otkazivanju ugovora u roku od 15 dana od strane radnika i poslodavca te onaj dio "nepotrebno precrtati"? ne moze li se iz toga zakljuciti da su stranke ugovorile mogucnost otkaza ugovora? ili je bas potrebno izrijekom navesti: "Ovaj ugovor mogu redovito ili izvanredno otkazati i radnik i poslodavac pod uvjetima propisanim zakonom"?

vise nisam u drzavnoj sluzbi:-D, dakako da sam otisla zbog place jer je ta prica oko zakona i uredbe o koeficijentima vec postala smijesna, no nije to bio jedini razlog zasto sam otisla. kuzim milly, ova curka s foruma ce prijaviti boraviste u drugoj zupaniji i situacija je drugacija, samo je pitala jel se provjerava svaki mjesec. ovaj slucaj curke koju znam isto tako bas i nije cist jer,kako si i sama rekla, poslodavac priznaje uvijek stvarne troskove,i gleda najjeftiniju opciju, dakle, ako neka osoba ima alternative i moze koristiti vise vrsta prijevoza, kao i javni i privatni prijevoz, sigurno da ce mu poslodavac priznati onaj koji je jeftiniji. ona je kumulirala sve i svasta, i javni prijevoz i privatnog prijevoznika, zapravo sve cega se sjetila, da ne kazem da su to sve bile alternative i stvarno nije bilo potrebno korisititi sve to da stigne do posla sto je i sama rekla. poslodavcu je ipak svrsishodno i ekonomicno, ako ona ima vise opcija, priznati joj najjeftiniju, dakle, nitko nije zapravo niti isao istrazivati gdje to ona zivi i koje vrste prijevoza koristi. kao da ja primjerice koristim jednog privatnika koji rijetko prodje kroz moj grad, nekad zagrebacki kvart, a koji dolazi iz susjednog grada, ali bas u vrijeme kad ja idem na posao. zasto bi mi to priznali kad znaju da postoji javni prijevoz koji je jeftiniji i ide cesce, a uz to postoji i zeljeznica. moj prijevoz kosta sveukupno 400 kuna, a njen je bio, pazi sad, 3000 kn! jos jedna placa! i nikom nista.

dakle, da razjasnim, pravo na ova dva godisnja, znaci za 2006. i 2007. uopce nemate. 1. godisnji ste za 2006. morali iskoristiti do 30. lipnja 2007., a to niste ucinili. 2. kako niste u 2007. radili 6 mjeseci, koliko se trazi po zakonu o radu, vec ste u 4. mjesecu otisli na rodiljni, nazalost, godisnji za 2007 godinu koji niste koristili zbog rodiljnog dopusta, ne mozete prenijeti u ovu godinu. Članak 55. Zakona o radu (1) Godišnji odmor, odnosno prvi dio godišnjeg odmora koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen, zbog bolesti ili rodiljnog dopusta, radnik ima pravo iskoristiti do 30. lipnja iduće godine, pod uvjetom da je radio najmanje šest mjeseci u godini koja prethodi godini u kojoj se vratio na rad. ovo "pod uvjetom da je radio" znaci da ste dolazili na posao, a ne tumaci se da ste opcenito u radnom odnosu (jer bi tada ostvarili pravo i da ste doma na rodiljnom) 3. ovo sto vam nije jasno se odnosi na 2008. godinu - znaci, na godisnji za 2008. imali biste pravo u tom razmjernom dijelu jer ce vam radni odnos prestati u mjesecu svibnju, prije 1. srpnja 2008., znaci jedna dvanaestina za svaki navrseni mjesec (a vi cete imati 4 navrsena mjeseca u tom slucaju), a koji biste mogli koristiti i za vrijeme otkaznog roka. za to vrijeme otkazni rok ne tece, vec se nastavlja nakon koristenja godisnjeg.

bome, kad sam vidjela koji je to iznos...a curka se isto tak snalazila i dolazila s frendicama i susjedima na posao - tak da joj je ostajala cista lova...ne znam kak ju nije bilo strah mogucih sankcija. no, znam da se nije provjeravalo, samo je prvi puta prilagala te sve karte. mislim da kad se radi bas o toliko velikom iznosu, da bi se to trebalo provjeriti jer nije fer niti prema ostalima koji putuju. i ja sam bila putnik i imala pravo na medjugradski prijevoz, ali sam koristila godisnju buduci je na tom podrucju postojala ta mogucnost. cak bih i manje dobila da sam trazila da mi isplate lovu. no, drzavna sluzba jest takva kakva jest, imas pravo na sve i svasta, al opet, s druge strane, mala je placa, a nikak da konacno donesu taj zakon o placama u drzavnim sluzbama

ne treba stavljati odredbu da se ugovor ne moze otkazati (jer se i inace ne moze otkazati, osim ako nije drugacije ugovoreno), pa smatram da je ovdje ugovoreno pravo otkazivanja ugovora od obje strane. no, u vasem slucaju , poslodavac vam nije otkazao ugovor jer bi vam inace morao dostaviti odluku o otkazu ugovora o radu, a ne samo obavijest o tome da vam ugovor istice tog i tog dana.

