Prije 38 minuta, kira je napisao:

Još jednom veliko hvala,,,

No nije mi jasno dali će porezno tijelo iću procjenu(to nije porez na promet nekretnina),cijena postignuta na tržištu i ovjerena kod JB,zaključno: poduzeće nekretnnu kupilo sredstvima vlasnika(pozajmica),tada platilo 5% poreza na nekretninu/2007.nekretnina nije korištena za poslovne svrhe,,nisu prikazani troškovi, dakle što tu država traži,,gdje je ona oštećena,,,KUPLJENO/PRODANO,,

lp

 

Neće se ići u procjenu zbog poreza na promet nekretnina, nego da bi se eventualno utvrdilo radi li se o prividnom pravnom poslu u smislu članka 12 OPZ-a:

Prividni pravni poslovi

Članak 12.

Ako se prividnim pravnim poslom prikriva neki drugi pravni posao, tada je osnova za utvrđivanje porezne obveze prikriveni pravni posao.

Drugim riječima, inspektor ima zadatak utvrditi da li je nekretnina prodana po cijeni po kakvoj se inače prodaju nekretnine na toj lokaciji. Ako je cijena značajno manja, onda se javlja sumnja (koju je vrlo teško dokazati) da se tim poslom prikriva neki drugi posao (npr izuzimanje nekretnine po  povoljnijoj cijeni). Naravno, ponekad postoje itekako objektivni razlozi za cijene koje su bitno drugačije od prosječnih tržišnih.  

Ova sumnja javlja se češće kod neaktivnih firmi, jer se postavlja pitanje zašto firma uopće postoji ako nema aktivnosti, odnosno ako joj jedine aktivnosti nisu usmjerene na ostvarivanje prihoda. Znamo da su stranci kod nas osnivali firme da bi došli u posjed nekretnine, s obzirom da su imali velikih problema sa ishođenjem suglasnosti od Ministarstva vanjskih poslova, ali to je općepoznata stvar koja se tolerira ako nema drugih porezno rizičnih radnji. 

Neaktivnost firme, strani vlasnik, firma bez zaposlenih i slično, su izraziti faktori rizika koji dobar inspektor uvijek uzima u obzir, a isti su i važni težinski parametri u programima za upravljanje rizicima ((C)RMS) u svim (razvijenim)  Poreznim upravama svijeta. Naša Porezna uprava, koliko znam, je tek na početku korištenja tog RMS sustava, a prosječan inspektor u našoj Poreznoj upravi u pravilu nema razvijene posebne vještine da bi bio dorastao tom poslu, što nije čudno s obzirom na negativnu selekciju u Ministarstvu. 

Ne mislim da morate posebno strahovati zbog ovog nadzora, ali svakako javite daljni tijek. 

Vi trebate platiti porez na promet nekretnina, dijete ne. Prenošenje vlasništva je nebitno za utvrđivanje porezne obveze. Po sklapanju ugovora, ako je isti ovjeren kod javnog bilježnika, onda javni bilježnik prijavljuje ugovor Poreznoj upravi. 

Prije 13 minuta, kira je napisao:

Nije bilo nikakve procjene(dali će porezno tijelo samo posegnuti za procjenom,,kupac nije bila povezana osoba), zato ne knjižiti režijske troškove,uglavnom fiksni troškovi vode i struje,,i nešto održavanja,,

U tom slučaju ne vidim izražen rizik. Samo trebate obrazložiti zašto je prodajna cijena vrlo blizu nabavnoj - ako to inspektor bude tražio, tj. ako je prosječna tržišna cijena usporedivih nekretnina značajno veća od vaše prodajne cijene. 

