Denver41

Ne plaća se porez kod darovanja djeci. Bilježnika plaćate samo ovjeru potpisa.

Odgovarate do visine VRIJEDNOSTI naslijeđene imovine, što znači da odgovarate i svojom vlastitom imovinom ali samo do iznosa koliko je ta nekretnina vrijedila u trenutku ostaviteljeve smrti ( prema tržišnoj procjeni ).

Zatražite u gruntovnici uvid u zbirku isprava prodane nekretnine. Imajte na umu da zahtjev za povratom dara kojim je povrijeđen nužni dio, zastarijeva u roku od 3 godine od dana smrti ostavitelja. Ako bi protustranka osporavala vaš zahtjev, bili bi ste poslani u parnicu gdje bi ste zatražili od suda da naloži dostavu izvoda/prometa po svim bankovnim računima protustranke u spornom periodu.

Tužbu možete podnijeti protiv poslodavca temeljem čl.7.st.5. i čl. 111. Zakona o radu, pozivajući se pritom na relevantne odredbe Zakona o obveznim odnosima koje uređuju povredu prava osobnosti ( dostojanstvo, tjelesno i duševno zdravlje... ), te pravo na pravičnu novčanu naknadu.

Imate pravo samo na razmjerni godišnji odmor za tih 6 mjeseci sukladno čl.78.st.1. ZOR-a

S time da ako vam je kojim slučajem već priznata ozljeda na radu od strane nadležnog tijela Zavoda ( ili ako je nesporno da će do priznavanja doći ), onda bi naknada bolovanja u cijelosti išla od prvog dana na teret Zavoda a ne poslodavca, dakle poslodavac se u tom slučaju ne bi ništa teretio. U tom smislu možda eventualno postoji mogućnost u slučaju priznate ozljede na radu da poslodavcu pojasnite da vaše bolovanje neće ići na njegov teret, te da molite da pristane na raskidanje ( stavljanje van snage ) tog sporazumnog raskida ugovora o radu jer ga to praktički neće ništa koštati ( dakle da se stvori situacija kao da raskida ugovora nije niti bilo ), pa da vi dobijete svoju naknadu na teret Zavoda tih dva tri mjeseca, a onda kad se vratite da ponovno regulirate eventualni prestanak ugovora o radu.

Ovo je i moje iskustvo, bilježnici pri otvaranju firme doista daju na potpisivanje papir - izjavu o fizičkom dugovanju.

Nije tako. Pogledajte stavak 2. članka 230. koji članak i sami spominjete ali se ciljano samo osvrćete na stavak 1. Dakle, istekom 5 godina od nastanka štete zastara svakako nastupa. Subjektivni rok može biti samo unutar tog objektivnog roka, ne i izvan njega. Njegov smisao nije da vam produži eventualno pravo na utuživanje izvan predviđenih 5 godina, već da vam skrati to pravo na 3 godine ako ste odmah saznali za štetu kada je ona i nastala. Međutim, postavlja se ovdje doista pitanje kada je uopće nastupila šteta, odnosno da li vam je uopće isteklo tih 5 godina objektivnog roka kako to osiguranje naravno tvrdi da jeste, jer se ravna prema trenutku štetne radnje. Postoje solidni temelji za tvrdnju da je šteta nastupila tek donošenjem presude VSRH, jer da ta presuda recimo nije bila odbacujuća, šteta ne bi niti nastala jer bi ste mogli svoje pravo ostvariti u daljnjem tijeku postupka ( pred Ustavnim ili ponovno pred nižim sudovima ). Dakle, nakon štetne radnje na nastanak štete se moralo čekati jer je bilo nepoznato kakva će presuda biti donesena. Kada bi ova teorija bila točna, zastara od 5 godina bi vam počela teći tek od 2017.g. S time da ovdje postoji još jedan problem. Iz sudske prakse u predmetima ove vrste proizlazi da oštečenik mora dokazati tu stvarnu štetu koja bi mu nastala, odnosno mora dokazati vjerojatnost uspjeha u sporu pred sudom pred kojim ga je odvjetnik oštetio nekim svojim propustom, dakle u konkretnom slučaju da je revizija bila podnesena kako treba, da bi vi doista uspjeli u sporu pa da bi vam onda i nastala ta stvarna šteta, a to naravno nije lako dokazati. Dakle, čak i da zastare nema, za ostvarivanje odštete prema sudskoj praksi ne bi bilo dovoljno dokazati samo propust odvjetnika u smislu podnošenja krive revizije, već i da je takva radnja doista prouzročila stvarnu štetu, odnosno potrebno bi bilo dokazati vjerojatnost uspjeha u tom sporu da je revizija podnesena kako treba ( jer ako u sporu ne bi ste uspjeli, onda ne bi bilo ni stvarne štete bez obzira na propust odvjetnika ).

