Makita

Borbena7, hvala vam na odgovoru, provjeriti ću što budem mogao. 

Ugovor je davno sklopljen, tako da bi od poslodavca trebalo tražiti informaciju, da li je u međuvremenu došlo do promjena.
Ovisi,da li ste potpisnici Kolektivnog ugovora i da li je ovo pitanje regulirano internim aktima poslodavca.
Provjerite na temelju čega je izvršena ova uplata.
Ako je već dužan ovako postupati temeljem naprijed navedenih akata, onda je ta obveza poslodavaca isključivo samo jednom godišnje da isplatiti novčanu pomoć u visini do 2.500 kuna.
Ne.

Po ku za trgovinu iznosi 80%.

Hvala Borbena7, javim popodne sadržaj Ugovora o radu na neodređeno

Kolektivnim ugovorom je možda uređeno da imate pravo na naknadu plaće za vrijeme bolovanja u visini 70% od plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca neposredno prije nego je započeo bolovanje. 
Također pogledajte ugovor o radu tj. da li odredbama za smanjenje i povećavanje plaće upućuje na Kolektivni ugovor ili Pravilnik o radu.

Zakon o zdravstvenom osiguranje koji kaže 6. mjeseci. 

Smatram da takva praksa ne bi bila u skladu sa zakonom. Zastara je 5 godina od dospijeća svakog pojedinog potraživanja, dakle unazad pet godina.

U ugovoru o radu ne mora nužno biti sadržana plaća, ali bi ugovor u tom slučaju o pitanju plaće trebao uputiti na drugi izvor prava, Pravilnik o radu najčešće, pa bi onda u tom pravilniku morala biti uređena plaća. Ako je takav slučaj kod vas, onda smatram da bi poslodavac teoretski mogao uz postojanje opravdanih okolnosti izmjenom pravilnika promijeniti plaću za period trajanja tih okolnosti.
Međutim, čak i u tom slučaju, takva izmjena pravilnika i objava iste bi se morala provesti u skladu s propisanim postupkom, te bi morala biti dostupna svim radnicima. Pored toga, ukoliko imate radničko vijeće, poslodavac bi se morao posavjetovati s istim prije donošenja izmjene pravilnika. Ako to ne učini, radničko vijeće može od nadležnog suda tražiti da utvrdi da je predmetni pravilnik ( ili pojedine njegove odredbe ) nezakonit.
Vidite što točno u pravilniku piše glede plaće.
 
Prijevoz se ne uračunava, a prekovremeni rad spada u plaću, tako da bi se on trebao uračunavati, iako u praksi nije uvijek tako.

Dakle, trebao bi vam biti plaćen u istom iznosu kao i da radite. Ako vam je smanjio onda je to trebao regulirati aneksom ugovora o radu na koji bi vi trebali pristati, osim iznimno ako mu jednostrano smjanjenje plaće/naknade nije omogućeno Pravilnikom o radu ili KU, i to samo ako vam plaća uopće nije niti uređena ugovorom o radu.

Ne treba te se gnjaviti sa fizičkom predajom zahtjeva. Trebate zahtjev samo poslati poštom preporučeno s povratnicom.
Ukoliko vam se vrati povratnica da je uručeno, rok poslodavcu na davanje odgovora smatra se da teče od dana uručenja.
Ukoliko vam se vrati kao neuručena, rok poslodavca za davanje odgovora smatra se da teče od dana vaše predaje zahtjeva na poštu.
Tako proizlazi iz sudske prakse kako slijedi:
"Rok za odgovor poslodavca na podneseni zahtjev radnika za zaštitu prava računa se od dana predaje tog zahtjeva preporučeno pošti."  Gž 965/2017-3
"Kada je radnik zahtjev za zaštitu prava predao u roku preporučenom pošiljkom putem pošte, kada je iz javne isprave (povratnice) imao podatak kada je poslodavac primio njegov zahtjev, tada se pitanje pravovremenosti traženja sudske zaštite prava sukladno roku iz čl. 129. st. 2. Zakona o radu ne može računati od dana kada je zahtjev za zaštitu prava predan pošti preporučenom pošiljkom, već od dana kada je poslodavac primio zahtjev radnika za ostvarenje povrijeđenog prava."  Pravno shvaćanje sa sjednice VSRH -Su-IV-19/2015-15, od 16.11.2015.g.