Prije 14 minuta, kira je napisao:

Vlasnik je imao pozajmice,,moje pitanje je dali ide porez od kapitala,,(kamate su ugovorene po stopi HNB/koje/neznam), dali je velika pogreška ta što se ugovor o prodaji koji je zaključen 2015.g, u mjesecu listopadu, knjižen u 2016,budući je upis vlasništva izvršen u 2016.g

Da, ako je kamata ugovorena, porez na dohodak od kapitala bi trebao ići za vlasnika, ali to nije nešto značajno. Mislim da je trebalo knjižiti u 2015, ali to je relativno nebitno. Mogli bi vam i za tu razliku obračunati kamatu, ali ni to nije značajan iznos, pa je pitanje da li će porezno tijelo ulaziti uopće u to. Naime, za porezne svrhe bitan je događaj sklapanje ugovora, eventualno ishodovanje vlasništva je nebitno u tom smislu. 

prije 9 sati , Chope je napisao:

Pozdrav. Imam pitanje: U ugovoru o radu mi nije naveden iznos plaće, već je navedena stavka "da je iznos plaće poslovna tajna". Je li to s pravnog stajališta legalno ili je to kršenje Zakona o radu? Hvala

Zapravo, ako je to sve što je navedeno u vezi visine plaće, bez dodatnih referenci na koeficijente, Pravlink o radu, Kolektivni ugovor i nešto slično, onda taj ugovor ne sadržava bitne elemente: 

https://www.moj-posao.net/Savjet/70362/Ugovori-o-radu-sadrzaj-ugovora-o-radu/9/

prije 13 sati , kira je napisao:

Poduzeće je u toj 2016.g, imalo samo prodaju dijela nekretnine,,zapravo u mjesecu listopadu 2015. no poslovna dokumentacija nije bila kompletna(kupljeni stan ne etažiran),tako da je prihod prikazan u 2016.g, prodajan cijena je gotovo identična nabavnoj,

Ovdje se radi o potencijalnom poreznom riziku. Kada se prodaje dugotrajna imovina, uvijek je pametno imati procjenu tržišne vrijednosti konkretne nekretnine, upravo zbog ovog razloga. 

Prvo pitanje će biti zašto je prodajna cijena gotovo identična nabavnoj (što se vjerojatno može obrazložiti), a drugo pitanje je kome je prodan taj dio nekretnine. Ne bi se smjelo raditi o povezanoj osobi, jer to izaziva dodatne provjere. 

prije 13 sati , kira je napisao:

za stan su korišteni samo režijski troškovi, ne i amortizacija,poduzeće nije imalo drugi promet,,

Ne vidim u kojem smislu bi mogli biti sporni režijski troškovi, ali ovo što poduzeće nije imalo drugi promet, svaku transakciju stavlja pod povećalo, jer se postavlja pitanje svrhe postojanja poduzeća. To što amortizacija nije korištena je dobro. 

prije 13 sati , kira je napisao:

prethodno je vlasnik izvršio pozajmicu poduzeću kako bi se nekretnina kupila.dakle može se obračunati i kamata na pozajmice.

Ako je vlasnik izvršio pozajmicu poduzeću, onda nije potrebno obračunavati kamatu. Naravno, trebao bi postojati ugovor o pozajmici u kojem bi trebao biti definiran rok otplate i (eventualna) kamata, ali to sada nije toliko bitno. Kamata od najmanje 3% ( od 1/1/2019 2%) mora postojati kada se radi o obratnoj transakciji - kada je firma dala pozajmicu vlasniku - u tom slučaju povoljnija kamata od zakonske je dohodak u naravi vlasnika firme.

S druge strane, kada vlasnik posuđuje novac firmi, onda on može ili ne mora obračunavati kamatu. Uglavnom, nema zakonske obveze za takvo nešto, tu nema poreznog rizika. 

Osoba je nakon 10 g. stalnog radnog odnosa dala otkaz. Sa stranica HZZ-a čitam uvjete za ostvarivanje naknade za nezaposlene.

Da bi ostvarila pravo na naknadu, ova osoba bi se morala ponovno zaposliti na najmanje 9 mjeseci i tek tada ako radni odnos prestane bez njene krivnje ili volje, onda ima pravo na naknadu tj ovih 10g ne ulazi ni u kakav izračun za pravo na naknadu?

Ako je to točno, koliko dugo prima naknadu i u kojoj visini, odnosno kako se to računa?

Hvala!

prije 5 sati , hetta je napisao:

Nitko ne zna odgovor ili se ne usudi iskomentirati rad državnih službenika na izborima?

