Jump to content

Mario137

Korisnik
  • Broj objava

    201
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

  • Osvojio dana

    23

Sve što je Mario137 objavio

  1. Možete li u Zakonu o porezu na dohodak pronaći članak prema kojem biste vi trebali platiti porez?
  2. Pokušajte preko upravne inspekcije, njihov posao je nadzirati ovakve stvari.
  3. U tom slučaju niste uopće dužni platiti porez. Zakon kaže da se otuđenje nekretnina ne oporezuje ako je vezano za nasljeđivanje (koje je inače oslobođeno oporezivanja). Pogledajte ovo mišljenje Porezne uprave: https://www.porezna-uprava.hr/HR_publikacije/Lists/mislenje33/Display.aspx?id=18094
  4. Za promjenu, u Poreznoj upravi dobili ste točne informacije i optimalnu strategiju. Zaista nema mogućnosti jednokratne odgode. Kamate nisu velike (nije složeni obračun kamata) pa se ne morate brinuti za njihovu visinu, nije to kao u banci. Najbolje je napraviti kako vam je rečeno. Nije obvezno da išta plaćate jednokratno, po opomeni možete jednostavno podnijeti zahtjev za upravni ugovor i plaćati sve na (najviše) 24 rate.
  5. Ja vjerujem da pozor HANFAe svakako mora izbjeći jer ovaj fond me odgovara definiciji fonda prema Zakonu o AIF. Mislim da je miran dok god ne radi tuđim novcem, a ovdje bi se radilo o novcu bez izravne protučinidbe, donacijama i sponzorstvu, članarinama.
  6. Porezna uprava raspolaže tim podatkom, ali on nije aktivan parametar kod automatske obrade podataka kod godišnjeg obračuna. Program ga obuhvaća samo ako se podnese JOPPD obrazac. Naravno, postoji mogućnost da netko pogleda stanje ž-r uzdržavanog člana, ali referenti rijetko provjeravaju automatski generirane obračune. Kako je ovdje riječ o inozemnom uplatitelju, vaš uzdržavani član je taj koji treba platiti porez i MO i uplatiti obveze i tek tada bi vi automatizmom dobili rješenje da morate platiti porez, a uzdržavani član bi imao povrat uplaćenog poreza (ali ne i MO). Tako da neto iznos za up
  7. To je onaj problem koji sam vidio i na svom iskustvu. Postoji trend da prvostupanjska tijela u potpunosti ignoriraju preporuke i shvaćanje drugog stupnja i/ili Upravnog suda i uvijek rješavaju po svom. To upravni postupak čini beskonačnim. U praksi se nikada ne koristi pravo meritornog rješavanja od strane višeg stupnja i nije mi poznata nijedna tehnika koja bi okončala ovakav cirkus ako je prvi stupanj dovoljno uporan....
  8. Mislim da je u skladu sa Zakonom o udrugama, zadovoljava osnovna načela. Radi se o neprofitnoj organizaciji (nema podjele dobiti, ne konkurira onima koji već plaćaju porez na dobit), cilj je obrazovanje (učenje kroz praksu) i eventualno znanstveni doprinos (proučavanje tržišta kapitala ili vrijednosnih papira). Ne vidim što bi bilo protivno Zakonu o udrugama. Da je sreće fakultet bi sam imao takav fond, odnosno odradio bi potrebni posao za studente. Što se tiče nadzora HANFA-e, on postoji da bi prije svega štitio investitore, odnosno one koji kupuju udjele u investicijskom fondu. Ovdje t
  9. Prvo da vas pohvalim, ideja je izvanredna. Ne postoji bolji način učenja. Osim tih milijun kuna, postoji cijeli niz formalnih i logičkih zapreka da osnujete 'pravi' investicijski fond. Regulativa investicijskih fondova, koju provodi HANFA podrazumijeva da se radi o djelatnosti koja upravlja tuđim uloženim sredstvima od osoba koje očekuju očuvanje imovine, odnosno povrat investicije, dakle, s profitom kao jednim od ciljeva. To kod vas nije slučaj jer vi želite osnovati fond koji bi radio pravim novcem za edukacijske i neprofitne svrhe. Tako da udruga zaista jest pravo rješenje.
  10. Da, bolji je kada se pređe 300 000 kn, odnosno prag za ulazak u sustav PDV-a, međutim, za ovu vrstu posla to nije vjerojatno dok god osoba radi sama. Taj posao je radno i vremenski intenzivan za jednu osobu i u tim gabaritima teško može preći 300 k kn godišnje.
  11. Za sud ne znam. Logično je da zastupati nekoga na sudu treba imati određene formalne kompetencije, ali tu nemam iskustava pa ne bih nagađao.
  12. Ma ne, može ga zastupati tko god je poslovno sposoban. Poželjno je da zna nešto, ali nema govora da je to uvjetovano nekim certifikatima. Punomoć samo znači da odgovorna osoba na nekoga prenosi svoje ovlasti za sudjelovanje u postupku, ništa više.