Neki od relevantnih zakona su zakon o trgovini, zakon o elektroničkoj trgovini, zakon o zaštiti potrošača itd...pa si to pogledajte.

Prvo im pošaljite dopis s povratnicom u kojem će te navesti da obzirom je došlo do nemogućnosti ispunjenja ugovora, zahtjevate da vam izvrše povrat kapare u roku od 8 dana od primitka dopisa, u suprotnom da će te pokrenuti sudski postupak radi povrata iste skupa sa zateznim kamatama.

Pošaljite im poštom s povratnicom dopis u kojem navodite da zbog neispunjenja ugovora tražite da vam u roku od 8 dana od primitka dopisa isplate kaparu nazad na račun, te da će te u suprotnom pokrenut sudski postupak, u kojemu će te onda tražiti dvostruku kaparu, obzirom je na njima razlog neispunjenja. Stavite svoj IBAN u dopis ako ga već nemaju.

No, možda bi postojala mogućnost primjene Općih odredaba iz čl. 297, 298. istog zakona, prema kojima se ugovori načelno mogu sklopiti s odgodnim uvjetom ukoliko isti nije nedopušten ili nemoguć, a takva mogućnost nije izričito isključena posebnim odredbama koje uređuju ugovor o darovanju.

Ukoliko se ne dogovorite oko cijene, pa ako vam nakon toga dobrovoljno ne pristane vratiti kaparu, predugovor bi se morao raskinuti da bi ste došli do kapare. Trebali bi ste prvo poslat prodavatelju poštom s povratnicom zahtjev za raskidom ugovora i povratom kapare u roku od npr. 8 dana. Ukoliko prodavatelj odbija sporazumno raskinuti predugovor i vratit vam kaparu, morali bi ste od nadležnog općinskog suda ( prema njegovu prebivalištu ) tužbom zatražiti da konstitutivnom presudom izmjeni predmetni predugovor ( sniženje cijene ) ili da ga raskine te naloži prodavatelju da vam vrati kaparu, a sve to temeljem članaka 369. i 268. stavak 6. Zakona o obveznim odnosima.

Iako otkaz sam po sebi zbog ovog razloga ne bi bio nezakonit, već bi poslodavac time počinio težak prekršaj propisan odredbama Zakona o radu, zbog čega bi ste ga mogli radi vlastite satisfakcije jedino prijaviti inspekciji rada, ali ne i osporavati zakonitost samog otkaza. Pored toga, ovdje je pitanje da li je on uopće prekršio to pravilo, ako je zaposlio upravo one radnice kojima je prije vas isto tako dao otkaz. Jer, i one imaju pravo isto kao i vi da ih se po tom načelu ponovno zaposli prije drugih.

Strogo zakonski gledano, odluka o godišnjem se mogla donijeti odmah po saznanju za nemogućnost rada, ali s danom početka godišnjeg odmora nakon što istekne 15 dana od dana donošenja odluke. Odluka o preraspodjeli se također teoretski mogla donijeti na način kako sam gore naveo. Ma da nisam siguran da li bi uopće i takva preraspodjela bila zakonita, gdje u nekom periodu uopće ne radite...iako nigdje nije propisan taj minimalan broj sati u nekom periodu, a maksimalan jest, pa ispada da bi bila dozvoljena. Postoje tu i još neka dodatna ograničenja pa je pitanje da li bi uopće poslodavac teoretski uspio kompenzirati preko mjesec dana razdoblja u kojem se nije radilo, a da ne prekrši propisani maksimalan broj sati rada u razdoblju u kojem je rad povečan...