1. nece ti sigurno provjeravati, a znam za slucaj gdje je jedna vjezbenica zivjela u nekom selu pokraj jednog grada, a na posao je dolazila u drugi grad i dobivala je vrlo visok iznos prijevoza jer je prilozila sve moguce karte svih mogucih vrsta prijevoza (vlak, bus) evo i c/p clanka iz Kolektivnog ugovora za drzavne sluzbenike i namjestenike koji regulira ovo pitanje: Članak 52. Službenik i namještenik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim javnim prijevozom, odnosno prijevozom organiziranim u mjestu rada. Ako nije organiziran mjesni javni prijevoz koji omogućava službeniku i namješteniku redovit dolazak na posao i odlazak s posla, službenik ili namještenik ima pravo na naknadu troškova prijevoza koja se utvrđuje u visini cijene karte javnog prijevoza najbliže­g mjesta u kojem je taj prijevoz organiziran u visini cijene godiš­nje karte. U slučaju da postoji mogućnost kup­nje godiš­nje karte, službenik i namještenik ima pravo na godiš­nju kartu, ako mu je to povo­ljnije ili na 1/12 cijene godiš­nje karte koja mu se isplaćuje svakog mjeseca u godini. Ukoliko nema mogućnosti kup­nje godiš­nje karte, već samo mjesečne karte, službenik i namještenik ima pravo na mjesečnu kartu ako mu je to povo­ljnije ili pravo na isplatu troškova mjesnog prijevoza u visini cijene mjesečne karte. Službenik i namještenik kojem nije organiziran mjesni javni prijevoz na posao i s posla ima pravo na naknadu za mjesni prijevoz u skladu s odredbom stavka 4. ovoga članka, neovisno o uda­ljenosti mjesta stanova­nja od mjesta rada. Službenik i namještenik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla međumjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka cijene mjesečne, odnosno pojedinačne karte, ukoliko je mjesto stanova­nja uda­ljeno do 100 kilometara od mjesta rada. U slučaju uda­ljenosti mjesta stanova­nja od mjesta rada većoj od 100 km, naknada troškova prijevoza na posao i s posla međumjesnim javnim prijevozom, utvrđuje se posebnom odlukom čelnika državnog tijela. U mjesto u kojem je javni prijevoz organiziran na način da se mjesečnom ili godiš­njom kartom pokrivaju mjesni i međumjesni javni prijevoz (tzv. prijevozne zone), službenik i namještenik koji koristi takvu vrstu prijevoza ne ostvaruje pravo iz stavka 4. ovoga članka. Ako službenik i namještenik mora sa stanice međumjesnog javnog prijevoza koristiti i mjesni prijevoz, stvarni izdaci utvrđuju se u visini troškova mjesnog i međumjesnog javnog prijevoza. Troškovi mjesnog prijevoza službenika i namještenika do najbliže stanice međumjesnog prijevoza utvrđuju se u skladu s odredbom stavka 4. ovog članka ovisno o uda­ljenosti mjesta stanova­nja od stanice međumjesnog prijevoza. Ako postoji više mogućnosti prijevoza, o povo­ljnosti odlučuje poslodavac uzimajući u obzir vremenski najprihvat­ljiviji prijevoz za službenika i namještenika te uvažavajući racionalnost troškova. Ako nije organiziran međumjesni javni prijevoz, koji omo­gućava službeniku i namješteniku redovit dolazak na posao i odlazak s posla, službenik i namještenik ima pravo na naknadu troškova prijevoza koja se utvrđuje u visini cijene karte među­mjesnog javnog prijevoza za istu uda­ljenost na tom području. Naknada troškova prijevoza, isplaćuje se unaprijed i to najkasnije pos­ljed­nje­g dana u mjesecu za idući mjesec. 2. prije donosenja novog zakona o drzavnim sluzbenicima 2005. godine vjezbenici su se primali na odredjeno te kad bi im istekla vjezbenicka praksa (tada je jos za vrijeme vjezbenistva bila obveza polaganja drzavnog strucnog ispita) , drzavna sluzba bi im se produzila na neodredjeno vrijeme ako ih drzavno tijelo ima gdje rasporediti i naravno ako poloze drzavni (dobijes rjesenje na neodredjeno kojim te rasporede na tvoje radno mjesto) no, donosenjem novog zakona to se promijenilo. kao vjezbenik, radit cete na neodredjeno vrijeme uz obvezni probni rad jer za osobe primljene u drzavnu sluzbu redovitim postupkom (vjezbenici) probni rad (vjezbenički staz) traje 12 mjeseci (prije je zakon razlikovao probni rad i vjezbenicku praksu) a ukoliko na probnom radu ne zadovoljilte, otkazat ce vam se drzavna sluzba rjesenjem. u narednih 6 mjeseci imat cete obvezu polaganja drzavnog ispita (nista tesko, vjerujte), ako ga ne polozite, drzavna sluzba vam prestaje istekom zadnjeg dana roka za polaganje

