nasljedstvo kad netko ima više "žena"

[dunja07]

slučaj je ovakav..

 

muškarac koji godinama radi u inozemstvu, u hrvatskoj ima zakonitu ženu i dijete. a u inozemstvu je imao vezu u kojoj se rodilo dijete (prije braka u hrvatskoj). stvar je u tome što je on u toj stranoj državi i dalje prijavljen na adresu te izvanbračne supruge, i pred njihovim vlastima ispada da su u izvanbračnoj zajednici, a u prilog tome ide još i zajedničko dijete.

 

zanima me, u slučaju njegove smrti, ima li i ta žena iz inozemstva pravo na nasljeđivanje? za njezino dijete znam da ima, ali ne znam kako tumačiti njen status. s obzirom da su po našem zakonu izjednačene bračna i izvanbračna zajednica, akd je nasljeđivanje u pitanju.

[felixx]

Izvanbračna zajednica zakonski izjednačena sa brakom moguća je samo između neudate žene i neoženjenog muškarca.

 

Pravo na nasljeđivanje ima samo dijete, a koja druga prava (eventualno) ima ta druga žena donekle ovisi i o zakonima te države u kojoj žive.

 

[dunja07]

znam da je izvanbračna zajednica priznata samo ako su oboje slobodni. ali ta izvanbračna žena u drugoj državi ne zna da se on u međuvremenu oženio u hrvatskoj. i kad tamo pokazuje papire, on pokazuje svoj stari rodni list, kao dokaz da je slobodan, te papire da zajedno žive na istoj adresi, kao i papir iz kojeg je vidljivo da imaju zajedničko dijete. što će reć, da je on u toj državi službeno u izvanbračnoj zajednici s tom ženom, da zajedno žive na istoj adresi, i imaju zajedničko dijete.

pa ispada da je ovaj brak u hrvaskoj sklopljen samo onako usput, za vrijeme trajanja te zajednice u drugoj državi!

[dunja07]

i šta me još zanima....

 

ako neoženjen muškarac istovremeno ima 2 izvanbračne supruge, kao nekakav paralelni, dvostruki život, znači li to da su obje nasljednice u jednakim dijelovima? ili kako se to onda tumači? ako se uzme u obzir da je prijevljen na adresu i jedne i druge, da sa svakom ima dijete, te da zbog prirode posla, jedan mjesec živi s jednom obitelji, a drugi mjesec s drugom?

hvala.

[Angie007]

Svaka država svojim normama uređuje nasljeđivanje. Jesu li za neke slučajeve s međunarodnim elementom (npr. ostavitelj je stranac, ostavina je na području druge države, oporuka je sastvljena po pravilima stranog pravnog poretka) mjerodavne materijalnopravne norme domaćeg ili stranog nasljednog prava, i kojeg, ovisi u prvom redu o međunarodnim ugovorima koji vežu države, a u drugom (ako ta pitanja nisu određena međunarodnim ugovorom) o zakonskim normama o sukobu zakona - tzv. kolizijske norme. (U našem pravu to su kolizijske norme Zakona o preuzimanju Zakona o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim odnosima.)

Konkretno, u našem zakonodavnstvu primijenjeno je personalno načelo državljanstva; svakoga se nasljeđuje prema pravu one države čiji je on bio državljanin u trenutku svoje smrti (čl.30.st.1 ZPZRSZ).

Ako je osoba bila hrvatski državljanin - prema hrvatskom nasljednom pravu, ako je bila državljanin neke strane države - prema pravu te države.

Koliko sam mogla zaključiti, u konkretnom slučaju, osoba je državljanin RH. To znači da će mjerodavno biti naše pravo (premda neće nužno biti nadležni naši sudovi, ovisno o tome gdje se nalazi ostavima i o vrsti objekta nasljednopravnog stjecanja).

Po Zakonu o nasljeđivanju, izvanbračni drug ima pravo zakonskog nasljednika prvog nasljednog reda kakvo pripada i bračnom drugu, ali su za taj učinak propisani stroži zahtjevi no što su pretpostavke za priznavanje obiteljskopravnih učinaka. Traži se, osim statusa neudane žene i neoženjenog muškarca, da je izvanbračna zajednica trajala dulje vrijeme (zbog neodređenosti tog izraza općenito se uzima da se i tu traži kao i po Obiteljskom zakonu 3 godine), da je prestala ostaviteljevom smrću te da su bile ispunjene pretpostavke koje se traže za valjanost braka.

U konkretnom slučaju, izvanbračna partnerica iz inozemstva ne bi zadovoljila te uvjete prije svega jer je njezin partner oženjen. Njezino i njegovo dijete imalo bi sva prava kao i njegova "bračna" djeca. Ali za njezin status izvanbračnog partnera nije relevantno je li ona znala da njegovo bračno stanje, niti je li brak sklopljen "samo onako usput", propisane pretpostavke prosuđuju se objektivno.

To sve pod pretpostavkom da ostavitelj ima hrvatsko državljanstvo.

[Angie007]

Što se tiče hipotetskog pitanja, ni u pravnoj teoriji nema opće prihvaćene definicije pojma izvanbračne zajednice jer se smatra da ne postoji jedinstveni tip zajedničkog života. Moje je mišljenje da bi u Vašem slučaju obje ostvarivale to pravo, ukoliko su udovoljile svim zakonskim pretpostavkama (koje sam Vam navela u prethodnom odgovoru).

[dunja07]

hvala lijepa!

[notarica]

Angie, vrlo mi se svidio vaš prvi post i slažem se s tim vašim navodima.

Međutim, vaš drugi post me zbunio, jer mi se čini da proturječite sami sebi. Možete li biti malo precizniji?