Ne bih rekao da nitko ne zna, nego prije da kolege smatraju kako se radi o trivijalnoj stvari. U principu državni službenik za (skoro) bilo kakav drugi izvor prihoda tehnički treba suglasnost čelnika tijela, pa čak i ako se radi o 300 kn za izbore ili nešto slično. 

Postavlja se pitanje što će se dogoditi ako zaradi tih 300 kn bez prethodne suglasnosti. U tom slučaju kadrovska služba tog tijela, ako raspolaže tim informacijama može iste proslijediti onome tko je neposredno nadređeni tom službeniku 'prekršitelju', kako bi ovaj procijenio ima li tu elemenata za stegovnu odgovornost. 

Možda najbolje možete sami odgovoriti na takvo pitanje na način da se stavite u poziciju tog nadređenog, otvorite propise i odlučujete. 

Prvo:

Članak 33.

(1) Državni službenik može izvan redovitoga radnog vremena, po prethodno pribavljenom odobrenju čelnika državnog tijela, obavljati poslove ili pružati usluge pravnoj ili fizičkoj osobi, samo ako nad tim djelatnostima, odnosno nad radom te fizičke ili pravne osobe, državno tijelo u kojemu je u službi ne obavlja nadzor ili ako takav rad nije zabranjen posebnim zakonom, te ne predstavlja sukob interesa ili prepreku za uredno obavljanje redovitih zadataka niti šteti ugledu državne službe. 

(2) Odobrenje iz stavka 1. ovoga članka nije potrebno za objavljivanje stručnih članaka i drugih autorskih publikacija, odnosno obavljanje poslova povremenog predavača na stručnim seminarima i savjetovanjima. 

(3) O zahtjevu državnog službenika za davanje odobrenja iz stavka 1. ovoga članka čelnik državnog tijela odlučuje rješenjem. 

Nadalje, ako odlučite da je isti kriv prema članku 33, trebate pokrenuti postupak za tešku povredu (jer se ne može pronaći odgovarajuća laka povreda) službene dužnosti iz članka 99. Zakona o državnim službenicima.

Iz navedenog proizlazi da bi kazna za obavljanje takvog posla bez suglasnosti bila neusporedivo teža i ozbiljnija od koristi koju je službenik pribavio kršenjem propisa, pa bi bilo neprimjereno i neekonomično pokretati takav postupak. Teško da bi Službenički sud mogao presuditi protiv službenika u navedenom slučaju. 

Prije 25 minuta, Shinzon je napisao:

Preko Google AdSense-a se zaradi 1000kn i sad je to potrebno isplatiti na račun obrta koji nije u sustavu PDV-a. Je li na ovih 1000kn potrebno platiti PDV?

Ne. Samo obrti u redovnom sustavu PDV-a iskazuju PDV na izlaznim računima. To ne vrijedi za 'male obveznike' PDV-a. 

Prije 28 minuta, Shinzon je napisao:

Obrt kupi preko AliExpressa artikal za 100kn koji dropship-a. Je li na ovih 100kn potrebno platiti PDV?

U smislu propisa o PDV-u o kojim obrtnik sam vodi računa to nije potrebno učiniti. Međutim, AliExpress je firma sa sjedištem u Kini,  pa je moguće da Carina iznad nekog iznosa obračuna i naplati PDV (i carinu), sukladno carinskoj tarifi (o kojoj ne znam detalje). Međutim, to nije od utjecaja na vođenje knjiga u paušalnom obrtu. 

Prije 26 minuta, Shinzon je napisao:

Preko Google Ads-a se želi oglašavati i obrt ima trošak 1000kn. Je li na ovih 1000kn potrebno platiti PDV?

