senderos

Molio bih za jedan savjet. Znači prije tri godine ja i susjed sklapamo ugovor o diobi. Moj pomoćni objekt i dio vrta nalazio se na njegovoj parceli(susjednoj), u stvari na dvije njegove parcele. Ugovorom o diobi on meni priznaje da je taj dio njegovih parcela moj, ja na temelju tog ugovora provodim parcelaciju, dakle stvaraju se nove čestice, u skladu s granicom koju smo povukli. To je provedeno na katastru, ali mi geometar kaže da je za provedbu na zemljišniku, odnosno za upis mog vlasništva na novostvorenim česticama (jer na zemljišniku je još uvijek vlasnik moj susjed, iako ja imam ugovor o diobi kojim mi on priznaje vlasništvo) potreban još jedan njegov potpis, odnosno novi ugovor o diobi, isti kao prvi, samo s novim brojevima čestica. E sad, ja njemu dajem taj ugovor na potpis, ali od njega nemam povratnu informaciju, drži to već mjesec dana, inače smo u lošim odnosima, i taj prvi ugovor je potpisan nakon dosta natezanja. Ovaj novi ugovor je samo formalizacija prvoga, završni čin te diobe, prvim ugovorom sam ja ajmo reći postao vlasnik njegovih parcela u idealnom dijelu, priložili smo ugovoru i skicu podjele, i na temelju tog ugovora sam ja vršio parcelaciju, jer mi nije bio cilj knjižiti se na njegovim parcelama u idealnom dijelu već odcijepiti dio koji je moj i pripojiti svojoj parceli. Mene sad zanima šta napraviti ako mi on ne da novi potpis? Ja imam ugovor o diobi kojim je on meni priznao vlasništvo dijela njegovih parcela, tu je i skica sa granicom, na temelju toga je provodena parcelacija i nastale su dvije nove (dodatne čestice), on je potpisao i parcelacijski elaborat prije godinu dana, znači suglasnost za parcelaciju, sad je potrebno obaviti završni upis u zemljišniku po dogovoru, a on odugovlači. Dakle šta raditi ako se to odugovlačenje nastavi? Ja vjerovatno mogu preko suda sprovesti prvi ugovor o diobi i uknjižiti se na novostvorenim parcelama, na kojima je još uvijek susjed vlasnik u zemljišniku? Ali je li tu moram voditi standardni sudski postupak, tužiti itd.? Ili je dosta sudu predati dokumentaciju pa oni utvrđuju vlasništvo i šalju na zemljišnik? Koliko to traje, vjerovatno predugo kao i sve kod nas? Nadam se još uvijek da će on potpisati, nema razloga zašto ne bi, osim njegovog ega, ali te susjedske netrpeljivosti u nas su nažalost uobičajene, to nije tema. Nadam se da mi netko može dati savjet, iako ću u svakom slučaju morati popričati s odvjetnikom.

Dobio sam rješenje o izvedenom stanju za kuću, dakle kuća je legalizirana. Kuća se nalazi na jednoj parceli, dio vrta je na drugoj parceli. Šta mi je sad činiti, dakle kako to provesti na katastru? Je li se to može sve odraditi parcelacijskim elaboratom, dakle i spajanje čestica i upis zgrada u katastar? Napominjem da su zgrade zapravo već upisane u katastar, jer je susjed parcelirao dio moje čestice, te su tom prigodom građevine evidentirane u katastru, ali legalni dio valjda na jedan način, a nelegalni na drugi.Sad ne znam šta uopće trebam činiti da bi se sve provelo na katastru, dakle spajanje čestica i provođenje rješenja o izvedenom stanju?

Piše tri metra, ali ovaj drugi dio je kontradiktoran s tim, jer kad se povuče ta linija zida (ako će ona pratiti liniju zida kuće), od kojeg se računa put, onda do međaša ne ostane tri metra, nego dva. Jer kuća i međašnja granica parcele nisu parelelni, tako da je na početku tri metra, a na kraju dva metra. Ako me shvaćate. Ali mislim da sama logika kaže da put ipak ima tri metra, jer namjera darovatelja je bila takva, neće na početku te susjedne parcele davati tri metra, a na kraju (na ulazu u moju parcelu) dva. Iako je glupo napisano. Ali to je dovoljno da izazove neke nesporazume, ako imaš posla s nerazumnim ljudima. Mislim da susjed ne može tražiti rentu, jer taj ugovor o darovanju je potpisao pokojni djed, koji je tada bio vlasnik obje parcele. Tim ugovorom je i susjed nešto stekao, dakle ne radi se samo o darovanju služnosti puta, tako da mislim kako je on namiren i ne može tražiti dodatnu rentu odnosno naknadu. Tim ugovorom je on zapravo stekao pola svoje parcele, s tim da je upisana služnost puta za moju parcelu (moj otac se odrekao prava na susjednu parcelu). Nadam se da me razumijete... Uglavnom, bitno mi je da je ta služnost ipak tri metra. E sad, ako on to stupom u praksi ograniči na dva metra, šta ja mogu napraviti? Po meni je jedino rješenje sudski postupak kojim će sud utvrditi kolika je stvarno ta služnost? Samo to vjerovatno dugo traje i košta...

