Sue

inspekcija rada, kratko i jasno!

ali, nismo mi u sistemu presedana pa nam to nista ne znaci. sud se mora prvenstveno drzati zakona. sigurno bi sud u ovom slucaju utvrdio nezakonitost otkaza, no povrede prava ovdje nije niti bilo. pisano upozorenje nije odluka poslodavca vec samo nekakva najava moguce odluke, a sud ce cijeniti takva upozorenja koja su bila neosnovana prilikom odlucivanja o otkazu. pa probajte nesto napisati u zalbi, kad je vec postupak bio pokrenut. pretpostavljam da nema niti radnickog vijeca ni sindikata da se suprotstave otkazu, tada sud vraca radnika na rad do konacne odluke. po meni, ovo je na neki nacin mobbing, i to strateski, jer ga mozda posldoavaca zeli natjerati da sam da otkaz. no, morali bi naci i neke druge elemente, dakle, da mu poslodavac uskracuje sredstva za rad, ne dodjeljuje zadatke, ili mu daje nemoguce zadatke s nemogucim rokovima.

postovani, nakon toga ste mogli recimo posjetiti i stranicu hzz-a : http://www.hzz.hr/default.aspx?id=4075

zasto forsirate taj spor? pa sto ako je upozorenje bilo neosnovano? radnik ce to i napisati u obrani, da je potpuno neosnovano! kao prvo, sto da radnik kojem je poslodavac vec bio dao otkaz koji je na sudu utvrdjen nedopustenim, ocekuje od takvog poslodavca? pa maltretirat ce ga dok god bude tamo radio. to je, nazalost, tako. kao drugo, postoji postupak prije otkazivanja radniku kojeg se niste u ovom slucaju drzali. dio tog postupka jest upozorenje radniku i pisana obrana radnika (ali ta obrana nije zzp). dakle, on treba odgovoriti na to upozorenje da ga smatra neosnovanim jer nije pocinio nikakvu povredu iz radnog odnosa, iznijeti obranu i podnijeti eventualne dokaze. ali to nece biti zzp, vec pisana obrana, kao sto sam navela vec. prilikom utvrdjivanja otkaza koji bi mu eventualno slijedio, svakako ce sud cijeniti i to upozorenje i pisanu obranu radnika. to ce sve ici u prilog tezi da je otkaz bio nedopusten! zato je bitno iznijeti pisanu obranu! smatram da mu poslodavac ne bi mogao davati stalno takva upozorenja, jer obicno nakon prvog upozorenja za neku povredu, ako radnik nastavi krsiti obveze, slijedi otkaz. ja ne bih dizala uopce tuzbu u tom slucaju, jer ista nije niti dopustena, vec bih cekala da vidim sto ce poslodavac poduzeti nakon toga. ako bi nastavio s upozorenjima, probala bih naci elemente za eventualnu povredu dostojanstva. koliko je vec upozorenja imao nakon sto je vracen na posao? je li ovo prvo?

ta sudska presuda o kojoj ja pricam vezana je za mobbing konkretno, no, mislim da nisam naisla niti na jednu vezano za pisano upozorenje pred otkaz jer se u tom slucaju uopce ne moze pokrenuti sudski spor!! to upozorenje je bitno iz razloga sto poslodavac ne bi mogao zbog samo jednog krsenja radne obveze radniku dati redoviti otkaz (osim ako se ne radi o teskoj povredi u kojem slucaju moze radniku izvanredno otkazati ugovor o radu). dakle, poslodavac bi prije svakog redovitog otkazivanja radniku zbog skrivljenog ponasanja trebao dati takvo upozorenje zbog krsenja obveza iz radnog odnosa, osim ako iz opravdanih razloga to nije moguce, no u takvom slucaju, tj. kada je ugovor o radu otkazan zbog skrivljenog ponasanja, a prethodno nije izreceno pisano upozorenje, sud ce u svakom konkretnom slucaju procjenjivati je li za neizricanje upozorenja postojao opravdani razlog. zakon o radu takodjer propisuje da je poslodavac prije redovitog ili izvanrednog otkazivanja ugovora o radu duzan omoguciti radniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih to nije opravdano uciniti. bez obzira sto se protiv pisanog upozorenja ne moze uloziti zahtjev za zastitu prava, odnosno pokrenuti sudski spor, radnik bi ipak trebao iznijeti svoju obranu ako smatra da je upozorenje neosnovano. poslodavac na takav postupak nije duzan reagirati, no taj odgovor na pisano upozorenje moze biti jedan od argumenata pobijanja odluke o otkazu kada bi doslo do donosenja takve odluke. ono sto je ovdje bitno jest da poslodavac ne moze nakon izricanja pisanog upozorenja za isto krsenje obveza iz radnog odnosa zbog kojeg je radniku i izrekao pisano upozorenje otkazati ugovor o radu! zapravo ga je time upozorio da ce u slucaju da nastavi krsiti obveze iz radnog odnosa, dobiti otkaz! opomena pred otkaz ugovora o radu ili pisano upozorenje na obveze iz radnog odnosa ,kako ga naziva zor, obveza je poslodavca prije nastupa okolnosti redovitog otkazivanja ugovora o radu zbog skrivljenog ponasanja, a u slucaju nastavka krsenja tih obveza.