Da. Radi se o usluzi koju obrtu obavlja firma iz inozemstva, pa je na takvu uslugu potrebno obračunati i platiti PDV, a prije toga registrirati se za potrebe PDV-a i dobiti PDV ID broj. 

prije 15 sati , Barbara1984 je napisao:

Da ne otvaram drugu temu, ovo mi se čini kao slično. Imam pitanje vezano za povrat poreza iduće godine( tj. za 2019.). Naime ja radim na pola radnog vremena od 6. mjeseca ove godine, a prvih 6. mjeseci u godini bila sam nezaposlena. Moja plaća je niža od poreznog odbitka tako da na nju nije niti plaćen porez i prirez. Međutim muž mi radi cijelu godinu i njegov poslodavac uredno uplaćuje porez, a ja mu nisam prijavljena kao porezna olakšica tj. uzdržavani član obitelji. Moje pitanje je da li, i na koji način mi možemo naknadno iduće godine podnjeti prijavu kako bi suprug dobio povrat poreza za mene?

Ako u 2019. godini ostvarite manje od 15 000 kn bruto, možete biti porezna olakšica suprugu, inače ne. 

Osoba ima 58 godina i od rane punoljetnosti nema poslovnu sposobnost zbog duševne bolesti, ima skrbika i korisnik je Centra za socijalnu skrb i obiteljske mirovine nakon smrti roditelja. Međutim, s vremenom se pokazalo da isti funkcionira sasvim normalno i da nema objektivnih zapreka za vraćanje poslovne sposobnosti. 

Na Centru za socijalnu skrb mu je rečeno da će mu obiteljska mirovina (od cca 2.200 kn) ostati i nakon povratka poslovne sposobnosti ako se odluči na to, tj. da će mu biti ukinut samo neki dodatak od cca 400 kn. 

Međutim, meni to ne zvuči logično budući su korisnici obiteljske mirovine nakon smrti roditelja obično djeca (ili supružnici), a ne poslovno sposobne odrasle osobe. Kako ova osoba nema radnog iskustva niti staža, ne želi se izlagati ukoliko će stvarno izgubiti mirovinu. 

U zakonu vidim samo vezu između radne sposobnosti i (obiteljske) mirovine, ali ne i vezu između poslovne sposobnosti i iste miovine. 

Molim vaše mišljenje, odnosno neke zakonske okvire koje treba proučiti da bi se vidjelo da li su tvrdnje socijalnog radnika koji tvrdi da osoba može primati obiteljsku mirovinu i nakon povratka poslovne sposobnosti u pravu? 

Osoba je uselila u stan 2013 g i nastavila plaćati sve račune za režije nakon pokojnog djeda koji su bili na njegovo ime. Naknadno je prebacila račune na svoje ime, međutim, račun za Čistoću nije preuzela plaćati, jer iz nekog razloga isti nije dolazio pokojnom djedu. 

Kako želi plaćati i taj račun, što treba napraviti kako bi se to realiziralo - i najvažnije, koliko vremena unatrag Čistoća ima pravo ispostaviti račune, odnosno, kolika je zastara prava na utvrđivanje te obveze, s obzirom da iz dokumenata jasno da osoba živi u tom stanu već nekoliko godina i odlaže otpad kao i ostali. Međutim, računi nikada nisu ispostavljeni. 

Znam da kod HRT-a postoji neka nagodba, pa se osoba zaduži 6 mjeseci unatrag, ali ne znam kako je kod Čistoće? 

Hvala!

Prije 8 minuta, ivo454 je napisao:

Vjerojatno onda poslodavac i uštima porez i prirez, jer unaprijed zna ukupni iznos plaće za cijelu godinu, pa zato nema ni povrata poreza. A da je ovo i zabranjeno, kome bi se obratio, kad je poslodavac "podmazao" sve državne službe, primjera radi, svaka inspekcija se najavi nekoliko dana prije i onda menadžeri narede posebno čišćenje ili se onima neprijavljenima, da slobodan dan, a securiti prati, da ne bi tko od zaposlenih, pričao ili prišao inspektorima.

Povrat poreza inače ovisi o olakšicama koje imate, a kada je ugovorena neto plaća, olakšice jednostavno nemaju utjecaja. 

