KorisnikX

Molim ako mi netko može odgovoriti na dva pitanja na ovu temu. Ako sam s još 5 osoba suvlasnik u 10 čestica (odnosno, negdje nas je 5, negdje 3), mogu li pokrenuti razvrgnuće za samo dvije čestice? Ovo pitam zato što mi je jedna osoba nedavno rekla da onda drugi suvlasnici mogu zahtijevati da se odmah u istom postupku dijele i ostale parcele, a ne samo te dvije. Meni je logičnije da ostali suvlasnici, ako žele, pokrenu novi postupak razvrgnuća za preostale čestice, a ne da ja pod njihovim pritiskom moram u postupku koji ja pokrenem dijeliti i ostale čestice (što mi iz određenih razloga nije u interesu). Drugo pitanje je je li istina da se poljoprivredno zemljište više ne može dijeliti među suvlasnicima, nego da u obzir dolazi samo isplata ili prodaja pa zatim dioba novca?

Odlično, hvala lijepa!

Molim ako mi netko tko se bavi pravom ili je imao iskustva sa sličnim odgovori je li uobičajeno podnositi žalbu na presudu koja je riješena u našu korist? Imam slučaj gdje je tužba tužitelja odbačena u cijelosti radi neosnovanosti, ali tuženik nije zadovoljan nekim detaljima u presudi, jer su donekle netočno navedeni pa se tuženik boji da bi ih kao takve tužitelj mogao zloupotrijebiti u žalbi i navesti drugostupanjski sud na krivi trag. Na primjer, u presudi se kaže: "Na temelju elaborata...sud je utvrdio...", a tuženik smatra da je taj elaborat trebao biti isključen iz dokaza, jer na uviđaj nije pozvan susjed koji je međaš s predmetnom česticom. Kasnije se u elaboratu navodi da je "susjed zauzeo dio čestice", a to uopće nije točno niti je itko susjeda pitao da li je zauzeo ili nije.

Zanima me postupovni dio u slučaju upućivanja u parnicu u izvanparničnom postupku za razvrgnuće suvlasništva. Ako u izvanparničnom postupku za razvrgnuće suvlasničke zajednice netko ospori suvlasničke omjere protustranaka te tvrdi da mu pripada više od onoga što je zapisano u z. knjigama i sud ga uputi u parnicu, mora li on na početku svoje tužbe navesti da je upućen u parnicu i razlog zbog kojeg je upućen? Koje vrste ta tužba mora biti - da li obavezno isto tužba na razvrgnuće ili smije biti bila kakva, npr. za utvrđenje vlasništva? Pitam zato što je u jednom slučaju osoba upućena u parnicu iz izvanparničnog postupka razvrgnuća, ali je podigla tužbu za utvrđenje vlasništva nad određenim dijelom čestice i kućom (dijelom koji je odredila tek u tijeku parnice pomoću geodeta, a na ostavinskoj raspravi to nigdje nije navela), nigdje nije navela da je upućena u parnicu ni razlog zašto je upućena, a taj razlog je u tijeku parnice promijenila tj. sada tvrdi da ne osporava suvlasničke omjere, nego da je vlasnik kuće. Je li tu postupovno sve u redu?

Možda bi bilo dobro navesti i od koga ste kupili, jer ako je bivši vlasnik tu parcelu koristio (makar i za parking) i smatrao svojom, onda je nije mogao netko drugi steći dosjelošću.

A kako bi bilo da se ja npr. izjasnim da mi je svejedno koje dijelove dobijem u geometrijskoj diobi? To sada pitam hipotetski, u slučaju da nema kuće, ali da su čestice spojene. Bi li tada sud bio sklon da mi dodijeli tri komada razbacana i nepoveziva? Kakva je praksa? Naročito kad se uzme u obzir da se radi o kvadraturama 106 m2 + 150 m2 + 230 m2. Je li uopće moguće formirati česticu od 106 m2?

Jedno od privremenih rješenja bilo bi da počnete stanovati u toj kući na neko vrijeme. Ne vjerujem da je netko toliko lud da kupuje dio kuće u kojoj postoji legalni stanar.

Može ići i pojedinačno, i sve zajedno. Ako taj drugi suvlasnik želi zadržati svoj dio, sud ga neće tjerati da proda, nego će prvo ići prisilna dioba. Onda vi nakon toga možete prodati svoj dio za bagatelu, a drugi suvlasnik može svoj dio prodati po nekoj višoj cijeni. Ako griješim, neka me netko ispravi.

U tri spojene čestice imam sljedeće udjele: u dvije čestice po 180/1080, dakle po 1/6, a u jednoj (srednjoj) imam više od 1/4 (160/540). Budući da s ostalim suvlasnicima nije moguć dogovor u smislu međusobnog odricanja, mogu li ja samostalno izaći iz te zajednice sa svojim udjelima? To je površinski 106 m2 + 150 m2 + 230 m2. Kad bi se sve spojilo, to bi bila čestica solidne veličine. Kako sudovi na to gledaju budući da su čestice spojene - teži li se spajanju udjela jednog vlasnika u svrhu okrupnjavanja? Na jednoj od čestica je i stara kuća u kojoj je moja obitelj posljednja (i jedina) stanovala. Imam li tu prednost da se izdvojim s tim dijelom na kojem je kuća? Kuća sama po sebi nema neku vrijednost jer je ruševna. Najveći dio suvlasnika ima vrlo malene udjele u tim česticama, samo jedan ima približno kao i ja. Molim neki koristan savjet.