Molio bih savjet stručnih osoba vezano za jednu nedoumicu oko prava služnosti puta. Naime, na moju parcelu dolazi se preko susjedne parcele, u zemljišniku je uknjižena služnost puta, u korist moje parcele, a na teret te susjedne parcele. U zemljišniku piše ovako: "Na osnovu pogodbe o darovanju od 25/1-1975 god uknjižuje se pravo služnosti prolaza pješice i kolima na teret čest.zem. 1458/8, a u korist čest.zem. 1458/14 i 1458/15 s tim, da ovaj prolaz ima proći u pravcu zapad-istok po cijeloj širini, čest.zem.1458/8, u širini od tri metra, te da će se put protezati od sjevernog masivnog zida porodične stambene zgrade sagrađene na čest.zem. 1458/8, odnosno od linije ovog zida pa prema sjeveru u širini od tri metra." E sad, dosad se uvijek podrazumijevalo da je put širine 3 metra, mislim da se tako da i zaključiti iz gornjega. Ali postoji jedna sporna stvar, koju susjed sad koristi i nastoji mi ograničiti tu služnost puta. Naime riječ je o ovom dijelu "od linije ovog zida pa prema sjeveru u širini od tri metra". Kada se povuče linija od zida kuće (od kojeg se računa služnost) pa prema sjeveru, i zatim idu izračunati ta tri metra, na granici moje parcele više ne ostaju tri metra, već dva. Ako me shvaćate, zid kuće nije parelalan sa međašnjom ogradom sa susjednom parcelom, u početku susjedove parcele ima i više od tri metra, zatim kuća završava, ako vučemo tu liniju prema mojoj parceli, i zatim služnost puta od te linije, ne preostaju tri metra? Sama služnost je malo sporno upisana, dosad nije nitko pravio spor oko toga, sad susjed postavlja neki stup na zamišljenoj liniji od zida kuće prema mojoj parceli, i onda od tog stupa pa do susjedne parcele ne preostaje tri metra, nego dva. Ja još uvijek mogu proći, ali mislim da je ovo ograničavanje mojih prava. Je li po vama ta služnost tri metra? Jer ipak mislim da je namjera onoga tko je davao služnost bila da ta služnost bude tri metra, a ne manje, iako je sporno napisan taj zadnji dio. Molio bih za savjet, mada ću morati potražiti odvjetnika. Unaprijed hvala.

Imam još jedno pitanje. Pretpostavimo da do rastave ne dođe, dakle supruga se ne odluči na rastavu. Kuća je u potpunosti na mužu. No supruga oporučno sve šta ima ostavlja punoljetnom sinu. Dakle nije došlo do podjele bračne stečevine, ali je oporukom to neko pravo ostavljeno sinu. Kakva su prava sina, ima li on ikakvo pravo na kuću koja je na njegovom ocu, ali je u gradnji i otplati kredita sudjelovala i majka? I majka sad sve šta ima ostavlja sinu?

Hvala Vam na Vašem odgovoru. Dokazivanje kredita će biti malo teško, jer taj kredit datira još iz 1975., ali nadam se da neće biti ni potrebe za tim.

Imam jedno pitanje vezano za podjelu bračne stečevine, bio bih zahvalan ako mi netko može odgovoriti: u trenutku sklapanja braka muž ima upisano vlasništvo nad stanom u prizemlju obiteljske kuće, stan ima površinu 90 kvadrata. Gradnja stana financirana je dijelom gotovinom, a dijelom kreditom koji je muž podigao prije braka (kuća je građena tijekom jedne godine prije sklapanja braka, praktično je u trenutku sklapanja braka bila još nedovršena iznutra). Kredit se otplaćuje u braku, odbija se od muževe plaće. U braku je također dograđen još jedan dio na kuću, nekih dvadeset kvadrata, te garaža. To je sad legalizirano i upisano u papire. Kakva su prava žene u slučaju rastave? Šta njoj pripada od vrijednosti te kuće? Da li samo dio od dijela kuće izgrađenog u braku? Ili pak nešto više s obzirom da je mužev kredit otplaćivan u zajedničkom kućanstvu, praktično je muževa plaća išla na kredit, a od ženine plaće se uzdržavala obitelj sa djecom?