sud je u pravu. to nikako ne moze proci jer zna se koji je pravni lijek koji se ulaze protiv poslodavcevih odluka - zahtjev za zastitu prava koji je uvjet uopce ostvarivanja zastite pred sudom, a pisano upozorenje nije odluka poslodavca, vec samo upozorenje na obveze iz radnog odnosa, i na isto se radnik ima pravo ocitovati u obliku pisane obrane. kad poslodavac donese odluku o otkazu, prvo se podnosi zzp, ako poslodavac ne odgovori ili negativno odgovori, onda tek idete na sud. ovjde eventualno mozete ici na zastitu dostojanstva i traziti naknadu stete, ali ne pobijati pisano upozorenje kao nekakvu poslodavcevu odluku (jer iste nije niti bilo), no, znate i sami da tu nema sudske prakse, postoji jedna nepravomocna odluka, nazalost nisam na poslu pa vam nisam u mogucnosti kopirati tekst. problem je sto je sikanu jako tesko dokazati, ona mora trajati najmanje 6 mjeseci i biti kontinuirana, znaci, pojedini ovakvi "ispadi" ne mogu se bas smatrati sikanom.

i ja! uostalom, stavljanje u nepovoljniji polozaj pri zasnivanju radnog odnosa ili ukljucenja u clanstvo od strane crkve ili druge javne ili privatne organizacije koja djeluje u skladu s ustavom i zakonima, ako tako zahtijevaju vjerska doktrina odnosno uvjerenja ili ciljevi organizacije, ne smatra se diskriminacijom, a mi ne znamo zapravo gdje tocno ta vasa kolegica radi.

mislim da ovo drugo, dakle, ako se zbog trajanja razmjernog dijela godisnjeg odmora, radni odnos produzi i nakon 1. srpnja tada radnik ima pravo na puni godisnji odmor, pa bi se najprije trebalo vidjeti jel mu prelazi 1. srpnja i ako prelazi, svakako ima pravo na puni godisnji. ako tko misli druagcije, neka me ispravi

to je prenosenje godisnjeg odmora, dakle, ako radnik nije koristio prvi dio ili je prekinuo koristenje prvog dijela godisnjeg zbog bolesti ili rodiljnog dopusta u kalendarskoj godini u kojoj je stecen, i ako ga prenosi u iducu godinu, potrebno je da je de facto radio u godini koja joj prethodi 6 mjeseci, a isti mora iskoristiti do 30.6. iduce godine. ili pak govorimo o drugom dijelu godisnjeg odmora kao starom godisnjem? ako radnik koristi godisnji odmor u 2 dijela, na sto ima pravo, prvi dio u trajanju od najmanje dvanaest radnih dana neprekidno mora koristiti tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godisnji odmor, a drugi dio godisnjeg odmora radnik mora koristiti najkasnije do 30. lipnja iduce godine.

potrebno je pogledati sto kaze kolektivni ugovor o tome, a obzirom je doticni ocito u javnoj sluzbi, na njega se primjenjuje, osim granskog, i tku - temeljni kolektivni ugovor za sluzbenike i namjestenike u javnim sluzbama,a isti predvidja iznimku: IZUZETAK OD PRAVA NA RAZMJERNI DIO GODIŠNJEG ODMORA Članak 42. Zaposlenik koji odlazi u mirovinu prije 1. srp­nja ima pravo na puni godišnji odmor za tu godinu.