Pogledajte sami gdje kažu da nije zabranjeno ugovarati plaću u neto iznosu: 

https://www.mrms.hr/pitanje/ugovaranje-place-u-neto-iznosu/

U smislu odredbe članka 92. stavka 4. Zakona o radu pojam plaće obuhvaća plaću u njezinom bruto iznosu te je poslodavac u trenutku isplate plaće prema posebnim propisima dužan iz bruto plaće obračunati i obustaviti doprinose iz plaće, porez na dohodak, prirez porezu na dohodak te neto svotu koju izravno isplaćuje radniku. Na dan isplate plaće poslodavcu dospijeva i obveza plaćanja doprinosa na plaću, koji su propisani kao obveza poslodavca.

Mišljenja smo da se plaća može ugovoriti i u neto iznosu, ali ju je poslodavac uvijek dužan obračunati i isplatiti u bruto iznosu, dakle sa svim doprinosima i porezima.

Kao što vidite, njihovo 'mišljenje' ne slijedi iz odredbi Zakona, niti je logički utemeljeno, ali tu ne možemo ništa. 

Što se tiče inspekcijskog nadzora, neki od tih nadzora se mogu i trebaju najaviti unaprijed, primjerice neke vrste poreznog nadzora poslovnih knjiga, jer je to nešto što se niti ne može mijenjati retrogradno (mora biti u skladu s izvješćima koja se šalju redovno), ali za sve vrste inspekcija vrijedi da se ne moraju najaviti ukoliko to ugrožava sam predmet nadzora. 

Recimo, ukoliko kontrolira neprijavljene radnike, ne može se najaviti unaprijed i dl. 

Zaposlenici i inače u pravilu nisu ovlašteni za pričati sa inspektorima, ali u principu im nitko ne brani da prijave nepravilnosti u bilo kojem razdoblju. 

prije 1 sat, korisnik123456789 je napisao:

Mislim da se isplati kupiti firmu ali ne za veći novac jer je vrijednost mala zbog dugova, možete li na osnovu iznesenih podataka reći mišljenje, pod pretpostavkom da je sve uredno knjiženo i prikazano (vidio sam bilancu). Unaprijed hvala na pomoći

Ako ste u posjedu bilance i RDG (barem ona izvješća objavljena javno GFI na web stranici FINA-e) objavite ih bez osnovnih podataka o firmi (naziv, adresa, OIB i dr) pa mogu reći nešto..

prije 20 sati , korisnik123456789 je napisao:

Poštovani! Imam priliku kupiti d.o.o. jer sam saznao da vlasnik prodaje vlasničke udjele. Temeljni kapital firme je bio 20 000 kuna,uvećan 2016. na 700 000 kuna, temeljem zadržane  (reinvestirane) dobiti. Trenutno su kapital i rezerve oko 270 000 kuna ali d.o.o. duguje kupcima i dobavljačima ukupno cca 2 300 000 kuna, ukupna vrijednost firme je cca  2 600 000 kuna . Molim pomoć,koliko je isplativo platiti vlasničke udjele u tom d.o.o. ,imam iskustva u sličnim poslovima kojima se bavi taj d.o.o.

Postoji jako puno načina kako se procjenjuje vrijednost firme kada namjeravate kupiti poslovne udjele, međutim, većina tih načina nije baš previše pogodna za procjenu vrijednosti malih privatnih firmi. 

Govorite o knjigovodstvenoj vrijednosti firme, međutim, morate malo bolje pogledati bilancu, procijeniti svu imovinu po tržišnoj vrijednosti (a ne nabavnoj po kojoj je knjižena), pogledati strukturu tih obveza koje firma ima, procijeniti kakav je novčani tijek (likvidnost), provjeriti ima li firma potencijala isplaćivati dobit, postoje li potencijali rasta, koliko je poslovanje stabino, izračunati neke osnovne pokazatelje profitalbilnosti, zaduženosti i slično. 

Kod takvih firmi najviše vrijedi uhodani poslovni model i stalni poslovni partneri, posebno ako ste se sami bavili sličnom djelatnošću. 

Rizici uvijek postoje i ako je riječ o ozbiljnoj poslovnoj ponudi, trebalo bi izvršiti uvid u poslovne knjige, kako bi se donekle provjerilo da njihov sadžaj pravilno odražava stvarnost (da nema neproknjiženih ili nepravilno proknjiženih događaja), skrivenih poslovnih ili poreznih rizika i slično. 