Nedavno smo na parceli na kojoj imam oko 1/3 udjela imali raspravu u sklopu parnice koju je pokrenuo moj rođak, sa svrhom njegovog izlaska iz zajednice sa svojim dijelom zemljišta. U tu svrhu naručen je geodetski sudski vještak da napravi elaborat nakon što izvrši uviđaj i odredi rođakov dio. Geodet je došao sa skicom čestice i rođakov dio "otkrojio" u ćošku koji mu je ovaj pokazao bez da je prije toga identificirao česticu na način na koji je definirana identifikacija čestica u priručnicima. Veći dio čestice nije ni vidio, a izrezivanje rođakovog komada obavio je mjereći iz dva ćoška, jer nije htio ići u jarak. Čestica je nepravilnog oblika i veći komad nije pogodan za gradnju, oduvijek se vodio kao voćnjak, čak i u katastru. Općina je cijelu česticu stavila u građevnu zonu, međutim, osim voćnjaka, preko nje prelazi i visokonaponski vod. Ništa od toga nije uzeto u obzir te vjerujem da će elaborat biti debelo na moju štetu, jer će ispasti da meni ostaje "građevni dio čestice" pod velikom kosinom i ispod dalekovoda. Kako postupiti nakon izrade elaborata? Zatim, prije nekoliko godina (5-6) rođak je uništio među na jednoj strani te je drugi susjed bagerom otkinuo komad čestice i na taj dio skrenuo općinski put, tako da je ispalo da je međa nasred puta. Geodet ni sam nije znao što bi s tim pa je rekao da će tu među napraviti u dvije verzije. Geodeta je naručio tužitelj (moj rođak), a ne sud. Čak mi je pokazivao skicu na kojoj su tobože dolje u voćnjaku bile ucrtane građevine, misleći valjda da ja nemam skice ucrtavanja iz 19. st. na kojima tu nema nikakvih zgrada. Mogu li ja zatražiti da se prije bilo kakve podjele ispravi međa prema općinskom putu (ucrtanom) i mogu li tvrditi da čestica nije pravilno identificirana?

Nakon rastave žena je postala skrbnik djece. Nakon nekoliko godina zaposlila se u Irskoj, a djeca ostala u Hrvatskoj s njezinom rodbinom. U Irskoj je podnijela zahtjev za dječji doplatak uz predočenje svih dokumenata, od rješenja o rastavi do potvrda iz škole i sl. te je 2 godine normalno dobivala irski dječji doplatak. Pred mjesec dana došao joj je dopis iz irskih institucija u kojem je obavještavaju da su iz Hrvatske dobili zahtjev za revizijom njezinog doplatka te joj privremeno obustavljaju doplatak te da se za doplatak pokuša prijaviti u Hrvatskoj. Može li mi netko reći o čemu se tu radi? Je li to normalno da Hrvatska nakon nekoliko godina sama od sebe radi reviziju u želji da nekome plaća doplatak i zašto ako je Irskoj bilo sve u redu? Naše je institucije obavještavaju da zahtjev za doplatak mora podnijeti osoba s kojom djeca žive, a znamo da mnogi naši građani dobivaju inozemne dječje doplatke iako su djeca u Hrvatskoj, a oni npr. u Njemačkoj.

E pa da, zato i pitam jer mi nije jasno kako je moguće nekome oduzeti nešto što nije ni imao. Bojim se da se radi o policijskoj mućki, jer u pitanju je osoba povezana s policijom.

U prilogu je slika raskršća na kojem je automobil udario biciklista na biciklističkoj stazi. Automobil se kretao iz sporedne ulice na glavnu i ispred sebe je imao znak stop. Biciklist je dolazio automobilu s lijeve strane i u trenutku udarca već je bio prešao ispred automobila skoro cijelom svojom dužinom, tako da ga je automobil udario u zadnji kotač. Biciklist je odletio u zrak i zadobio teške ozljede te neko vrijeme bio u nesvijesti. Molim za mišljenje tko je tu kriv i postoji li mogućnost da je biciklist oduzeo automobilu prednost? Naime, protiv biciklista se vodi postupak jer ga je policija prijavila za oduzimanje prednosti. Osim svega navedenoga, vozačica automobila svoj je automobil odvezla nekoliko metara dalje na zelenu površinu, bez obzira što je biciklist ostao ležati i nije mogao ustati. Ne znam je li dozvoljeno premještati automobil u takvim slučajevima? Je li moguće oduzeti prednost nekome tko ispred sebe ima znak stop?

Uvođenjem načela pravnog jedinstva nekretnine prema novom Zakonu o vlasništvu neupisane zgrade ne smatraju se neupisanim nekretninama, pod uvjetom da je upisano zemljište na kojem su izgrađene.

Zanima me kako se tretiraju neucrtane kuće tijekom ostavinske rasprave odnosno tijekom mogućeg kasnijeg parničnog postupka za utvrđivanje vlasništva - kao knjižno ili izvanknjižno vlasništvo? Točnije, kako se tretiraju ako kasnije dođe do spora oko vlasništva nad kućom? Može li nasljednik kroz parnicu za utvrđivanje vlasništva utvrditi vlasništvo svog prednika nad spomenutom neucrtanom kućom u smislu da tvrdi da je to bila prednikova izvanknjižna imovina, jer nije spomenuta u ostavinskom postupku? Ili se tretira kao knjižno vlasništvo pa se podrazumijeva da se među nasljednicima dijeli po udjelima jednakima kao i zemljište, jer su svi nasljednici znali da kuća postoji i tijekom ostavinskog postupka nitko nije naglašavao da ima veće pravo?