da, to je osobito vazan razlog sto se tice redovitog otkaza, ali sumnjam da bi se moglo podvesti pod opravdan razlog za izvanredni otkaz (eventualno ako je vas poslodavac krsio neka od vasih radnickih prava pa i to navedete). ako se ne uspijete dogovoriti oko kraceg otkaznog roka i sporazumno raskinuti radni odnos (sto svakako najprije probajte), dajte otkaz i navedite otkazni rok od mjesec dana. ne bih niti ja isla na izvanredni otkaz, ne treba rusiti mostove iza sebe i ici tako drasticno, a bas kao sto je kolegica rekla, ako vas tuze, od vas ce traziti naknadu stete. u svakom slucaju, ne mogu zahtijevati od vas da se vratite raditi

mogla bi, imas pravo, ali onda riskira da ju poslodavac tuzi. ne znam bas da je novi posao opravdan razlog zbog kojeg bi radnik mogao dati takav otkaz. no, zbog troskova i dugotrajnosti sudskih sporova, vjerojatno ju ovaj niti nece tuziti no, zasto ostati u losim odnosima s bivsim poslodavcem? pa moze se probati i dogovoriti s poslodavcem o kracem otkaznom roku, a ne znam je li pokusala. izvanredni otkaz bih ja dala bas ako je takva frka i ako imam posla s budalama.

pa vi niti ne potpisujete otkaz koji vam daje poslodavac , to je njegova jednostrana izjava volje. potpisujete samo sporazumni otkaz. u ovom slucaju (osobno uvjetovani otkaz) imate pravo na otpremninu ukoliko ste kod poslodavca radili neprekidno dulje od 2 godine, u iznosu koji se odredjuje s obzirom na duzinu prethodnoga neprekidnoga trajanja radnog odnosa s poslodavcem. otpremnina ne moze biti u manjem iznosu od 1/3 prosjecne mjesecne place koju ste ostvarili u 3 mjeseca prije prestanka ugovora o radu za svaku navrsenu godinu dana rada kod poslodavca. ako kod vas pravilnikom o radu ili kolektivnim ugovorom (ako uopce postoje kod vaseg poslodavca) ili ugovorom o radu nije odredjeno drukcije, ukupan iznos otpremnine ne moze biti veci od 6 prosjecnih mjesecnih placa koje ste ostvarili u 3 mjeseca prije prestanka ugovora o radu. na hzzo se morate prijaviti u roku od 30 dana od prestanka radnog odnosa. inace, imali biste pravo i na novcanu naknadu preko hzz-a kao nezaposlena osoba, ukoliko se ne zaposlite kod novog poslodavca, ali se morate prijaviti na hzz i predati zahtjev isto tako u roku od 30 dana te morate imati najmanje 9 mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca. naposljetku, u obvezi ste odraditi otkazni rok ovisno o o vremenu provedenom u radnom odnosu kod tog poslodavca. jedino u tom pogledu sporazumni otkaz moze biti povoljniji jer se u tom slucaju o otkaznom roku (duljini i hoce li ga uopce biti) mozete dogovoriti, dok kod redovitog otkaza (kakav je i osobno uvjetovani otkaz) morate postivati odredbe zakona o radu (koji uredjuje najmanje trajanje otkaznih rokova, sto znaci da pravilnikom o radu, ugovorom o radu ili kolektivnim ugovorom moze biti odredjen i duzi rok). ali, vama ovdje taj otkaz zapravo odgovara jer vas je poslodavac vec odjavio s mirovinskog - znaci, vi niste vise u radnom odnosu i poslodavac se odrekao otkaznog roka! ukoliko bas ne zelite takav otkaz, mozete u roku od 15 dana podnijeti zahtjev za zastitu prava poslodavcu jer vam je to uvjet ostvarivanja zastite pred sudom. no, smatram da je ovo povoljnije za vas jer ne morate uopce odraditi otkazni rok, a imate i pravo na otpremninu (iako se o tome hoce li vam poslodavac isplatiti i u kojem iznosu otpremninu mozete dogovoriti i u sporazumnom otkazu) , samo pazite da se zaposlite kod novog poslodavca u roku od 8 dana jer inace cete steci pravo na puni godisnji tek nakon 6 mjeseci.

naravno da da! bez obzira sto imate ugovoren otkazni rok od 2 mjeseca u slucaju da vi otkazujete ugovor o radu, primjenjuje se povoljnije pravo, dakle odredba zakona o radu koja kaze da u slucaju kada radnik otkazuje ugovor, otkazni rok ne moze biti dulji od mjesec dana ako radnik ima osobito vazan razlog za to (cl. 120, st.7), a osobito vazan razlog bi svakako bio prelazak kod drugog poslodavca!

pa, i nije bas tako. ne moze joj dati otkaz za vrijeme bolovanja ako se radi o opravdanom izostanku, a radnik mora postovati proceduru iz zor-a - obavijestiti poslodavca u najkracem mogucem roku, dostaviti doznake i sl., dakle, ako radnik ne ispuni obveze iz clanka 83. zor-a (ne obavijesti poslodavca i ne donese potvrdu u rokovima koji su navedeni), poslodavac bi mu mogao dati otkaz, naravno, ne zbog koristenja bolovanja, nego zbog nepostivanja obveza na koje ga obvezuje zor.

