Ovrha

[anonimno]

Zanima me kako funkcioniše novi zakon o ovrhi putem javnog bilježnika.

Imam d.. firmu, a kad imate d. firmu tada imate i dužnike prema istoj. Kako napraviti ( postupiti ) pri ovrhi. Dali ja kao direktor moram otići kod Javnog bilježnika i reći taj i taj mi duguje toliko i molim za 8 dana da mu napravite ovrhu na namještaj u kući ili na firmu i sl.

Koliko dugo traje postupak ako idem od Javnog bilježnika i dali moram podnositi tužbu preko odvjetnika ili moram ići nasud i sl.

Konkretno se radi o tome što mi je u prodvaonicu ušao jedan građanin M.S i uzeo 4 artikla i rekao da će platiti sutra. Vrijednost robe je 11.000 kuna, a zbilo se prije 2 godine.

Hvala na odgovoru.

[anonimno]

SUDJELOVANJE JAVNIH BILJEŽNIKA U OVRSI

 

 

 

Nadležnost javnih bilježnika

 

 

 

Članak 252.a

 

Javni bilježnici odlučuju o prijedlogu za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave u skladu s odredbama ovoga Zakona.

 

Podnošenje prijedloga za ovrhu javnom bilježniku

 

 

 

Članak 252.b

 

(1) Prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave ovrhovoditelj može podnijeti javnom bilježniku po svom izboru i od njega zatražiti da donese rješenje o ovrsi na temelju takve isprave.

 

(2) Ako prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave bude podnesen sudu umjesto javnom bilježniku, prema odredbi stavka 1. ovoga članka, sud će prijedlog odbaciti.

 

 

 

Sadržaj prijedloga za ovrhu

 

 

 

Članak 252.c

 

(1) Ovrhovoditelj može u prijedlogu za ovrhu predložiti da se ovrha odredi na jednom ili više predmeta ovrhe.

 

(2) Ovrhovoditelj može u prijedlogu za ovrhu predložiti i da se ovrha radi naplate određene tražbine općenito odredi na imovini ovršenika, bez navođenja sredstva i predmeta ovrhe.

 

 

 

Postupanje u povodu prijedloga

 

 

 

Članak 252.d

 

(1) Ako javni bilježnik ocijeni da je prijedlog za ovrhu dopušten i osnovan, donijet će rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave i dostaviti ga strankama.

 

(2) Ako javni bilježnik ocijeni da prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave nije dopušten, uredan (članak 35. stavak 3.) ili osnovan, proslijedit će predmet nadležnom sudu (članak 252.j) radi donošenja odluke.

 

(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka sud će odrediti ovrhu na temelju vjerodostojne isprave ako ocijeni da je prijedlog za ovrhu dopušten, uredan i osnovan.

 

 

 

Prigovor protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave

 

 

 

Članak 252.e

 

(1) Ovršenik može podnijeti prigovor protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnom bilježniku koji ga je izdao.

 

(2) Javni bilježnik kojem je podnesen nepravodoban ili nedopušten prigovor protiv rješenja koje je izdao proslijedit će spis radi donošenja odluke u povodu prigovora nadležnom sudu (članak 252.j), koji će donijeti rješenje o odbacivanju takva prigovora.

 

(3) Javni bilježnik kojem je podnesen pravodoban i dopušten prigovor protiv rješenja koje je izdao proslijedit će spis radi proved­be postupka u povodu prigovora nadležnom sudu (članak 252.j), koji će u povodu takva prigovora donijeti odluke iz članka 53. i 54. ovoga Zakona.

 

 

 

Potvrda o pravomoćnosti i ovršnosti

 

 

 

Članak 252.f

 

(1) Na zahtjev ovrhovoditelja javni će bilježnik staviti na otpravak rješenja o ovrsi koje je donio potvrdu o njegovoj pravomoćnosti i ovršnosti ako u roku od osam dana od isteka roka za prigovor ne primi prigovor.

 

(2) Javni bilježnik može staviti na otpravak rješenja o ovrsi iz stavka 1. ovoga članka potvrdu o njegovoj pravomoćnosti i ovršnosti i kad je prigovor podnesen u roku od osam dana od isteka roka za prigovor ako ocijeni da očito nije pravodoban.

 

(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka javni će bilježnik postupiti u skladu s odredbom članka 252.e stavka 2. ovoga Zakona.

 

(4) Rješenje o ovrsi s potvrdom o pravomoćnosti i ovršnosti javni bilježnik predat će ovrhovoditelju.