Provjerite kakav ste ugovor o radu potpisali sa poslodavcem. Ukoliko ste ugovorili neto iznos, onda je to ujedno i odgovor zašto je plaća svaki mjesec u lipu ista. 

Po meni, ne bi trebalo biti dozvoljeno ugovarati neto plaću, ali Ministarstvo rada misli da se to smije i tako piše na njihovim službenoj web stranici. 

prije 2 sati , bivankovic je napisao:

Pozdrav!

Ako se osoba bavi freelance poslovima online za klijente van RH:

• kako se obračunava porez? Recimo na bruto svotu od 20,000 HRK mjesečno 
• da li otvaranje jddo ili sličnog donosi konkretne beneficije/olakšice što se tiče poreza?

Hvala!

Najpovoljnija opcija je paušalni obrt ukoliko ste ispod 300 000 kn bruto godišnjeg prometa. Otvaranje jdoo-a u ovom slučaju je nepovoljnije od paušalnog obrta uz navedeni uvjet. Isto tako je nepovoljno taj posao tretirati kao drugi dohodak iz inozemstva. 

Sa 20 000 kn mjesečno kroz paušalni obrt plaćate oko 500 kn mjesečno poreza, a doprinose (ako niste negdje zaposleni) plaćate oko 1.200 kn mjesečno. 

Teško ćete naći povoljniji porezni tretman za taj red veličine posla ne samo kod nas, nego i općenito u svijetu, bar van poreznih oaza. 

prije 2 sati , MiroKundicic je napisao:

Drugim rijecima, placam pdv i u minusu sam 25% na pocetku kupovao ja kao fizicka osoba ili kao firma?

 

Onda je to meni jedan investitor krivo objasnio kada mi je rekao da bih trebao preko firme nabaviti srebro. 

Evo, ne znam kojim se informacijama vodi taj investitor. Naime, da bi bilo moguće odbiti PDV u ulaznim računima, firma mora zaračunavati PDV na izlaznim računima. 

To se može ukoliko kupujete srebro da biste od njega nešto proizveli, međutim, ne i za investicijsku aktivnost. 

Investicijski fondovi ne plaćaju PDV, pa sukladno tome ne mogu niti koristiti pretporez u ulaznim računima. Vrlo slično kao da banka kupi investicijsko srebro i odbije PDV, a sama ne plaća PDV na svoje aktivnosti, jer je za iste oslobođena po Zakonu o PDV-u. 

Možda da ga pitate još jednom, pa da pojasni na što je mislio.

Recimo da imate pravo na odbitak pretporeza prilikom nabave investicijskog srebra, to bi opet značilo da morate zaračunati PDV kad ga prodajete (kome god ga prodajete) 

Čini mi se i da je zanemario da firma plaća i porez na dobit 12% ili 18% (ovisi o ukupnom prihodu) i da vi kao vlasnik plaćate još 12% na isplatu te dobiti, što nije zanemarivo, kao ni niz manjih parafsikalnih nameta, zatim trošak hladnog pogona, Vaše plaće ako niste drugdje zaposleni. Firmu isto tako nije lako likvidirati, zalihe ili dugotrajna imovina na koju ste odbili PDV može biti teret prilikom likvidacije firme i ne možete slobodno raspolagati sa imovinom firme, jedino što sebi možete isplatiti od firme je plaća ili dobit, a oboje podliježe porezu.

Ako bi to bilo društvo za upravljanje fondovima (djelatnost investicijskog fonda, zatvorenog), trebalo bi riješiti cijeli niz pravnih stvari sa HANFA-om, zatim posebno računovodstvo, jer vam to obični knjigovođe ne znaju raditi itd itd. 

Što se tiče toga da Vam je u startu srebro skuplje za PDV kada ga kupujete kao fizička osoba, to je točno. Pitanje je da li vam je pored investicijskog zlata potrebno i srebro i platina za istu svrhu. To je imovina koja ima međusobnu pozitivnu korelaciju, što nije dobro za sigurnost koju tražite. 