evo nesto sto bi vam moglo pomoci: "apsolutnu zastitu od prekovremenog rada, bez obzira na to sto nije izricito navedena pravnom normom, trebali bi uzivati i radnici koji rade na radnim mjestima na kojima se racuna povecani staz osiguranja, s obzirom na to da je ograniceno radno vrijeme vazna mjera zastite na radu, a institut povecanog staza osiguranja na poslovima koji su osobito teski i za zdravlje stetni moze se primijeniti samo ako se nikakvim mjerama zastite na radu ne moze otkloniti utjecaj uvjeta rada na radnikovu radnu i zdravstvenu sposobnost. apsolutna zabrana prekovremenog rada za tu kategoriju radnika moze se braniti analogno zabrani prekovremenog rada navedenoj u clanku 32. st. 4. ZR (zabrana prekovremenog rada radnika koji rade skraceno radno vrijeme razmjreno stetnom utjecaju uvjeta rada na njihovo zdravlje i radnu sposobnost)" iz knjige "radni odnosi u republici hrvatskoj", vera jelcic : "radno vrijeme" inace, sukladno kolektivnom ugovoru, radnici zet-a koji rade na poslovima na kojima im se staz osiguranja racuna s povecanim trajanjem mogu ostvariti cak maksimalno 40 radnih dana godisnjeg odmora, a ostali radnici 30 dana. sto znaci da bi odgovor na pitanje spadaju li vozaci tramvaja i busa u gradskom prijevozu u skupinu radnika koji rade na poslovima koji su osobito teski ili stetni za zdravlje i temeljem toga imaju pravo na najmanje 30 dana, bio da svakako spadaju (jer im se drugim autonomnim izvorom moze odrediti i vise od 30 dana sto je ucinjeno upravo u ku za zet). ne znam radi li se o radnicima zet-a, onda se na njih primjenjuje ku za zet, ako se radi o radnicima nekog drugog gradskog prijevoza, provjerite imaju li ku ili postoji kakav pravilnik o radu u kojem mozda imaju i vise od 30 dana, ako ne, onda se primjenjuje ova odredba od 30 dana.

da reklamiram svoju sredisnjicu, onda bih rekla nesto trece , samo savjetujem kaj se trgovine kao grane tice obzirom na granski kolektivni ugovor za trgovinu

ne favoriziram savez, ali logicno je da se obrate sindikatu trgovine ukoliko se ne odluce za osnivanje vlastitog sindikata, a njihova je odluka nakon sto osnuju vlastiti sindikat zele li biti uclanjeni u neku od sredisnjica (to uopce niti ne moraju uciniti). no, vidim da postoji i granski sindikat trgovine u hus-u, takodjer je potpisnik granskog kolektivnog ugovora za djelatnost trgovine, kao i sindikat trgovine, pa se mogu obratiti i hus-u, zasto ne. ivekovica i njegov novi sindikat ne preporucam nikako, iako je hus kao sredisnjica ok, no iz mog iskustva ivekovic nikako. a zasto sindikat istre i kvarnera? pa oni okupljaju ponajvise ugostiteljstvo i turizam, a mozda ovi nisu uopce s tog podrucja (iako su sik-ovci jako simpaticni)

probajte s podruznicom, te se vezano za to obratite sindikatu trgovine koji je udruzen u sssh

radni sporovi mogu trajati godinama, ima i slucajeva kada je spor trajao 7 godina, tako da vam nitko zapravo ne moze sa sigurnoscu reci koliko ce neki radni spor trajati. no, zato postoji i institut mirenja, ali isti je moguce provesti jedino ako se obje strane suglase. ne znam o kakvoj se firmi radi, ali provjerite postoji li radnicko vijece buduci da poslodavac ima obvezu savjetovanja s istim prije donosenja odluke o otkazu, ako to nije ucinio, odluka o otkazu je nistava. takodjer, samo sud moze cijeniti je li otkaz bio dopusten pa tako, sto se tice izvanrednog otkaza, nece biti niti od utjecaja poslodavcevo propisivanje teskih povreda radne obveze, sud moze procijeniti drukcije. osim toga, svaki otkaz mora biti obrazlozen i dostavljen radniku u pisanom obliku. vasa prijateljica mora u roku od 15 dana obavezno podnijeti zahtjev za zastitu prava inace gubi pravo na zastitu pred sudom, kao sto je floki vec bio napisao. u daljnjem roku od 15 dana mora se podnijeti tuzba sudu.