Ja također imam jedno pitanje vezano za podjelu bračne stečevine i kredit. Dakle u trenutku sklapanja braka muž je imao u svom vlasništvu stan u prizemlju obiteljske kuće. Taj stan (odnosno kuća) građeni su neposredno prije braka, u trenutku sklapanja braka kuća je praktično još bila nedovršena. Izvor financiranja gradnje kuće bio je manjim dijelom gotovina, a većim dijelom kredit koji je muž podigao neposredno prije braka. Kredit je otplaćivan u braku, dakle skidalo se sa muževe plaće, dok je obitelj praktično živjela od ženine plaće (imaju jedno dijete). Kakva su prava žene u slučaju razvoda i podjele bračne stečevine? Je li stan u potpunosti mužev s obzirom da je on bio vlasnik prije sklapanja braka (zanemarimo sad unutarnje radove koji su rađeni i dovršavani u braku) i kuća je bila uknjižena? Ili žena ima neka prava s obzirom da je kredit (podignut neposredno prije braka, oko godinu dana) više od 10 godina otplaćivan u braku? Unaprijed hvala

I da rezimiram, ja bih sad na urbanistički odjel Grada trebao predati: -zahtjev za donošenjem rješenja o novoj građevinskoj čestici, - ugovor o darovanju kojim mi susjed daruje taj dio svoje čestice -skicu (koju već imamo) na kojoj se vidi koji i koliki dio čestice mi susjed daruje - geodetski snimak stvarnog stanja (ne znam šta je to, no dobro) -arhitektonski snimak izvedenog stanja (na temelju toga se vrši legalizacija objekta?) te također naložiti geodetu da izradi parcelacijski elaborat koji će zajedno sa rješenjem o formiranju građevinske čestice (po pravomoćnosti istoga) biti predan na katastar? Je li to otprilike ta procedura?

Ok, puno hvala na iscrpnim odgovorima i pomoći! Sad mi je problem šta moram nagovoriti susjeda da mi to potpiše, a on kao neće dok sve ne bude gotovo za katastar. Ali ja ne mogu parcelirati bez rješenja o formiranju građevinske čestice, a rješenje ne mogu zatražiti bez ugovora o prijenosu vlasništva.Koja zavrzlama.

Moram priznati da ovo i dalje ne razumijem. Dakle ja od urbanista u gradu trebam zatražiti donošenje rješenja o formiranju građevinske čestice. Je li meni za donošenje tog rješenja dovoljna samo susjedova suglasnost? A ugovor o prijenosu vlasništva mogu sklopiti kad rješenje o formiranju građ. čestice postane pravomoćno i kad se izradi parcelacijski elaborat? Ili pak već pri podnošenju zahtjeva za donošenje rješenja o formiranju građ. čestice moram imati ugovor o prijenosu vlasništva? Čitava ta procedura mi je jako komplicirana, ženska u urbanizmu nije baš rječita, sutra ću opet otići do nje. Meni se čini da je ovaj novi zakon samo zakomplicirao stvari, ja želim nešto legalizirati, platiti sve kazne i doprinose i tako u biti srediti stanje, da ne bude jedan objekt na dvije parcele, a tu stalno neke komplikacije.

Ja sam shvatio da ću legalizaciju izvršiti na temelju rješenja o izvedenom stanju, a zatim ću ići na rješenje o formiranju građ. čestice na temelju kojeg se može vršiti parcelacija u katastru? Znači idem odmah na rješenje o formiranju građevne čestice? hm, da, ali on neće da daruje dok ne bude sve gotovo za katastar. a samo njegova suglasnost za formiranje nove građ. čestice, može li to biti dovoljno za donošenje tog rješenja? geometar je napravio skicu terena iz koje se vidi koliki dio površine njegove parcele ide meni, i sad bi na temelju toga tražili formiranje nove građ. čestice. a za legalizaciju je potreban projekt arhitekta? ako dobro razumijem, ugovor o prijenosu vlasništva mogu sklopiti tek u ovoj fazi, dakle nakon šta je rješenje o formiranju nove građevinske čestice postalo pravomoćno i izrađen i ovjeren parcelacijski elaborat? da, nama se na spomenutoj skici također pojavila neka razlika, koju je geometar zatim proporcionalno raspodijelio, moram priznati da sve to baš ne razumijem.