Ne želim Vam filozofirati oko investicijske strategije niti sam financijski savjetnik, ali predlažem da razmislite o portfelju koji će biti malo bolje balansiran i više diverzificiran. Kada namjeravate kupiti gotovo isključivo plemenite metale, jasno je da Vam je cilj hegde, odnosno očuvanje vrijednosti. 

Dio takvog portfelja može činiti svakako investicijsko zlato, ali za ostatak bi bilo dobro da razmislite o nekom miksu koji nudi minimalnu varijancu (imovina koja ima nisku ili negativnu međusobnu korelaciju), dakle, neka kombinacija obveznica i dionica ili slično. 

Uglavnom i dalje ne vidim prednosti firme nad osobnim investicijskim portfeljom u Vašem slučaju. 

prije 16 sati , MiroKundicic je napisao:

Pozdrav,

 

Radio bih iskljucivo vlastitim novcem.

Ali problem je porez na dodanu vrijednost ako ja kao fizicka osoba kupujem investicijsko srebro, jer nije oslobodjeno poreza na dodanu vrijednost poput investicijskog zlata.

Zato pitam postoji li kakav nacin da investiram u te plemenite kovine, ili preko vlastite firme ili nekako drugacije?

Po meni, ako radite isključivo vlastitim novcem i ako ćete ulagati dominantno u plemenite metale, osnivanjem firme ne ostvarujete nikakve dodatne pogodnosti u odnosu na to da investirate kao fizička osoba.

Čini mi se da je u ovom slučaju osnivanje firme nepotrebno komplicirana i skupa opcija, budući investicijska djelatnost traži posebnu regulativu i poseban način vođenja knjiga. Takve firme isplati se osnivati samo ako imate velik kapital i ako ulažete u likvidniju imovinu, npr vrijednosne papire. U nekim drugim državama se to isplati i zbog nekih poreznih olakšica i zaštite imovine, ali kod nas u tom smislu nema prednosti. 

Naime, investicijsko zlato je oslobođeno i PDV-a i poreza na kapitalnu dobit, a ostali plemeniti metali (srebro, platina i dr) nisu oslobođeni PDV-a, ali jesu oslobođeni od poreza na kapitalnu dobit. 

Kada kupite investicijsko srebro kao fizička osoba, vi ćete platiti PDV, to stoji, međutim, rezultat bi bio isti i preko firme s obzirom da investicijska djelatnost u pravilu ne ulazi u sustav PDV-a, dakle vi kao firma ne biste plaćali PDV, ali ne biste ga mogli niti odbiti prilikom nabave plemenitih metala. 

Nadalje, takva firma ne bi imala baš česte aktivnosti niti transakcije, dakle, imali biste cijelo vrijeme trošak hladnog pogona, a kada prodate tu imovinu za veću cijenu morate platiti porez na dobit plus kada isplaćujete sebi onda još 12% poreza na dohodak od kapitala plus prirez. 

Za tu djelatnost i svrhu ne vidim prednosti firme u odnosu na Vas kao fizičku osobu.

, niro je napisao:

Koliko sam ja vidio na primjeru jedne firme to je po novome izgleda standardna procedura. Vjerojatno niste u poreznoj riješili onaj obrazac dali ulazite u sustav pdv-a ili ne. Vidim da se ipak pooštravaju stvari, možda čak morate potpisati i onu izjavu o nekažnjavanju za gospodarski kriminal. Znači zadnji korak nakon se otvori firma ide se u poreznu uparavu kojoj pripadate i dosta toga morate donjeti sa sobom i potpisati. Krivo sam napisao nema izjave o neaktivnosti. Niste bili u poreznoj upravi kao zadnji korak otvaranja poduzeća?

Ulazak u PDV se može ostvariti jedino podnošenjem P-PDV obrasca, dakle, ne treba se izjašnjavati da nećete ući u PDV, to se podrazumijeva. Ne postoji propis koji bi vas obvezao na takvo nešto. 

Izjave isto tako nisu potrebne Poreznoj upravi, odnosno one su propisane ZTD-om odnosno Zakonom o sudskom registru, a te zakone ne provodi Porezna uprava. 