ovako, mingorp je nadlezan za tumacenje zor-a tako da tamo sigurno necete dobiti krivo tumacenje. osim toga, na usmeni upit mozete samo i dobiti usmeni odgovor, ukoliko zelite pismeno tumacenje navedenog clanka, obratite se pisanim upitom tu se radi o prenosenju cijelog godisnjeg, dakle, buduci ona nije uopce zapocela koristiti taj godisnji, nece ostvariti pravo na njega jer nije radila 6 mjeseci, pri cemu se podrazumijeva efektivni rad

ma ne tlace uopce, otkud vam to? ja sam bila jedini pravnik u svojoj grupi na DSI i uglavnom sam sluzila za korekciju tudjih netocnih odgovora. pitanja iz upravnog prava su ti tipa kako se pokrece postupak pred upravnim sudom, nabroji nacela upravnog postupka, sto sadrzi rjesenje i u kojem se roku donosi, sto je upravni postupak...prelagano i ne moze se uopce usporediti s ispitima na faxu, kao sto je rubens vec rekao. ne ide se u detalje, vec sirinu, a ispitivaci su sluzbenici ili duznosnici u drzavnoj upravi koji imaju i svog posla pa im ispitivanje nije najbitnija stvar na svijetu kao profama s faxa. uz to, grupa je mijesana i ima i sluzbenika sa sss pa je ispit, koliko se barem meni cini, nekako najvise prilagodjen njima. jedino je eu malo skakljiv, ono sto je mene pitala nije imalo veze s onim sto pravnici uce na faxu, vise je bila politika, ali svi smo prosli. ucila sam iskljucivo iz zakona, osim uredskog poslovanja, zapravo, vise ponavljala jer sve smo to vec prosli na faxu.

pa na ovo trece naravno! kolektivni ugovor obvezuje stranke kolektivnog ugovora (a to su oni koji su ga potpisali) te osobe koje mu naknadno pristupe (one daju izjavu o pristupanju, a ne potpisuju kolektivni). kolektivni ugovor se primjenjuje kako na clanove tako i na neclanove sindikata (zbog prava na slobodu udruzivanja) kod poslodavca koji je stranka kolektivnog ugovora i poslodavca koji mu je eventualno naknadno pristupio ministar moze svojom odlukom prosiriti primjenu kolektivnog ugovora na cijelu granu (znaci, ovdje su to svi radnici i poslodavci u grani zastitarstva), ali prosirenja su iznimke, i dosad je primjena 7 kolektivnih ugovora prosirena na taj nacin. ovdje se to niti nece dogoditi jer je dogovoreno sklapanje novog kolektivnog ugovora za granu zastitarstva, a ne prosirenje primjene kolektivnog ugovora za sokol maric na cijelu granu, kao sto je bila prvotno zamisljeno od strane rsrh.

nema veze ako nema pokaza u toj zoni, relevantna je cijena dnevne karte, a ako postoji pokaz, onda jos bolje jer ce poslodavac sigurno se odluciti na jeftiniju varijantu, a to je upravo mjesecna ili godisnja karta. pogledajte clanak 13. Pravilnika o porezu na dohodak koji govori o tome da je za poslodavca iznos troskova za prijevoz s na posao i s posla neoporeziv ako se radi o stvarnim troskovima. dakle, buduci su vasi troskovi stvarni, a pokaz ne postoji, vi biste imali pravo na putne troskove iskazane u cijeni dnevne karte za tu zonu, ali samo ako je naknada troskova prijevoza ugovorena u kolektivnom ugovoru ili ju poslodavac isplacuje prema pravilniku o radu, jer takvi troskovi nisu regulirani zakonom o radu pa to nije zakonska obveza poslodavca. no, ako je ugovorena u kolektivnom ugovoru, poslodavac ju mora isplatiti. provjerite gdje je to u vasoj firmi regulirano, odnosno, je li uopce regulirano jer ako poslodavac te troskove isplacuje svojevoljno bez da je to ugovoreno u kolektivnom ugovoru ili drugom aktu, nemate nikakav temelj traziti to od njega, to ovisi iskljucivo o njegovoj dobroj volji

nema na cemu, tome ovaj portal i sluzi. da vas samo upozorim na jednu stvar: sluzbeni put jest vrijeme provedeno na radu, pa prema tome, radnik ima pravo na placene prekovremene sate, vodite racuna o tome pogotovo zato sto se radi o sajmu pa pretpostavljam da ce rad trajati duze od redovnog radnog vremena