 

 

 

Izvansudska ovrha

 

 

 

Članak 252.g

 

(1) Na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi (članak 252.f stavak 1.) kojim je ovrha određena na tražbini po računu kod banke ili općenito na imovini ovršenika, ovrhovoditelj može izravno zatražiti od banke koja vodi glavni račun ovršenika pravne osobe (članak 207.) ili račun ovršenika fizičke osobe da mu isplati s računa ovršenika iznos kojim će se namiriti njegova tražbina radi čijeg je ostvarenja ovrha određena.

 

(2) Na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi (članak 252.f stavak 1.) kojim je ovrha određena na stalnom novčanom primanju ili općenito na imovini ovršenika, ovrhovoditelj može izrav­no zatražiti od poslodavca ili drugog isplatitelja stalnoga novčanog primanja da mu isplati iznos kojim će se namiriti njegova tražbina radi čijeg je ostvarenja ovrha određena. Isplatitelj stalnoga novčanog primanja dužan je prigodom postupanja po rješenju o ovrsi voditi računa o pravilima o ograničenju ovrhe na takvim primanjima.

 

(3) Predajom rješenja o ovrsi banci odnosno isplatitelju stalnoga novčanog primanja ovrhovoditelj stječe založno pravo na novčanoj tražbini ovršenika po računu kod banke, odnosno na novčanoj tražbini ovršenika prema isplatitelju stalnoga novčanog primanja.

 

(4) Banka i isplatitelj stalnoga novčanog primanja dužni su u povodu rješenja o ovrsi iz stavka 1. i 2. ovoga članka postupati kao u povodu rješenja o ovrsi koje im je dostavio sud.

 

(5) Tijekom izvansudske ovrhe ovršenik može nadležnom sudu (članak 252.j) protiv rješenja o ovrsi podnijeti žalbu nakon proteka roka (članak 49.), zatražiti od toga suda da odgodi ovrhu (članak 61.), odnosno pred njime poduzimati druge radnje na koje bi inače bio ovlašten tijekom sudske ovrhe.

 

 

 

Sudska ovrha

 

 

 

Članak 252.h

 

(1) Na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi kojim je ovrha određena na drugom predmetu, a ne na tražbini po računu kod banke ili na stalnom novčanom primanju, ovrhovoditelj može zatražiti od nadležnog suda (članak 252.j) da provede ovrhu na tom predmetu.

 

(2) Na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi kojim je ovrha određena na tražbini po računu kod banke ili na stalnom novčanom primanju, odnosno općenito određena na imovini ovršenika – ovrhovoditelj može zatražiti od stvarno nadležnog suda (članak 33.a stavak 2. točka 3.) da ovrhu odredi na predmetu ovrhe na kojem se na temelju takvoga rješenja ne može tražiti izvansudska ovrha. U tom slučaju sud će postupiti kao da je od njega zatraženo da ovrhu odredi drugim sredstvom i na drugom predmetu ovrhe (članak 5. stavak 3.).

 

(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka mjesno je nadležan sud koji bi bio mjesno nadležan za određivanje ovrhe na novom predmetu ovrhe na temelju ovršne isprave.

 

 

 

Pritužba ovršenika

 

 

 

Članak 252.i

 

(1) U postupku pred sudom iz članka 252.h ovoga Zakona ovršenik može u roku od osam dana do primitka obavijesti o započinjaju provede ovrhe podnijeti pritužbu da je protiv rješenja o ovrsi koje je izdao javni bilježnik pravodobno podnio prigovor. Ako sud utvrdi da je prigovor pravodobno podnesen, postupit će u skladu s odredbama članka 54. ovoga Zakona.

 

(2) Ako sud utvrdi da prigovor protiv rješenja o ovrsi nije uopće podnesen, odbacit će pritužbu, a ako utvrdi da prigovor protiv rješenja o ovrsi nije pravodobno podnesen, odbit će pritužbu i prigovor odbaciti.

 

(3) Obavijest suda ovršeniku o započinjanju provede ovrhe treba sadržavati i pouku o pravu na pritužbu.

 

(4) U postupku pred sudom ovršenik može podnijeti žalbu nakon proteka roka (članak 49.).

 

(5) Ovršenik može nadležnom sudu (članak 252.j) podnijeti pritužbu iz stavka 1. ovoga članka i u slučaju izvansudske ovrhe iz članka 252.g ovoga Zakona.

 

 

 

Nadležni sud

 

 

 

Članak 252.j

 

(1) U slučajevima iz članka 252.d stavka 2., članka 252.e stavka 2. i 3., članka 252.g stavka 5., članka 252.h stavka 1. i članka 252.i stavka 5. ovoga Zakona stvarno je nadležan općinski sud na čijem je području sjedište javnog bilježnika kojem je podnesen prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave ili koji je donio rješenje o ovrsi na temelju takve isprave.