Porezna uprava nema zakonske osnove ne odobriti registraciju trgovačkog društva, postoji samo obveza prijave društva 8 dana nakon osnivanja, iako Porezna dobije podatak elektronskim putem od Trgovačkog suda. 

Obično su firme koje se bave investicijskom djelatnošću posebno regulirane i vode knjige na poseban način, a ponajviše zato što prikupljaju i ulažu tuđi novac. Ako želite raditi s tuđim novcem, onda bi moglo biti komplicirano, a ako samo želite investirati vlastiti, onda Vam firma nije ni potrebna, odnosno povoljnije je regulirati vlastiti porezni status kroz osobni portfelj i porez plaćati po osnovi eventualne kapitalne dobiti. 

prije 1 sat, kira je napisao:

Da preporez ke korišten u iznimno malim iznosima(voda,struja,,),i to 2016,g,  dali će službenici gledati tu godinu,,no mislim da je iznimno važno da je objekt kupljen s plaćenim porezom od 5% i to prije dvanaest godina, dakle nije korišten PDV kod kupnje,,da u troškovima postoje male razlike,,

no kako sve to odrediti,,

lp

Ako je pretporez malo korišten, onda se malo PDV-a može i utvrditi u nadzoru, tj mora biti proporcionalno. S druge strane, te fluktuacije u troškovima mogu biti indicija (ali po meni ne i dokaz) za utvrđivanje poreza na dohodak od izuzimanja, odnosno skrivenu isplatu dobiti. 

Teoretski mogu utvrditi to nešto malo PDV-a, osporiti sve te troškove kao porezno nepriznate po osnovi dobiti i uvećati gubitak i pokušati utvrditi porez na dohodak od izuzimanja, ali ne vjerujem da će se to dogoditi, jer je riječ o relativno zahtjevnoj stvari za izvođenje dokaza, a koja ima malu šansu za prolaz na drugom stupnju, odnosno Upravnom sudu. 

prije 21 sati , kira je napisao:

Sve u redu no kako će porezno tijelo utvrditi vrijeme korištenja nekrtnine, budući nemamo ulaznih računa za troškove objekta uključivo i račune održavanja i režijski troškovi, dakle nije korišten pretporez,,

lp

 

OK, nije korišten pretporez, ali pretpostavljam da postoje računi koji su se knjižili kao trošak bez pdv-a, porezno priznati s aspekta dobiti?

Isto tako, za pretpostaviti je da u određenim razdobljima postoje razlike između troškova 'hladnog pogona' i razdoblja kada su tu boravili vlasnici?

Prije 8 minuta, malicovjek je napisao:

Pa napisao sam ti otidji u financijsku, kadrovsku ili pravnu sluzbu (ponesi svoj ugovor o radu i isplatne liste) pa priupitaj zasto vam tako obracunavaju placu (nemoj spominjati place ostalih kolega za usporedbu, jer to bas i nije popularno a place su i tajne), bas me zanima njihov odgovor.

I mene zanima. Moje je mišljenje da onaj tko obračunava plaću nema mrtve veze kakav je ugovor potpisan i radi se sve napamet i po inerciji. 

Uostalom, nejasno je zašto se uopće dopušta ugovaranje neto plaće, kad iz propisa proizlazi samo bruto. Kad je sudski spor, sud presuđuje u bruto iznosima. Plaća je uvijek bruto, neto je individualna stvar. Kada država propisuje porezne olakšice ili korekcije u doprinosima koje su u korist radnika, one nemaju nikakvog učinka ako su ugovorene neto plaće. 

Ne razumijem se u uvjete za beauty studio, ali najpovoljniji način rada za tu djelatnost je paušalni obrt 

https://plaviured.hr/vodici/10-koraka-kod-osnivanja-pausalnog-obrta/

https://tilio.hr/pausalni-obrt/

Ovo je ponajbolji članak s primjerima kako se vode evidencije i podnose JOPPD obrasci za porez na kapitalnu dobit. 

https://www.ijf.hr/upload/files/file/PV/2016/12/lonza.pdf