Dakle da geodet najprije napravi parcelacijski elaborat, a tek onda da ide ugovor? Šta se tiče legalizacije, kako su mi rekli najprije moram tražiti rješenje o izvedenom stanju, a parcelaciju na katastru mogu sprovesti na temelju rješenja o formiranju građevinske čestice. Je li mi za podnošenje zahtjeva za ta dva rješenja dovoljna samo suglasnost susjeda, odnosno njegov potpis? Tu je problem šta postoji stanovito nepovjerenje, on mi ne želi darovati dok sve ne bude gotovo za katastar, a ja ako pak odem sve raditi bez ugovora, a on se na kraju predomisli...

Evo sam danas bio kod arhitektice. Ona misli da se garaža može legalizirati. Zvao sam i žensku u gradskom urbanističkom uredu, i ona mi kaže da najprije moram tražiti rješenje o izvedenom stanju, a onda opet rješenje o formiranju građevinske čestice, jer se tek na temelju tog rješenja može izvršiti parcelizacija u katastru. Raspitat ću se još za detalje, no imam sad jedno pitanje, bio bih zahvalan Felixu ili nekom drugom na odgovoru: je li ja moram urediti vlasničke odnose prije početka čitavog postupka, ili pak mogu to obaviti tek nakon šta se donese rješenje o utvrđenju čestice i izradi parcelacijski elaborat? Susjed mi je voljan darovati taj dio čestice pod uvjetom da se može pripojiti mojoj, znači legalizirati i parcelirati, ako se to ne može onda ne želi darovati, da se ne bih knjižio u idealnom dijelu na čitavu njegovu parcelu. Dakle, je li mi za početak dovoljna samo susjedova suglasnot da zatražim te upravne akte, znači skica i njegova suglasnost da se na temelju toga provede parcelizacija? Bez formalnog ugovora o darovanju?

I koliko treba čekati na rješenje o izvedenom stanju? kad se podnese zahtjev, koliko je otprilike prosječni rok da ga donesu? vjerovatno tu može proći i godina dana?

Da, ali garaža je jednim dijelom i na mojoj čestici? Jedan metar širine je na mojoj čestici, a dva na susjedovoj. Tko bi u tom slučaju trebao zatražiti legalizaciju?

On je meni spreman darovati taj dio svoje čestice. Znam da trebam napraviti parcelacijski elaborat, a to čini se mogu samo na temelju rješenja o izvedenom stanju kako ste spomenuli. E sad, je li ja prvo moram napraviti građevinsku česticu od dijela susjedove čestice koju mi on daruje? Ili pak odmah idem na spajanje sa svojom i tako pravim novu, veću česticu? Taj dio zemljišta koji mi je on spreman darovati ima površinu od pedesetak kvadrata, a dio garaže koji se nalazi na tom zemljištu ima površinu 15 kvadrata. Je li ja mogu napraviti građ. česticu od 50 kvadrata? I onda je pripojiti svojoj koja ima površinu od 390 kvadrata? No znam da je teško dati odgovor bez detaljnog uvida u situaciju, u svakom slučaju namjeravam poći do arhitekta. Hvala na pomoći.

Na temelju kojeg akta se može parcelirati građevinska čestica? Na susjednoj čestici nalazi se zgrada koju koristim, konkretno garaža. Ona se nalazi uz samu granicu parcela. Vlasnik susjedne parcele mi daje suglasnost da od njegove parcele "otkinem" dio gdje je garaža, te zemljište ispred i iza garaže, te taj dio zemljišta pripojim sa svojom, no čini se da to ne mogu tek tako obaviti, već moram tražiti donošenje nekog upravnog akta. E sad, garaža je ilegalna, a nisam siguran da je mogu legalizirati, jer je moja parcela preizgrađena - gup propisuje 35% izgrađenosti, a meni je 50%. Može li zahtjev za legalizaciju zatražiti susjed na čijem se zemljištu garaža nalazi, iako on nije stvarni vlasnik nego ja? Je li mogu parcelaciju vršiti na temelju nekog akta koji ne zahtijeva legaliziranu garažu, npr. na temelju rješenja o redovitoj upotrebi zgrade, je li uvjet da zgrada bude legalna?

Imam jedno pitanje u vezi parcelacije. Koliko sam upućen parcelaciju zemljišta moguće je provesti samo na temelju nekog upravnog akta. E sad, moja garaža se nalazi na susjednoj parceli. Susjed mi priznaje vlasništvo i daje suglasnost za parcelaciju, znači da se dio njegove parcele na kojem je garaža, te zemljište ispred i iza garaže, otkine i spoji s mojom parcelom. Garaža nije legalna, a nisam siguran da se može legalizirati zbog većeg postotka izgrađenosti od onoga koji propisuje GUP grada u kojem živim. E sad, postoji li neki način da se izvrši ta parcelacija? Netko mi je spominjao rješenje o redovnoj upotrebi zgrade? Bio bih stvarno zahvalan na savjetu, makar nekoj smjernici.