 

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka stvarno je nad­ležan trgovački sud na čijem se području nalazi sjedište javnog bilježnika kojem je podnesen prijedlog za ovrhu, odnosno koji je donio rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, ako je određivanje ovrhe zatraženo ili ako je ovrha određena u sporovima iz stvarne nadležnosti trgovačkih sudova u parničnom postupku.

 

(3) Dostava prema odredbi članka 8. stavka 1. ovoga Zakona obavlja se na oglasnoj ploči općinskog suda na čijem je području sjedište javnog bilježnika koji je donio rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave.

 

 

 

Primjena pravila o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave

 

 

 

Članak 252.k

 

U postupku određivanja javnobilježničke ovrhe na temelju vjerodostojne isprave primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o određivanju ovrhe na temelju vjerodostojne isprave i pravnim lijekovima protiv rješenja o ovrsi na temelju takve isprave.

 

 

 

Pravo javnih bilježnika na nagradu i naknadu troškova

 

 

 

Članak 252.l

 

(1) Za obavljanje poslova iz postupka ovrhe javni bilježnici imaju pravo na nagradu i naknadu troškova u skladu s odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova javnih bilježnika u ovršnom postupku, koju donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa.

 

(2) Nagrada i naknada troškova koje ovrhovoditelj plati javnom bilježniku dio su troškova ovrhe. Javni će bilježnik ovrhovoditelju izdati obračun tih naknada.

 

(3) Za određivanje ovrhe prema odredbama ovoga dijela Zakona ne plaća se sudska pristojba.

 

(4) Za provedbu ovrhe u smislu odredaba članka 252.h ovoga Zakona plaća se sudska pristojba.«

 

[anonimno]

Hvala na iscrpnom odgovoru.

Možete li mi objasniti sami postupak ovrhe mislim ( FIZIČKI )

Ako recimo danas predam J.Bilježniku dokumente tj. ne plačene račune od dužnika, za koliko se dana može očekivati ovrha, tj isplata srestava na moj račun.

Šta ako dužnik nema novaca na računu, šta ako dužnik nema namještaja niti pokretnu imovinu, šta ako dužnik već ima ovrhu prije moje ili ako je zatvorio svoju firmu.

Ja znam da svoje novce nikada neću vidjeti, a dužniku može puknuti film pa mogu još dobiti po nosu.

Eto to me zanima dakle ( FIZIČKI ) pustimo pisano pravo.

Hvala na odgovoru

 

Što više čitam sve manje znam !!!

[anonimno]

javni bilj. vam može izdati rješenje o ovrsi isti dan. zatim ga dostavlja ovršeniku. ako on ne uloži prigovor super jer idete dalje u ovrhu ne pokretnine, nekretnine ili žiro račune dužnika. ako uloži prigovor predmet se upučuje na sud tj. ide u parnicu što će trajati godinama. istražite ima li dužnik imovinu (pokretnine, nekretnine, plaću, mirovinu račune u banci i sl.) i od tuda krenite.

[anonimno]

Ako d.. ima dužnika, preda javnom bilježniku zahtjev za ovrhu, a dužnik nema ništa na računu,niti pokretninu, niti nekretninu, pucanj u prazno.

Da li u tom slučaju vjernik ima pravo napraviti zablježbu, teretnicu, na imovinu direktora (vlasnika) firme.

Mislim npr. uknjiženje u obliku teretnicena stan koji je u privatnom vlasništvu. U tom slučaju bi to bio teret i direktor firme (vlasnik firme) ne bi mogao prodat stan bez odobrenja vjerovnika, odnosno dok ne isplate vjerovnika?

[anonimno]

Direktora trgovačkog društva se ne može teretit za dug trgovačkog društva jer je on samo zaposlenik, osim ako njegova imovina nije registrirana kao imovina trgovačkog društva, što je u praksi vrlo rijetko.

[MASTER]

vidi članak 252/5 ZTD

 

Zahtjev za naknadu štete mogu postaviti i vjerovnici društva ako ne mogu svoje tražbine

podmiriti od društva. To vrijedi u slučajevima osim onih iz stavka 3. ovoga članka samo onda ako

član uprave grubo povrijedi dužnost da primijeni pozornost urednog i savjesnog gospodarstvenika.

U odnosu na vjerovnike društva obveza da se nadoknadi šteta ne može se otkloniti tako da se

društvo odrekne zahtjeva ili da o zahtjevu sklopi nagodbu niti time što se radnja temeljila na odluci

glavne skupštine. Ako je nad društvom otvoren stečajni postupak, za vrijeme trajanja tog postupka

pravo vjerovnika društva protiv članova uprave ostvaruje stečajni upravitelj.

 

 

[anonimno]

l