dakako da mozete, ali ovisi ima li kakvih posljedica odbijanja, ako je poslodavac dao otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora i ona ga ne prihvati, dat ce joj otkaz. u tom slucaju ce ona na sudu moci osporavati opravdanost otkaza. ali nece ostati raditi jer je dobila otkaz. naprotiv, ako prihvati takav ponudjeni izmijenjeni ugovor, svakako je bolje za nju, jer u tom slucaju ostaje raditi, doduse na novom radnom mjestu, ali pridrzava pravo osporavanja otkaza na sudu, i ako uspije, na snazi ostaje prijasnji ugovor o radu. osim toga, poslodavac novi ugovor nema obvezu ponuditi odmah uz otkaz. najprije joj moze ponuditi dobrovoljni prihvat novog ugovora, no ako ga ona prihvati, ne moze isti osporavati na sudu. ako ga odbije, to ne stvara nikakve pravne posljedice za nju, pa ste vjerojatno na to mislili, a ne na instituciju otkaza s izmijenjenom ponudom ugovora o radu.

ali, probni rad niti ne moze trajati dulje od sest mjeseci pa se u ovom slucaju smatra da je ovdje probni rad ugovoren na sest mjeseci obzirom na kogentnost zakonske odredbe o probnome radu, kao i prirodu i svrhu takvog rada. kada bi poslodavac htio otkazati ugovor o radu na odredjeno vrijeme zbog neuspjeha probnog rada, tada bi se smatralo da je takva mogucnost ugovorena samom cinjenicom ugovaranja probnog rada, bez obzira sto izrijekom takva mogucnost nije ugovorena. kod prestanka ugovora o radu na odredjeno vrijeme, poslodavac ce radnika samo obavijestiti da je ugovor o radu istekao, kao sto je ovdje slucaj. kada bi ga isao otkazivati posebnom odlukom, to bi podrazumijevalo i pravo radnika na otkazni rok te eventualnu otpremninu, no, zasto obavijest o tome s ovim datumom? dakako, godina je netocna, i to bi poslodavac morao ispraviti u svojoj obavijesti jer je ocito da se radi o 2008. godini. naime, treba imati na umu razlog zbog kojega je ovaj ugovor o radu sklopljen - privremeno povecan obim posla, pa kada otpadne takav razlog, prestaje i potreba za radnikom koji je obavljao takve poslove. ovdje se moze smatrati da je isteklo vrijeme na koje je taj ugovor bio sklopljen - a to je vrijeme dok postoji potreba za obavljanjem takvih poslova (iako je poslodavac zapravo trebao ugovoriti da taj ugovor traje dok postoji potreba, odnosno, mogao ga je vezati za dovrsetak posla kao dogadjaj, a ne na ovaj nacin). moglo bi se ovdje smatrati da je ugovorena mogucnost otkazivanja ovom odredbom "ako poslodavac otkazuje.." (iz cega se izvodi da ga mogu otkazati obje strane) jer vi ste s takvom odredbom ovaj ugovor potpisali, znaci bili ste suglasni s time da obje strane mogu otkazati ovaj ugovor. ali poslodavac bi tada morao na sudu dokazivat opravdanost otkaza i postovati otkazni rok. ovako je teret dokaza prebacio na vas. dakle, svoje pravo mozete ostvarivati na sudu i dokazivati da ugovor nije istekao.

obzirom da ste koristili rodiljni dopust od 1. 4. 2007. godine, nemate uvjet koji je postavljen Zakonom o radu, a to je da ste radili najmanje sest mjeseci u godini koja prethodi godini u kojoj ste se vratili na rad da biste mogli svoj godisnji odmor iz 2007. godine, koji nije bio iskoristen zbog rodiljnog dopusta,koristiti do 30. lipnja 2008. pritom se misli na efektivni rad, dakle, da ste dolazili na posao, a ne da ste bili u radnom odnosu kod tog poslodavca. za 2006. takodjer nemate pravo na godisnji jer ste taj godisnji morali iskoristiti do 30. lipnja 2007. godine (osim ako vam je, kad ste prelazili kod novog poslodavca, prekid rada bio duzi od 8 dana, jer onda ne biste imali uvjet najmanje 6 mjeseci neprekidnog rada pa biste imali pravo na razmjerni dio godisnjeg) buduci vam poslodavac želi dati otkaz u mjesecu svibnju ove godine, te ce vam radni odnos prestati prije 1. srpnja, necet imati pravo na puni godisnji odmor vec na razmjerni dio, znaci jednu dvanestinu za svakih navrsenih mjesec dana rada.

slazem se s time, no meni izgleda kao da se ovdje radi upravo o navedenoj kozmetici.

bez obzira sto poslodavac u sistematizaciji mijenja naziv radnog mjesta - u ZOR-u se govori o poslovima, ne o radnom mjestu jer, buduci je otkaz ugovora o radu dopusten samo kao ultima ratio, nuzno je da se radi o stvarnom ukidanju odredjenih poslova. preptpostavljam da nemate niti sindikat niti radnicko vijece?