Prvo, zahvaljujem svima na odgovorima i pomoći! Kolegica je već podnijela zahtjev za premještaj, no problem je u tome šta ona traži premještaj iz Zagreba u Split, a Split je prebukiran šta se tiče radnih mjesta u državnoj upravi gdje ona radi. Da je obratno ne bi bilo problema. Sad, postoji mogućnost da se otvori neko radno mjesto, no pitanje je kad. Njen plan i je otići na porodiljni, no postavlja se pitanje šta nakon završetka porodiljnog! Muž u St ima posao, ima starije roditelje za koje se mora brinuti, tako da je njemu malo problematično ići u Zg. Njoj nije cilje dobivati naknadu za odvojen život, to joj je samo sredstvo da isposluje premještaj! Znači ako dobije tu naknadu možda bi se premještaj ubrzao, jer državi se ipak ne isplati to plaćati. Čini se da je najbolja solucija udaja, porodiljni i strpljen-spašen, valjda će se otvoriti mjesto. A tada bi ona trebala imati prednost ako sam u pravu, netko je već spomenuo!

Ali koja od ovih iznimki bi se mogla primijeniti na njen slučaj? Ona tek zasniva obitelj, i znači muž je u jednom gradu, a ona u drugom. Ne vidim da neka od ovih iznimki pokriva njen slučaj, prva sigurno nije jer ona nije na temelju osobnog zahtjeva raspoređena u drugi grad, nisu ni treća ni četvrta. Eventualno druga, ali ona u trenutku kad je primljena u državnu službu u zg još nije imala obitelj? Mada i ja mislim da će teško ostvariti tu naknadu, ali mi nekako to nije baš pokriveno zakonom.

Moja prijateljica radi u državnoj upravi u Zagrebu, inače je iz Splita. Planira vjenčanje i želi se vratiti u Split, gdje živi momak/budući muž. Kakva su njena prava u svezi premještaja, je li njoj državna uprava dužna osigurati radno mjesto u novom mjestu prebivališta, znači Splitu, gdje joj živi i obitelj odnosno muž, kad se uda? Ja mislim da premještaj ne može ići automatizmom, samo zbog promjene prebivališta i udaje, već da do premještaja može doći samo ako se otvori novo radno mjesto u Splitu, jesam li u pravu? No negdje sam pročitao da postoji i tkz.naknada za odvojeni život, dakle ako je ona u ZG, a ima prebivalište u ST gdje živi muž, da može tražiti naknadu za odvojeni život od obitelji, a tada bi državi bilo isplativije da joj osigura radno mjesto u ST nego da plaćaju naknadu? Kakva su prava u vezi te naknade za odvojeni život, ako je netko upućen?

Ovo mi je interesantno. U biti je istina da je mom ocu baka darovala zemljište na kojem je sagradio garažu. Ako bih to mogao dokazati putem svjedoka, možda bih mogao izbjeći plaćanje zemljišta stricu? No tada kad je garaža građena je i stric bio suvlasnik te parcele za 1/2, on sigurno neće reći da je darovao zemljište. No mogu li barem smanjiti troškove na polovinu?

Ako susjeda stan otuđi unutar tri godine od stjecanja, mislim da će morati platiti porez na dohodak od imovine, a taj dohodak je razlika između prodajne vrijednosti stana i nabavne vrijednosti, korigirane za rast indeksa cijena industrijskih proizvoda. Pošto je bila riječ o darovanju mislim da je nabavna vrijednost procijenjena vrijednost na koju je razrezan porez na nekretnine kod stjecanja stana. Mislim također da bi troškovi ulaganja u stan trebali umanjiti oporezivu osnovicu. Uglavnom potražite dodatne informacije pod porezom na dohodak od imovine, mislim da će vam savjet dati i u poreznoj upravi.

Koliko ja znam o tome (zbog više sile sam se bio prisiljen informirati), tu bi trebalo provesti ostavinski postupak za naknadno pronađenu imovinu, i onda bi se to dijelilo između svih nasljednika. Jedino ako vi to zemljište obrađujete duže od dvadeset godina, a pošten ste posjednik, znači niste znali da nije vaše, onda bi se vama moglo priznati vlasništvo na temelju dosjelosti. No ovo pišem kao laik, valjda ima netko stručniji da pomogne.