  13. Porez na dobit je 12% (trošak firme) plus porez na dohodak od kapitala na isplatu dobiti je 12% (vaš trošak). Međutim, same metode oporezivanja su bitno različite. Dobit je razlika između ukupnog prihoda i ukupnog rashoda, a vi rashoda praktički skoro i nemate, tako da vam je osnovica visoka. Recimo da ostvarite 80 000 kn. Imate rashode ukupno 10 000 kn, osnovica vam je 70 000 kn. Porez na dobit 8400, ostaje 61 600. 12% poreza na dohodak na isplatu dobiti je 7392, ostaje 54 208. Nisam uključio sitna parafiskalna davanja. Isplata jednom godišnje. Ako niste nigdje zaposleni ili ako ste zap
  14. Kod j.d.o.o.-a ukupna davanja jednostavno veća. Ako možete procijeniti koliki bi vam bili ukupni primici, možemo i izračunati koliko je što povoljnije. Isto tako je bitna stavka jeste li već zaposleni ili ne. Osim visine davanja, ima još jedna bitna razlika između (j)d.o.o. i obrta, a to je raspolaganje novcem. Kao obrtnik raspolažete novcem uvijek bez ograničenja. Kod firme nije tako, pa bi kroz vaš d.o.o. bilo moguće isplatiti novac samo kroz (eventualnu) dobit, jednom godišnje.
  15. Neće. Na e-poreznoj pogledajte koji je datum valute povrata, na knjigovodstvenoj kartici, račun 1619. To je datum povrata. Dan nakon toga provjerite račun. Ukoliko imate obrt i podnijeli ste godišnju prijavu po toj osnovi morate zatražiti pobrat pismeno ili putem ePorezne, neće doći automatizmom.
  16. To sam već odgovorio, tako stoji u ugovoru između bookinga i iznajmljivača. Booking je ugovorno prebacio taj administrativni teret na iznajmljivača. U praksi, to je vrlo rijetko. Iako po zakonu iznajmljivač koji radi sa agencijom ne mora izdavati račun gostu, ovdje se ugovorno obvezao da će taj posao odraditi odjednom i za sebe i za booking.com - pa je sve u smislu zakona zadovoljeno. Moguća je i obratna situacija, gdje se ugovorom određuje da agencija izdaje račun umjesto iznajmljivača, iako bi to trebao učiniti iznajmljivač. Nadzor Porezne ili Carinske uprave provjeravava sve činj
  17. Tako plaćate predujam poreza na dohodak. Po godišnjem obračunu, nakon podnošenja PO-SD obrasca se obračun svodi na stvarni, tj. uzme se u obzir ono koliko ste platiti po predujmu i sučeli se sa realno ostvarenim, a to je ujedno i osnovica za novi predujam.
  18. Možda mislite na ovu stranicu: https://www.xn--iznajmljivai-yrb.hr/privatni-iznajmljivaci-izdavanje-racuna/ Prije rečenice koju citirate stoji: "Izdavanje računa za iznajmljivače vrlo je jasno definirano", međutim, autor se ne poziva ni na jedan propis. Čak niti ne piše tko je autor. Pogledajmo propise. Prvo Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti na temelju kojeg iznajmljivači dobiju odobrenje za rad: Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti , člana k 10, stavak 1, točka 6: `izdati gostu čitljiv i točan račun s naznačenom vrstom, količinom i cijenom, odnosno odobrenim popustom, p
  19. Kao gost na neki način trebate dobiti račun, to može biti i elektronskim putem od agencije ili na licu mjesta od iznajmljivača, ali netko ga treba izdati.
  20. Mislim da trebate registirati i zakup pokretnina, to nije agencijska usluga i to ne morate registrirati. Možete uvesti mobilnu kućicu u dugotrajnu imovinu, ako želite koristiti izdatke za amortizaciju, inače ne morate. Kako je riječ o zakupu, moje je mišljenje da nema potrebe za registraciju izdvojenog pogona.
  21. Navedeni posao je najbolje obavljati tako da otvorite paušalni obrt. Mišljenja sam da ne morate ništa polagati i da nemate nikakvih posebnih uvjeta za to. Naravno da za to možete sklopiti ugovor, ali najpovoljniji porezni tretman za to je kroz paušalni obrt. https://www.hgk.hr/documents/predavanje-mostarcic-pausalno-oporezivanje-25b028e013e335.pdf
  22. Kod isplate predujma dobiti treba voditi računa da bude dovoljno dobiti na kraju, inače je potrebno naknadno platiti porez..
  23. Vrlo mi je teško reći bez da znam kako je češki poslodavac postupao i kakav je uopće vaš ugovor s njim. Nesamostalni rad za društvo sa sjedištem u drugoj državi članici EU je malo specifično. Postoje ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i ugovori o socijalnom osiguranju, a postoje i pravila EU o postupanju na zajedničkom tržištu, sve to može biti važnije od općih principa koje sam naveo. Pokušajte pročitati ovo: https://www.porezna-uprava.hr/obrazac_joppd/Documents/EU poslodavci za internet.pdf i usporediti sa svojom situacijom, pa onda možemo nešto zaključiti.
×
×
  • Napravi novi...